Articles Comments

Novi Svjetski Poredak » GLOBALNA KRIZA » 45 ─Źinjenica da ─çe Amerika uskoro biti narod s vrlo malo elite, a ostatak ─çe biti siroma┼ían !

45 ─Źinjenica da ─çe Amerika uskoro biti narod s vrlo malo elite, a ostatak ─çe biti siroma┼ían !

Srednja klasa se sustavno bri┼íe iz postojanjadanas u Sjedinjenim Dr┼żavama

Amerika je zemlja s vrlo sitnom elitom koja ubrzano postaje sve vi┼íe bogatija, dok svi ostali postaju siroma┼íniji. Pa za┼íto se to doga─Ĺa? Pa, to je zapravo vrlo jednostavno. Na┼íe institucije su dizajnirane da koncentriraju bogatstvo u rukama vrlo ograni─Źenog broja ljudi. Tijekom ljudske povijesti, gotovo sve udruge koje su imale veliku centraliziranu vladu tako─Ĺer su imale vrlo visoku koncentraciju bogatstva u rukama elite.

Tijekom ljudske povijesti, gotovo sva dru┼ítva kojima su dopu┼ítala velike poslove ili velike korporacije koje su na taj na─Źin dominirale gospodarstvom tako─Ĺer, imale su vrlo visoku koncentraciju bogatstva u rukama elite. Sjedinjene Ameri─Źke Dr┼żave dozvoljavaju i velikim vladama i velikim korporacijama da rastu divlje izvan kontrole.

To su bile ogromne pogre┼íke. Na┼íi preci utemeljitelji su poku┼íali uspostaviti naciju gdje bi savezna vlada bila bi jako ograni─Źena i gdje bi se korporacije uvelike ograni─Źile. Na┼żalost, mi smo okrenuli le─Ĺa tim na─Źelima, i sada pla─çamo cijenu.

Kada imate veliku koncentraciju bogatstva i moći, ekonomske nagrade društva (bogatstvo) imaju tendenciju da idu samo prema nekolicini.

U Sjedinjenim Dr┼żavama danas, velike tvrtke i bogati pojedinci financiraju kampanje politi─Źara, a zauzvrat politi─Źari donose zakone koji igraju u njihovu korist. To je simbioti─Źki odnos koji je vrlo lo┼í za Ameriku.

Na┼żalost, ve─çina konzervativaca imaju tendenciju se razveseliti na pomisao o velikim korporacijama, ali to nije onako kako su preci utemeljitelji zamislili da radi na┼í kapitalisti─Źki sustav. Na┼íi preci utemeljitelji su predvidjeli da se veliki broj sli─Źnih poduze─ça natje─Źu jedni protiv drugih za kupce. Nisu zami┼íljali vrlo mali broj velikih korporacija koje otkupljuju svoje konkurenate ili ih razbijaju u zaborav svojim divovskim gomilama novca.

Pravi konzervativci bi trebali ┼żeljeti vidjeti ve─çu konkurenciju umjesto manje konkurencije. Natjecanje je pomoglo da Amerika bude velika, i trebamo se vratiti na to.

Umjesto gospodarskog krajolika kojim dominiraju monolitne predatorske korporacije, trebamo gospodarsko okru┼żenje u kojem milijuni malih poduze─ça mogu napredovati i natjecati se izravno jedan s drugim.

Na┼íi o─Źevi preci osniva─Źi nikada nisu namijenili za nas takav sustav koji imamo danas. Kao ┼íto sam ve─ç obja┼ínjeno u prethodnim ─Źlancima, na┼íi preci su uvelike ograni─Źavali veli─Źinu i opseg korporacija na po─Źetku Amerike.

Gigantska sredi┼ínja dr┼żavna vlada koja tro┼íi vi┼íe od 20 posto dr┼żavnog BDP-a je kolektivisti─Źka institucija.

Ogromne predatorske korporacije koje stalno sisaju jo┼í vi┼íe novca i mo─çi su kolektivisti─Źke institucije.

Na┼íi preci utemeljitelji nisu namjeravali da na┼íim dru┼ítvom dominiraju kolektivisti─Źke institucije.

Vrlo velike institucije imaju tendenciju da nagra─Ĺuju ljude koji posjeduju vi┼íe nego ostali, na ┼ítetu svih ostalih.

I znate što?

Puno tih velikih korporacija su shvatile da ne trebaju vi┼íe toliko ameri─Źkih radnika.

Umjesto toga, mnogi od njih svoj posao obavljaju na drugoj strani svijeta gdje je legalno platiti pla─çu robovima. To zna─Źi ve─çi profit za njih, ali manje radnih mjesta za nas ostale.

U Americi danas, bogati su sve bogatiji, a siromašni su sve siromašniji, a velika vlada i velike korporacije su mehanizmi kojima se to provodi.

Donosimo vam u nastavku 45 znakova koji pokazuju da ─çe Amerika uskoro biti zemlja s vrlo malom elitom, a ostatak ─çe biti siroma┼ían ….

# 1 Pove─çanje dobitaka u prihodima postaju vrlo vrlo koncentrirani na vrhu hranidbenog lanca u Americi. Sljede─çi ─Źlanak pokazuje kako su prihodi i dobici u Sjedinjenim Dr┼żavama distribuirani tijekom 2010 ….

- 37% svih prihoda i dobitaka je otišlo u ruke 0,01% ljudi u americi

- 56% svih prihoda dobitaka je otišlo otišlo u ruke gornjeg 1% ljudi u americi

- 7% svih prihoda dobitaka je otišlo u ruke 99 % ljudi u americi

# 2 Vratimo se u 70-te, kad je vrh 1% ljudi zara─Ĺivao oko 8% posto svih prihoda. Danas, oni zara─Ĺuju oko 21% posto svih prihoda.

# 3 Najbogatijih 1% svih Amerikanaca posjeduju više bogatstva nego što posjeduje 95%  u kombinaciji .

# 4 Prema Forbesu, 400 najbogatijih Amerikanaca ima više bogatstva nego 150 milijuna Amerikanaca u kombinaciji.

# 5 najsiroma┼ínijih 50% svih Amerikanaca zajedno posjeduju samo 2,5% posto bogatstva u Sjedinjenim Ameri─Źkim Dr┼żavama.

# 6 Srednji dohodak ku─çanstva u SAD-u je pao 7,8% posto od prosinca 2007, nakon uskla─Ĺivanja s inflacijom.

# 7 Vrh od 0,01% svih Amerikanaca zara─Ĺuje u prosjeku 27.342.212 dolara. Dno od 90% gra─Ĺana zarade u prosjeku┬á 31.244 dolara .

# 8 Prema Zavodu za ekonomsku politiku, izme─Ĺu 1979. i 2007. rast dohotka za najbohatijih 1% posto os svih ameri─Źkih primanjima je zapanjuju─ç i iznosi 390% posto. Donjih 90% – rast prihoda je bio samo 5 posto vi┼íe od istog razdoblja.

# 9 Prema jednoj studiji, izme─Ĺu 1969. i 2009. godine, srednja pla─ça ameri─Źkih mu┼íkaraca ostvarena u dobi izme─Ĺu 30 i 50 godina je pala za 27% posto nakon ┼íto je izra─Źunata iinflacija.

# 10 U 2010. godini, 2,6 milijun Amerikanaca se spustilo u siroma┼ítvo. To je najve─çe pove─çanje koje smo vidjeli otkada je ameri─Źka vlada po─Źela vo─Ĺenje statisti─Źkih podataka o ovome, jo┼í od davne 1959. godine.

# 11 Prema New York Timesu , oko 100 milijuna Amerikanaca ┼żive u siroma┼ítvu ili u “osjetljivoj zoni neposredno iznad njega.”

# 12 Prema Heidi Shierholzu, ekonomisti s Ekonomskog instituta za politiku, 53% posto svih prihoda je oti┼ílo preko le─Ĺa srednje klase u 1970-ima, ali danas samo ide oko 46% posto svih prihoda.

# 13 Kada pogledamo odnos zaposlenika i naknade u BDP-u, ona je najni┼ża u 50 godina.

# 14 U 1970. godini, 65% posto svih Amerikanaca je ┼żivjelo u “susjedstvu srednje klase”. Do 2007, samo 44% posto svih Amerikanaca je ┼żivjelo u “susjedstvu srednje klase “.

# 15 Natrag u 2000. godini, 11,3% svih Amerikanaca je ┼żivjelo u siroma┼ítvu. Danas, 15,1% svih Amerikanaca ┼żivi u siroma┼ítvu.

# 16 stopa siroma┼ítva za djecu koja ┼żive u SAD-u je pove─çana na 22% posto u 2010.

# 17 Prema popisu 6,7% svih Amerikanaca ┼żivi u “krajnjem siroma┼ítvu”, te je najvi┼ía razina ikad zabilje┼żena.

# 18 Prema popisu, postotak “vrlo siroma┼ínih” je porastao u 300 od ukupno 360 najve─çih metropolitanskih podru─Źja tijekom 2010.

# 19 Natrag u 1950. godini, vi┼íe od 80% posto svih mu┼íkaraca u Sjedinjenim Dr┼żavama je imalo posao. Danas, manje od 65 posto svih mu┼íkaraca u Sjedinjenim Dr┼żavama ima posao.

# 20 Prosje─Źno trajanje nezaposlenosti danas u SAD-u je gotovo tri puta duze nego u 2000. godini.

# 21 U Sjedinjenim Dr┼żavama danas je 240 milijuna radno sposobnih ljudi. Samo oko 140 milijuna njih zapravo radi.

# 22 Natrag u 2001.godini, udio pla─ça u BDP-u je bio oko 49% posto. Danas je pao na 44% posto.

# 23 Polovica svih ameri─Źkih radnika sada zara─Ĺuje 505$ ili manje tjedno.

# 24 Natrag u 1980. godini, manje od 30% svih radnih mjesta u Sjedinjenim Dr┼żavama su bila radna mjesta s niskim prihodima. Danas, vi┼íe od 40% svih radnih mjesta u SAD-u su radna mjesta s niskim prihodima.

# 25 U 2010. godini, 19,7% svih ameri─Źkih odraslih radnika koja su imala posao koji ne bi bio dovoljan gurnuti ─Źetvero─Źlanu obitelj preko granice siroma┼ítva, ─Źak i ako su radili s punim radnim vremenom za vrijeme cijele godine.

# 26 Ra─Źuni za struju u SAD-u rastu br┼że od ukupne stope inflacije pet godina za redom.

# 27 Prosje─Źno Ameri─Źko ku─çanstvo tro┼íi nevjerojatnih 4.155 dolara na benzin tijekom 2011. godine

# 28 Ako se inflacija mjeri na isti na─Źin na koji je izmjerena davne 1980., stopa inflacije u SAD-u je danas i vi┼íe od 10% posto .

# 29 Prema nedavnom izvješću od strane Pew Charitable Trust-a, otprilike jednom od svakih tri Amerikanaca koji je odrastao u kućanstvu srednje klase, je skliznuo dohodak prema dolje.

# 30 Ukupni studentski dug u Americi sada je prošao 1 bilijun dolara, i oko 270 milijarde dolara od tih kredita su najmanje neplatiše 30 dana. Ti dugovi apsolutno uništavaju mlade obitelji srednje klase.

# 31 Danas, oko 25 milijuna ameri─Źkih odraslih osoba ┼żivi s roditeljima.

# 32 Prema uredu za popis stanovni┼ítva, 49% posto svih Amerikanaca ┼żivi u ku─çi koja dobiva izravne nov─Źane beneficije od savezne vlade. Natrag u 1983. godini, manje od tre─çine svih Amerikanaca je ┼żivjelo u ku─çi koja je primala izravne nov─Źane beneficije od savezne vlade.

# 33 Izme─Ĺu 1991. i 2007. godine broj Amerikanaca u dobi izme─Ĺu 65. i 74.┬á godina koji podnose zahtjev za bankrot je porastao za nevjerojatnih 178% posto .

# 34 Jedan na svakih ┼íest starijih Amerikanaca sada ┼żivi ispod granice siroma┼ítva .

# 35 Broj djece koja ┼żive u siroma┼ítvu u dr┼żavi Kaliforniji je porasla za 30% posto od 2007. godine do danas.

# 36 Prema Nacionalnom centru za dje─Źje u siroma┼ítvo, 36,4% djece koji ┼żive u Philadelphiji ┼żive u siroma┼ítvu, 40,1% djece koji ┼żive u Atlanti ┼żive u siroma┼ítvu, 52,6% djece koji ┼żive u Clevelandu su ┼żive u siroma┼ítvu, a 53,6% djece koji ┼żive u Detroitu ┼żive u siroma┼ítvu.

# 37 U studenom 2008. godine, 30,8 milijuna Amerikanaca su bili na bonovima za hranu (sli─Źno Todori─çevim K+ bonovima). Danas je vi┼íe od 46 milijuna Amerikanaca su na bonovima za hranu .

# 38 Trenutno, jedno na svakih ─Źetiri ameri─Źke djece je na bonovima za hranu.

# 39 Predvi─Ĺa se da oko 50% posto sve ameri─Źke djece ─çe biti na bonovima za hranu u nekom trenutku svojeg ┼żivotu prije nego ┼íto navr┼íe 18 godina.

# 40 U 2010. godini, 42% posto svih samohranih majki u Sjedinjenim Dr┼żavama su na bonovima za hranu.

# 41 Natrag u 1965. godini, samo jedan na svakih 50 Amerikanaca bio na Medicaid-u (zdravstvena za┼ítita za siroma┼íne amerikance). Danas, jedan od svakih 6 Amerikanaca je na Medicaid-u, i stvari bi mogle biti puno gore. Predvi─Ĺa se da ─çe Obamacare dodati jo┼í 16 milijuna Amerikanaca na Medicaid listu.

# 42 Potro┼ínja Medicinske skrbi je porasla za 138% posto izme─Ĺu 1999 i 2010. godine.

# 43 Jedan na svakih šest Amerikanaca sada je upisan u barem jednom programu protiv siromaštva .

# 44 Savezna stambena pomo─ç pove─çana za nevjerojatnih 42% posto izme─Ĺu 2006 i 2010. godine.

# 45 Iznos novca koji savezna vlada daje izravno Amerikancima porastao je za 32% posto otkada je Barack Obama ušao u Bijelu kuću.

Kako se srednja klasa sustavno uni┼ítava, obitelji tra┼że na─Źine kako opstati / na bilo koji na─Źin.

Kad sam bio mla─Ĺi, ako mi je mogla Vlada pla─çati moje ra─Źune, vjerojatno nikada ne bi radio uop─çe. Bio bi prili─Źno lijen i vjerojatno bi bilo vi┼íe nego sretan da sjedim kod ku─çe i prikupljam vladine ─Źekove.

To je samo u ljudskoj prirodi da se ne radi te┼íko kada imate nekoga tko je spreman preuzeti brigu o vama. Na primjer, potpredsjednik Joe Biden je nedavno otkrilo da je ostao u ameri─Źkom Senatu tako dugo, jer on nije ┼żelio “pravi posao”. To je dio svih nas, da izbjegnemo naporan rad.

Dakle, preraspodjela bogatstva ne─çe biti dobra za dru┼ítvo u cjelini. To sankcionira produktivnije i nagra─Ĺuje lijene.

I naš porezni sustav je već previše okrutan za one koji pošteno plaćaju svoje poreze.

Jeste li znali da prosje─Źni Amerikanac mora raditi 107 dana samo da bi imao dovoljno novca za platiti svoje poreze?

To je apsolutno obsceno!

 
 
(activistpost/uredio i preveo:nsp)
 
 
PRETHODNI ─îLANAK
Share

Rusija razvija TAJNO oru┼żje koje ljude pretvara u ZOMBIJE!
Za┼íto ─çe FED intervenirati i manipulirati tr┼żi┼ítem kapitala ako dionice previ┼íe padnu ?!

Filed under: GLOBALNA KRIZA · Tags: , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , ,

reklama