Articles Comments

Novi Svjetski Poredak » Illuminati, Masoni, TEHNOLOGIJA I ZNANOST » 15 načina kako Internet mijenja vaš mozak

15 načina kako Internet mijenja vaš mozak

internet googlePoznati pisac naučne fantastike Isaac Asimov je predvidio da ćemo jednog dana imati kompjuterske utičnice kod kuće, svaka od njih će biti zakačena na enormne biblioteke gdje se nalaze odgovori na svako pitanje, gdje se mogu dobiti povezni materijali, ponešto za svakoga…

….od rane dobi do starosti, koliko se takvo znanje iz utičnice činilo besemislenim”, i uz pomoć te sprave, ćemo moći stvarno uživati učeći, umjesto da se prisiljavamo učiti suhoparne činjenice i brojeve.

Njegova pronicljivost se pokazala začuđujuće točnom, kao što danas živimo u svijetu Interneta, gdje gotovo čitavo svjetsko znanje može živjeti ispod naših prstiju ili čak u našim džepovima. Takvo začuđujuće djelo, naravno, nije nastalo bez uplitanja u naše živote, i naučnici su počeli bilježiti da Internet ne samo da služi ispunjenju kuriozitetu naših mozgova, već ih i umrežuje. Što to dakle Internet radi našim mozgovima?

INTERNET JE NAŠ VANJSKI PRIJENOSNI DISK

Ne trebamo više pamtiti telefonske brojeve i adrese. Umjesto toga možemo samo skočiti na naš email ili Google i potražiti. Prema studiji Science Magazina, “Internet je posto primarna forma vanjske ineraktivne memorije, gdje se naše informacije pohranjuju kolektivno izvan našeg mozga”, i naši mozgovi su postali puni povjerenja u dostupnost informacija.

DJECA UČE NA RAZLIČITE NAČINE

Sjećate li se svih lekcija iz povijesti koje su zahtjevale da pamtite datume, imena, ili bezbrojne detalje? Djeca ne rade to koliko bi morala raditi. Uz pomoć online biblioteka, “memoriranje “na pamet” više nije nužni dio edukacije” prema Wired magazinu. Učitelji počinju polako shvaćati da informacija dolazi do nas kroz vatreno crijevo, brže i hitrije nego li mi možemo to probaviti, i memorizirajuće činjenice uzaludno troše korisnu snagu mozga koja se može iskoristiti za puno bitnije informacije koje se ne mogu Googlati.

MI VRLO TEŠKO DA IKADA DAJEMO ZADACIMA PUNU KONCENTRACIJU

Da li ste ikada obnavljali vaš Facebook dok ste slušali glazbu ili dok ste pisali prijatelju? Ako je tako, onda ste iskusili fenomen kontinuirane parcijalne paženje i njezinog utjecaja na vaš mozak. Ostaje nam da vidimo da li parcijalna pažnja vuče u odvlačenje pažnje kao što to većina ljudi misli, ili prilagođavamo naš mozak konstantnom protoku poticaja.

NAS UOPĆE NIJE BRIGA DA LI ĆEMO ZAPAMTITI

U studiji Magazina Science, studenti su zatraženi da napišu komad neke trivijalnosti, i u ovisnosti prema njihovoj grupi rečeno im je da će informacija biti obrisana ili snimljena. Grupa kojoj je rečeno da će podatak biti snimljen nije baš zapamtila podatak. Ova studija indicira da ljudi imaju nisku razinu opozivanja ili pamćenja, kad očekuju da mogu pristupiti toj informaciji bilo kada u budućnosti.

google internetPOSTAJEMO SVE BOLJI U TRAŽENJU INFORMACIJA

Iako ne možemo zapamtiti sve, postajemo sve bolji u traženju informacija koje trebamo. Čini se da se snaga mozga koja je prije korištena za pamćenje, sada koristi za pamćenje puta kako doći do njih. Profesorica Betsy Sparrow kaže, “Mi pamtimo manje kroz pamćenje informacija kao takvih, nego kroz traženje tih informacija”. Ona ističe da je ovo nije nužno loša stvar, niti je “stvar čuđenja”, kako se prilagođavamo novoj tehnologiji i postajemo visoko obučeni u pamćenju puta gdje te stvari možemo naći.

TEŠKA PITANJA TJERAJU NAS DA RAZMIŠLJAMO KAO KOMPJUTER

Kad se suočimo sa teškim pitanjem, ljudi rijetko uzimaju u obzir enciklopedije i povijesne knjige, a često misle o kompjuterima. To je potpuno novi impuls koji se nalazi u našim mislima. Za mnoge, ovo znači da ne trebamo putovati u knjižnicu. Nije nikakav više problem naći starog školskog prijatelja ili zapamtiti ime glumca u filmu – samo trebate Googlati.

IQ SE VREMENOM POVEĆAVA

U doba MTV-a i video igara, roditelji i eksperti su zabrinuti da će nova i prividna tehnologija spržiti naše jadne mozgove u ništavilo. Ali desilo se nešto sasvim suprotno: poslije MTV -a, poslije video igara, poslije Twittera, Facebooka i Googla, postajemo sve pametniji. Pametniji smo zato jer koristimo tehnologiju ili usprkos tehnologiji? Nitko nije odgovorio na to pitanje još, ali interesantno je razmišljati o tome.

Ali desilo se nešto sasvim suprotno: poslije MTV -a, poslije video igara, poslije Twittera, Facebooka i Googla, postajemo sve pametniji…

NAŠA KONCENTRACIJA PATI

U članku za Atlantic Nicholas Carr uspoređuje svoj rast poteškoća u dubokom čitanju. Kao i svi ostali, on nalazi da “Duboko čitanje koje dolazi prirodno, je postalo naprezanje”. Nije teško zaključiti zašto. Čitavo naše vrijeme koristimo skenirajući naslove i postove, te brzo surfajući po linkovima, i nikada ne trošeći toliko vremena na jednu stvar. Zato, naravno kad dođe do čitanja više od 5 minuta, ili nekoliko memenata informaicja, naš um često krene lutati.

“Duboko čitanje koje dolazi prirodno, je postalo naprezanje”

POSTAJEMO SVE BOLJI U UTVRĐIVANJU VAŽNOSTI

Uz toliko inforamcija, prirodno da su neke od njih smeće.Nakon svega, nismo više ograničeni od strane novinarstva i urednika; danas svatko može staviti informaciju i promovirati je. Na čitateljima i potrošačima je da ustanove, da li je ta informacija bitna i pouzdana, i uz toliko prakse, naši mozgovi su sve bolji u ovom skeniranju, iz dana u dan.

POSTAJEMO PSIHOLOŠKI VEZANI ZA TEHNOLOGIJU

I kada se ljudi isključe Internet, puno njih ima želju za stimulacijom koje primaju od strane uređaja. Taj krivac je dopamin, koji se dostavlja kao odaziv na stimulaciju – bez njega se osjećate dosadno. Žena korisnika teške tehnologije primjećuje da je njezin muž “nasrtljiv dok ne dobije svoju drogu”. Nakon vremena provedenog online, vaš mozak želi još, čineći koncentriranju na ostale zadaće jako teškom.

internet googleŠTO VIŠE KORISTITE INTERNET, TO ĆETE VIŠE PROSVJETLITI MOZAK

U 2007., profesor na UCLA Gary Small je napravio eksperiment testirajući surfere i nove internetske korisnike, pitajući ih da Googlaju nekoliko vrsta odabranih tema. U ovom eksperimentu, on je pratio moždanu akstivnost, i pronašao da iskusni surferi imaju veću moždanu aktivnost nego početnici, posebno u regijama koje su tipične za odluke i riješavanje problema. On je doveo sve njih šest dana poslije, ovaj puta su novaci potrošili jedan sat na internetu tražeći online, svaki dan. U drugom testu, početnici su se pokazali kao malo više iskusniji korisnici. “5 sati na internetu, i mozgovi naivnih korisnika postaju prosvjetljeni”, kaže Small, da tijekom vremena, Internet se koristi i mijenja vaše neuronske puteve.

NAŠI MOZGOVI KONSTANTNO TRAŽE DOLAZEĆE INFORMACIJE

Testovi na Stanfordu, pokazali su da multi-taskeri, kao što su iskusni Internet korisnici, teže za propuštanjem starijih, vrijednijih informacija, umjesto toga izabiru novije inforamcije. Clifford Nass na Stanfordu opazio je: “imamo veliku i rastuću grupu ljudi koja misli da najmanja aluzija na nešto interesantno, je kao magnet, i ne mogu je ignorirati.” Umjesto fokusiranja na važne poslove, ili stavljajući informacije u korisnu upotrebu, mi smo ometeni dolazećim mailom.

POSTAJEMO MOĆNI SURFERI

Online surfanje je stvorilo novu formu “čitanja”, u kojoj korisnici ustvari ne čitaju online, nego radije “moćno” surfaju kroz web stranice. Umjesto čitanja slijeva nadesno, odozgora prema dolje, čini se da skeniramo samo naslove, natuknice, i i informacije koje se ističu. Razumijevanje i pozornost je tu sigurno izložena riziku.

ONLINE RAZMIŠLJANJE SE POKUŠAVA ODUPRIJETI ČAK I OFFLINE RAZMIŠLJANJU

Kada ste online, vi ste ferkventno napadani od eksplozije informacije, koje su visoko stimulativne i čak neodoljive. Previše, i vi postajete ekstremno ometni i nefokusirani. Čak i nakon što se odlogirate (ako i to), vaš mozak ostaje logiran. Manjak fokusa i fragmentiranog razmišljanja može se oduprijeti, omesti rad, obitelj i offline slobodno vrijeme.

KREATIVNO RAZMIŠLJANJE MOŽE SNOSITI POSLJEDICE

Neki stručnjaci vjeruju da je memorizacija kritična za kreativnost. William Klemm, profesor neuroznanosti na Univerzitetu Texas, upozorava da “Kreativnost dolazi od strane uma koji zna, i pamti jako puno.” Ipak, kreativnost raste na upotrebi tehnologije, koja se stvara na nove i različite načine. I Klemmova tvrdnja je sigurno točna što se tiče kreativnog razmišljanja i brainstorminga koje je proizašlo iz memoriranog znanja, koje se sada nalazi online, a ne u našim glavama.
 
 
[button_icon icon="asterisk" url="http://www.novi-svjetski-poredak.com/?p=6856"] PRETHODNI ČLANAK [/button_icon]
[facebook]

Filed under: Illuminati, Masoni, TEHNOLOGIJA I ZNANOST · Tags: , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , ,