Kakvi su planovi Komiteta 300 u svezi EURA? – Obama i Sarkozy: Euro je u krizi

Do siječnja će doći do velikih promjena koje bi dugoročno mogle imati utjecaj i na život eurozone. Nitko, pa ni Njemačka, neće biti pošteđen posljedica svega onoga što se sada događa. Poruka je švicarskih bankara da će se trebati okrenuti racionalnom ponašanju i u bankarskom sektoru. Saznajmo malo masonski plan, iako je dolar precjenjeniji od eura, pogledajmo šta se događa.

»Ovo su zadnji dani eura kakvog znamo«, procjena je analitičara švicarske banke Credit Suisse. No, analitičari snažnog financijskog švicarskog carstva ne tvrde da to znači i raspad eurozone, pogotovo ne Europske unije.

Ali, sigurno je, barem kako tvrde Švicarci, da će do siječnja doći do velikih promjena koje bi dugoročno mogle imati utjecaj i na život eurozone. Nitko, pa ni Njemačka, neće biti pošteđen posljedica svega onoga što se sada događa. Poruka je švicarskih bankara da će se trebati okrenuti racionalnom ponašanju i u bankarskom sektoru.

Dramatična situacija bit će potencirana kada se na financijskom tržištu osjete sve posljedice krize u Italiji, Španjolskoj, Portugalu. Nije isključeno da će i Francuska vrlo skoro početi jače osjećati posljedice sadašnje krize, a ni njemački podaci o stanju gospodarstva na kraju godine neće biti posve uspješni. Zato će europski političari sljedećih tjedana morati donijeti značajne odluke koje će odrediti i budućnost europskog zajedništva i ujedinjenja.

Napetost i dalje vlada na burzama, ali i u centrima političkog odlučivanja. Olli Rehn tako poručuje da će Bruxelles intenzivno pratiti što se događa u Italiji, uz svo zadovoljstvo što je Monti preuzeo vladu. Rehn ima i težak zadatak uvjeriti Nijemce da su euroobveznice najbolji izbor koji osigurava sigurnost eurozone. Njemačka vlada je skeptična, ali će odluku trebati donijeti vrlo brzo.

Rehn je u Berlinu kazao da će europska gospodarstva stagnirati ako se što prije ne nađe rješenje, »sustavni odgovor«.

Njemačka je stvarnost takva da CDU odbacuje takva rješenje, a i raspoloženje nekih drugih stranaka zasad nije naklonjeno obveznicama. Rehn opet kaže da nema mnogo mogućnosti kako da se postigne financijska stabilnost, pa iako se o tome barem javno nije govorilo, u Berlinu je iznad glava lebdjela opasnost da i Francuskoj krene loše.

»Ovo je put do uništenja Europe«, opet poručuju neki njemački političari i poduzetnici, reagirajući na prijedloge o obveznicama. Iznose se brojke koje, barem kako su ih posložili Nijemci, pokazuju negativni učinak. Berlin, zasad, pokazuje više simpatija za preuređenje Lisabonskog ugovora koje bi omogućilo striktnije kontrole i sankcije onima koji krše pravila. Tu je uključena i tužba europskom sudu u Luxembourgu.

Merkel stalno govori o reformama koje vode »novoj Europi«. Bez reformi, tvrdi Merkel, Europa ne može uspjeti i biti konkurentna. Na stolu je niz prijedloga, a vremena je sve manje. Stječe se dojam da događaji idu brže od razmišljanja politike, pogotovo od konkretne realizacije onoga što je dogovoreno. Političari sve više gase vatru, a kada ni u tome ne uspiju, poput Italije i Grčke, prinudni upravitelji postaju tehnokrati. To je u neku ruku i suspenzija demokratskog života, jer su političke stranke kapitulirale, priznale nemoć i sve prepustile stručnjacima kojima je prioritetni cilj sačuvati sustav koji je bio do sada.

Sve ostale priče, pa i ona koja se sada tako često čuje u Njemačkoj o »više ili manje Europe«, postaju deplasirane. Podaci s burza su sve lošiji, politički interesi velikih članica Unije sve različitiji. Njemačko-francuski dvojac još uvijek vuče u jednom smjeru, Britanci su davno otišli u drugom, novopridošle članice šute, zemlje-uzori postale su zemlje velikih problema.

Kada bankari u Švicarskoj šalju alarmantne podatke, stanje je sigurno još gore nego što se na prvi pogled čini.

»Njemačka mora biti stup stabilnosti«

BERLIN – Predsjednik njemačke središnje banke Jens Weidmann pozvao je u utorak svoju zemlju da preuzme ulogu »stupa stabilnosti« u borbi s dužničkom krizom i da se zauzima za očuvanje neovisne monetarne politike.

Najveće europsko gospodarstvo nosi »posebnu odgovornost« koja premašuje njezinu ulogu glavnog financijaša programa pomoći i jamstava koji se pripremaju u zadnjih godinu dana, rekao je čelnik Bundesbanke u govoru u Berlinu na skupu njemačkih poslodavaca. »Njemačka mora ispuniti svoju zadaću stupa stabilnosti pružajući dobar primjer u vođenju javnih financija, ali i zauzimajući se za stabilnu europsku monetarnu politiku«, naglasio je.

Weidmann, bivši savjetnik Angele Merkel koji je na vodeću dužnost u Bundesbanci došao prije nekoliko mjeseci, pozvao je kancelarku da ne skrene sa svog pravca, usprkos sve brojnijim pozivima da se ECB jače uključi u borbu s krizom.

 Obama i Sarkozy složni oko krize eura

Krizu eurozone potrebno je hitno riješiti te početi strategiju za jačanje svjetskoga gospodarskog rasta, suglasili su se u četvrtak prije početka sastanka G20 u Cannesu američki predsjednik Barack Obama i francuski predsjednik Nicolas Sarkozy.

Krizu eurozone potrebno je hitno riješiti te početi strategiju za jačanje svjetskoga gospodarskog rasta, suglasili su se u četvrtak prije početka sastanka G20 u Cannesu američki predsjednik Barack Obama i francuski predsjednik Nicolas Sarkozy.

“Najvažniji dio naše zadaće u ova dva dana summita je riješiti financijsku krizu ovdje u Europi”, rekao je Obama.

Europska unija predvođena Sarkozyjem i njemačkom kancelarkom Angelom Merkel pokušava riješiti krizu izazvanu odlukom Grčke da raspiše referendum o planu spašavanja grčkog duga koji je u korist Atene EU donio mukotrpnim pregovorima.

Glavnina razgovora vodila se, međutim, oko jačanja svjetskog gospodarskog rasta potrebnog za “stvaranje radnih mjesta” i “stabiliziranje svjetskih financijskih tržišta”, rekao je Obama.

Sarkozy je pohvalio razumijevanje američkog predsjednika za zamisao uvođenja “poreza na financijske transakcije” iako mu se SAD protivi.

Prema tom prijedlogu svaka bi se financijska transakcija oporezivala takozvanim Tobinovim porezom, ili porezom solidarnosti. Tim bi se novcem, procijenjenim između 100 i 250 milijarda dolara godišnje, mogao financirati razvoj.

Tobinovom porezu sklone su Francuska i Njemačka, zagovaraju ga Ujedinjeni narodi, filantropi poput Billa Gatesa, nevladine udruge i Vatikan. Unatoč njihovim apelima G20 da prihvati ideju, malo je vjerojatno da će porez zaživjeti jer mu se odlučno opiru SAD i Velika Britanija, ali i druge zemlje poput Kanade, Kine, Rusije.

Zamisao o uvođenju poreza solidarnosti potječe iz “Tobinova poreza” 70-ih godina kojim se željela onemogućiti svaka spekulacija devizama.
 
autor nsp, preneseno sa nacional.hr, vjesnik.hr, youtube.com