Articles Comments

Novi Svjetski Poredak » Bankarski sustav, Featured, Masoni, NOVAC » Kakvi su planovi Komiteta 300 u svezi EURA? – Obama i Sarkozy: Euro je u krizi

Kakvi su planovi Komiteta 300 u svezi EURA? – Obama i Sarkozy: Euro je u krizi

illuminati masoniDo sije─Źnja ─çe do─çi do velikih promjena koje bi dugoro─Źno mogle imati utjecaj i na ┼żivot eurozone. Nitko, pa ni Njema─Źka, ne─çe biti po┼íte─Ĺen posljedica svega onoga ┼íto se sada doga─Ĺa. Poruka je ┼ívicarskih bankara da ─çe se trebati okrenuti racionalnom pona┼íanju i u bankarskom sektoru. Saznajmo malo masonski plan, iako je dolar precjenjeniji od eura, pogledajmo ┼íta se doga─Ĺa.

┬╗Ovo su zadnji dani eura kakvog znamo┬ź, procjena je analiti─Źara ┼ívicarske banke Credit Suisse. No, analiti─Źari sna┼żnog financijskog ┼ívicarskog carstva ne tvrde da to zna─Źi i raspad eurozone, pogotovo ne Europske unije.

Ali, sigurno je, barem kako tvrde ┼ávicarci, da ─çe do sije─Źnja do─çi do velikih promjena koje bi dugoro─Źno mogle imati utjecaj i na ┼żivot eurozone. Nitko, pa ni Njema─Źka, ne─çe biti po┼íte─Ĺen posljedica svega onoga ┼íto se sada doga─Ĺa. Poruka je ┼ívicarskih bankara da ─çe se trebati okrenuti racionalnom pona┼íanju i u bankarskom sektoru.

Dramati─Źna situacija bit ─çe potencirana kada se na financijskom tr┼żi┼ítu osjete sve posljedice krize u Italiji, ┼ápanjolskoj, Portugalu. Nije isklju─Źeno da ─çe i Francuska vrlo skoro po─Źeti ja─Źe osje─çati posljedice sada┼ínje krize, a ni njema─Źki podaci o stanju gospodarstva na kraju godine ne─çe biti posve uspje┼íni. Zato ─çe europski politi─Źari sljede─çih tjedana morati donijeti zna─Źajne odluke koje ─çe odrediti i budu─çnost europskog zajedni┼ítva i ujedinjenja.

Napetost i dalje vlada na burzama, ali i u centrima politi─Źkog odlu─Źivanja. Olli Rehn tako poru─Źuje da ─çe Bruxelles intenzivno pratiti ┼íto se doga─Ĺa u Italiji, uz svo zadovoljstvo ┼íto je Monti preuzeo vladu. Rehn ima i te┼żak zadatak uvjeriti Nijemce da su euroobveznice najbolji izbor koji osigurava sigurnost eurozone. Njema─Źka vlada je skepti─Źna, ali ─çe odluku trebati donijeti vrlo brzo.

Rehn je u Berlinu kazao da ─çe europska gospodarstva stagnirati ako se ┼íto prije ne na─Ĺe rje┼íenje, ┬╗sustavni odgovor┬ź.

Njema─Źka je stvarnost takva da CDU odbacuje takva rje┼íenje, a i raspolo┼żenje nekih drugih stranaka zasad nije naklonjeno obveznicama. Rehn opet ka┼że da nema mnogo mogu─çnosti kako da se postigne financijska stabilnost, pa iako se o tome barem javno nije govorilo, u Berlinu je iznad glava lebdjela opasnost da i Francuskoj krene lo┼íe.

┬╗Ovo je put do uni┼ítenja Europe┬ź, opet poru─Źuju neki njema─Źki politi─Źari i poduzetnici, reagiraju─çi na prijedloge o obveznicama. Iznose se brojke koje, barem kako su ih poslo┼żili Nijemci, pokazuju negativni u─Źinak. Berlin, zasad, pokazuje vi┼íe simpatija za preure─Ĺenje Lisabonskog ugovora koje bi omogu─çilo striktnije kontrole i sankcije onima koji kr┼íe pravila. Tu je uklju─Źena i tu┼żba europskom sudu u Luxembourgu.

Merkel stalno govori o reformama koje vode ┬╗novoj Europi┬ź. Bez reformi, tvrdi Merkel, Europa ne mo┼że uspjeti i biti konkurentna. Na stolu je niz prijedloga, a vremena je sve manje. Stje─Źe se dojam da doga─Ĺaji idu br┼że od razmi┼íljanja politike, pogotovo od konkretne realizacije onoga ┼íto je dogovoreno. Politi─Źari sve vi┼íe gase vatru, a kada ni u tome ne uspiju, poput Italije i Gr─Źke, prinudni upravitelji postaju tehnokrati. To je u neku ruku i suspenzija demokratskog ┼żivota, jer su politi─Źke stranke kapitulirale, priznale nemo─ç i sve prepustile stru─Źnjacima kojima je prioritetni cilj sa─Źuvati sustav koji je bio do sada.

Sve ostale pri─Źe, pa i ona koja se sada tako ─Źesto ─Źuje u Njema─Źkoj o ┬╗vi┼íe ili manje Europe┬ź, postaju deplasirane. Podaci s burza su sve lo┼íiji, politi─Źki interesi velikih ─Źlanica Unije sve razli─Źitiji. Njema─Źko-francuski dvojac jo┼í uvijek vu─Źe u jednom smjeru, Britanci su davno oti┼íli u drugom, novoprido┼íle ─Źlanice ┼íute, zemlje-uzori postale su zemlje velikih problema.

Kada bankari u ┼ávicarskoj ┼íalju alarmantne podatke, stanje je sigurno jo┼í gore nego ┼íto se na prvi pogled ─Źini.

 

┬╗Njema─Źka mora biti stup stabilnosti┬ź

obama sarkozy NWO

BERLIN – Predsjednik njema─Źke sredi┼ínje banke Jens Weidmann pozvao je u utorak svoju zemlju da preuzme ulogu ┬╗stupa stabilnosti┬ź u borbi s du┼żni─Źkom krizom i da se zauzima za o─Źuvanje neovisne monetarne politike.

Najve─çe europsko gospodarstvo nosi ┬╗posebnu odgovornost┬ź koja prema┼íuje njezinu ulogu glavnog financija┼ía programa pomo─çi i jamstava koji se pripremaju u zadnjih godinu dana, rekao je ─Źelnik Bundesbanke u govoru u Berlinu na skupu njema─Źkih poslodavaca. ┬╗Njema─Źka mora ispuniti svoju zada─çu stupa stabilnosti pru┼żaju─çi dobar primjer u vo─Ĺenju javnih financija, ali i zauzimaju─çi se za stabilnu europsku monetarnu politiku┬ź, naglasio je.

Weidmann, biv┼íi savjetnik Angele Merkel koji je na vode─çu du┼żnost u Bundesbanci do┼íao prije nekoliko mjeseci, pozvao je kancelarku da ne skrene sa svog pravca, usprkos sve brojnijim pozivima da se ECB ja─Źe uklju─Źi u borbu s krizom.

┬áObama i Sarkozy slo┼żni oko krize eura

Krizu eurozone potrebno je hitno rije┼íiti te po─Źeti strategiju za ja─Źanje svjetskoga gospodarskog rasta, suglasili su se u ─Źetvrtak prije po─Źetka sastanka G20 u Cannesu ameri─Źki predsjednik Barack Obama i francuski predsjednik Nicolas Sarkozy.

Krizu eurozone potrebno je hitno rije┼íiti te po─Źeti strategiju za ja─Źanje svjetskoga gospodarskog rasta, suglasili su se u ─Źetvrtak prije po─Źetka sastanka G20 u Cannesu ameri─Źki predsjednik Barack Obama i francuski predsjednik Nicolas Sarkozy.

“Najva┼żniji dio na┼íe zada─çe u ova dva dana summita je rije┼íiti financijsku krizu ovdje u Europi”, rekao je Obama.

Europska unija predvo─Ĺena Sarkozyjem i njema─Źkom kancelarkom Angelom Merkel poku┼íava rije┼íiti krizu izazvanu odlukom Gr─Źke da raspi┼íe referendum o planu spa┼íavanja gr─Źkog duga koji je u korist Atene EU donio mukotrpnim pregovorima.

Glavnina razgovora vodila se, me─Ĺutim, oko ja─Źanja svjetskog gospodarskog rasta potrebnog za “stvaranje radnih mjesta” i “stabiliziranje svjetskih financijskih tr┼żi┼íta”, rekao je Obama.

Sarkozy je pohvalio razumijevanje ameri─Źkog predsjednika za zamisao uvo─Ĺenja “poreza na financijske transakcije” iako mu se SAD protivi.

Prema tom prijedlogu svaka bi se financijska transakcija oporezivala takozvanim Tobinovim porezom, ili porezom solidarnosti. Tim bi se novcem, procijenjenim izme─Ĺu 100 i 250 milijarda dolara godi┼ínje, mogao financirati razvoj.

Tobinovom porezu sklone su Francuska i Njema─Źka, zagovaraju ga Ujedinjeni narodi, filantropi poput Billa Gatesa, nevladine udruge i Vatikan. Unato─Ź njihovim apelima G20 da prihvati ideju, malo je vjerojatno da ─çe porez za┼żivjeti jer mu se odlu─Źno opiru SAD i Velika Britanija, ali i druge zemlje poput Kanade, Kine, Rusije.

Zamisao o uvo─Ĺenju poreza solidarnosti potje─Źe iz “Tobinova poreza” 70-ih godina kojim se ┼żeljela onemogu─çiti svaka spekulacija devizama.
 
autor nsp, preneseno sa nacional.hr, vjesnik.hr, youtube.com

Filed under: Bankarski sustav, Featured, Masoni, NOVAC · Tags: , , , , , , , , , , , , , , , , , ,