Upozorili Hrvatsku: ‘U vojsku morate ulagati više novca’, a u zdravstvo i mirovine manje

Na skorom summitu NATO saveza u Bruxellesu Stoltenberg će pozvati članice na veća izdvajanja

Od 29 članica NATO-a, samo osam, uključujući SAD i Veliku Britaniju, troše više od 2% svojeg BDP-a na obranu, prag kojeg bi trebale preskočiti sve zemlje unutar saveza do 2024. godine. No, Njemačka je tako prošle godine uložila tek 1,2 posto svog BDP-a što iznosi oko 37 milijardi eura.

Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg upozorio je da duboke podjele između SAD-a i Donalda Trumpa i europskih saveznika dovode u pitanje transatlantski vojni savez i pitanje je hoće li on preživjeti?

U pozadini Trumpovog otvorenog sukoba s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel zbog njezine imigracijske politike, Jens Stoltenberg pozvao je sve članice NATO-a da učine sve kako bi se izbjegla katastrofa i propast zapadnog jedinstva.

The Guardian navodi da je generalni tajnik NATO-a priznao kako se nad savez navlače “politički olujni oblaci” i pritišću veze koje povezuju članice NATO-a. Međutim, u pozivu čelnicima prije summita vojnog saveza u srpnju, bivši premijer Norveške kaže da “unatoč razlikama, moramo ograničiti njihov negativan utjecaj na sigurnosnu suradnju”.

Stoltenberg, koji se u četvrtak sastaje s britanskom premijerkom Theresom May u njezinom uredu u Downing Streetu zbog priprema za summit u Bruxellesu, piše: “Budući da je savez stvoren prije skoro 70 godina, ljudi Europe i Sjeverne Amerike uživali su u nenadanom razdoblju mira i prosperiteta. No, na političkoj razini veze koje nas vežu su pod pritiskom. Postoje velike razlike između Sjedinjenih Država i drugih saveznika glede pitanja trgovine, klimatskih promjena i iranskog nuklearnog sporazuma.”

Stoltenberg dodaje da te nesuglasice neće nestati preko noći, kao što nije uklesano u stijenu da će transatlantska veza uvijek napredovati. To, međutim, ne znači da je njezin slom neizbježan. Možemo ga održavati, i uživati u svim uzajamnim koristima.”

Stoltenbergova intervencija dolazi u trenutku ekstremne napetosti među vodstvom zapadnih sila. No, one će izravno utjecati i na Hrvatski budžet i standard hrvatskih građana.

Naime, naša država prošle godine izdvajala 1.38 posto BDP-a ili oko 4,5 milijardi kuna, što znači da bi ubuduće ova izdvajanja trebala biti znatno veća.

Trump je u utorak nastojao obraniti politiku odvajanja djece od roditelja na granici zemlje, napadom na imigracijsku politiku Angele Merkel optuživši je da Europu pretvara u ‘migrantski logor’ te da se ‘Njemački narod okreće protiv vlastitog vodstva jer migracije ljuljaju već oslabljenu berlinsku političku koaliciju’.

Merkel se također sukobila i s vlastitim ministrom unutarnjih poslova zbog imigracija, te ima rok od dva tjedna da pronađe europsko rješenje za taj gorući problem ili pak da uđe u rizik raspada njezine vladajuće koalicije.

Istovremeno, s druge strane Atlantskog oceana Trump prkosi Europskoj uniji odustajanjem od od sporazuma o klimatskim promjenama, zatim jednostranim raskidanjem nuklearnog sporazuma s Iranom, kao i nametanjem carina na uvoz robe čelika i aluminija iz EU.

Veće “dijeljenje financijskog tereta” bit će tema summita NATO-a u Bruxellesu, a od ostalih tema tu su napori saveza za borbu protiv terorizma, obučavanje iračke vojske i proširenje financiranja afganistanskih snaga do 2024.

Stoltenberg piše: “Sjedinjene Države i Kanada pojačavaju svoju predanost europskoj sigurnosti. Zapravo, od dolaska na dužnost, Trumpova administracija povećala je sredstva za prisustvo SAD-a u Europi za 40%. Posljednji američki borbeni tenk napustio je Europu 2013. godine, ali sada se vraćaju u obliku potpuno nove američke oklopne brigade.”

Stoltenberg, koji će u srijedu sastati s Borisom Johnsonom i ministrom obrane Gavinom Williamsonom, prije nego što se sastao s premijerkom i održao govor u četvrtak, pozvao je na ‘spuštanje lopte’ i smirivanje tenzija, te smatra da se SAD i njegovi saveznici moraju izdignuti iznad trenutačnih podjela, te prepoznati potrebu za jedinstvom u povijesnom trenutku – na točki velikog preokreta.

“U našem je temeljnom interesu da se ujedinimo u obrani, budući da se suočavamo s najneočekivanijim sigurnosnim izazovima: međunarodnim terorizmom, proliferacijom oružja za masovno uništenje, cyber-napadima – i, naravno, Rusijom koja je koristila silu protiv svojih susjeda, koja se pokušava miješati u naše unutarnje poslove, a čini se da nema nikakvih dvojbi ni o korištenju bojnih otrova na našim ulicama. Dakle, dok god stojimo zajedno, čak i ako put ne bude ugodan, uvijek će voditi u pravom smjeru: mir i sigurnost za naše nacije i naših gotovo milijardu građana” – prenosi Stoltenbergove vapaje The Guardian.
 
(express.hr)