HRVATSKA = GRČKA, KAOS TEK SLIJEDI ! – 2.dio

Hrvatska vodeća u Europi po iseljavanju obrazovanih mladih

Preko projekta “Work Canada” samo ove će godine 300 mladih Hrvata dobiti jednogodišnju radnu vizu i otići na privremeni rad u Kanadu. Riječ je o projektu koji se u Hrvatskoj provodi drugu godinu zaredom i za koji je interes golem. O tome najbolje govori podatak da je u prvim tjednima 2012. popunjeno više od pola raspoloživih radnih mjesta. Program daje priliku odlaska u Kanadu mladima između 18 i 35 godina. Obrazovanje koje su stekli pritom nije bitno. Program traje dvije godine, ali nije isključena mogućnost da se i produlji.

Studija Svjetske banke iz 2007. pokazala je da je svaki treći Hrvat s diplomom pobjegao u inozemstvo i prije krize. Prema njoj, Hrvatska ima rekordnu stopu migracije obrazovane populacije u Europi od 29,4 posto, veću nego BiH, Makedonija ili Albanija. U BiH je stopa migracije bila 28,6%, Makedoniji 20,9%, a Albaniji 20%, a izvan Poljske i Mađarske, primjerice, živi samo 12% stručnog stanovništva. Kriza je to stanje samo potencirala jer je sada četvero od 10 mladih do 24 godine bez posla, a u EU, na primjer dvoje.

Burza rada ima 56.000 nezaposlenih bez ijednog dana radnog iskustva, a brzina (ne)zapošljavanja vratila se na razine iz 2000., kada se tek svaki četvrti prijavljeni na burzu uspijevao zaposliti u roku od šest mjeseci. U Osijeku se, primjerice, nakon krize zaposlilo samo pet posto muških marketinških menadžera s burze, što je najniži postotak zaposlenosti osoba sa sveučilišnim studijem u jednom od četiri velika hrvatska grada. Kriza je, primjerice, znatno smanjila potražnju za ženama arhitekticama. Mladi koji su završili studije iz područja ekonomije i poslovanja te prometa i osobnih usluga, primjerice turizma, u više od 55 posto slučajeva rade na poslovima koji ne traže visoko obrazovanje, za ostala područja taj je udjel između 31 i 37 posto.

Imaš diplomu? Europa te ne želi u ‘svojim redovima’!

Tržište rada i diploma  sve su u većem nerazumijevanju, a čini se da će to s godinama biti sve izraženije. Prognoza relevantne EU agencije kaže da će do 2020. tek 37 posto poslova zahtijevati akademsku titulu. Postaje li studiranje luksuz za ljude s viškom novca i vremena?

Bez obzira na relativno stišavanje europske krize, Stari kontinent od danas do 2020. prolazit će kroz stagnaciju u kojoj će biti stvoreno tek 8 miliona novih radnih mjesta, što je brutalno malo uzevši u obzir populaciju na koju se podatak odnosi. Brojke su to Centra za razvoj strukovnog obrazovanja, EU agencije sa sjedištem u Saloni, Grčkoj, prenosi njemački Die Welt. Ponajprije se to odnosi na mediteransku Europu gdje su milioni mladih ljudi bez posla i stjecanje diplome postaje mazohistička vježba iz uzaludnosti.

Naime što, simptom da je nešto trulo u sistemu obrazovanja i zapošljavanja je činjenica da je sve više akademski obrazovanih ljudi koji su prekvalificirani za poslove koje rade, bacajući tako nižerangirane i adekvatno osposobljene na burzu, da parafraziramo direktora navedenog centra Christiana Lettmayra. Jedini koji profitiraju u toj situaciji su, naravno, poslodavci koji odjednom dobivaju više za manje, dok se ostatak povijesničara umjetnosti, filozofa, fizičara ili sociologa pita čemu su uopće studirali kada moraju voziti viljuškare ili brati masline ne bi li preživjeli.
 

 
Jedno od rješenja za niz diplomaca, magistara ili doktora koji u zemljama poput Grčke, Italije ili Španjolske eventualno čeka radno mjesto namjereno za srednju stručnu spremu jest emigracija u neku od boljestojećih EU zemalja, no većini populacije se ipak ne seli u hladnu Skandinaviju, Njemačku ili Nizozemsku ne bi li ih se tretiralo onako kako im titula sugerira da zaslužuju. Južnjaci koji su vješti u računalnom programiranju, ili su inženjeri ili doktori imaju popriličnu šansu na bogatom evropskom sjeveru. Isto vrijedi i za kvalificirane radnike.

Gravitacija domaćeg teritorija tek je jedan problem. Drugi je, kako veli Lettmayr, taj što se studiraju stvari za koje ne postoji potreba na tržištu. Čitav niz humanističkih djelatnosti, kao i solidan broj stručnih zvanja poput frizera ili prodavača, nisu osobito tražene po europskim burzama rada.

Akademska ponuda i tržišna potražnja su u raskoraku, tvrdi Lettmayr te dodaje da je premalo inženjera, matematičara i općenito prirodnih naučnika.

Mali će propadati, a veliki će dodatno jačati: Nova bankarska pravila izazvati će kaos na istoku Europe!

Nova bankarska pravila, ispregovarana između EU-a i SAD unutar okvira takozvanog Basel III standarda, mogla bi imati opasne “neželjene posljedice” na ekonomije istočne Europe.

Naime, unutar Basel III okvira ispregovarano je banke u svojim središnjicama moraju imati veće kapitalne zalihe, da moraju osigurati veću likvidnost i da moraju smanjiti izdavanje rizičnih kredita. Mnogi analitičari smatraju kako će to najviše pogoditi zemlje istočne Europe, gdje su kompanije izuzetno ovisne o bankovnim pozajmicama, mnogo više nego u SAD-u ili na zapadu Europe.

“Ja samo govorim u ime središnje i istočne Europe jer je to najdinamičnija regija EU-a. Moramo voditi računa o tome kakve će implikacije ove regulacije imati u toj regiji, jer je za Europu puno bolje da je to područje dobro financirano”, kazao je Gernot Mittendorfer iz Erste Group Banka.

On je za EU Observer objasnio kako je financijsko tržište i dalje nepoznato područje za većinu zemalja ove regije, zbog čega su bankovni krediti i dalje glavni izvor financiranja malih i srednjih poduzeća u regiji. A prema novim regulama koje donosi Basel III, većina kredita namijenjenih takvim poduzećima bit će okarakterizirana kao rizična. Jednostavno rečeno, “mali” će propadati, a “veliki” će imati još jednostavniji pristup novcu zbog čega će i njihova pozicija dodatno ojačati na tržištu. Nešto s čim je Hrvatska i dosad imala problema, a sad bi situacija za male poduzetnike mogla postati još gora.

Banke bi se mogle povući iz ove regije

Mittendorfer tvrdi kako nema dvojbe da banke moraju povećati kapitalne zalihe, ali u pitanje dovodi potrebu da se novi standardi implementiraju na brzinu. “Ako to napravite prebrzo, banke bi mogle dobiti neželjen poticaj da smanje ili čak obustave kreditiranje na određenim područjima. Posebno bi problemi mogli doći do izražaja u zemljama gdje i same vlade imaju probleme sa posuđivanjem novca”, kaže austrijski bankar.

Nema jasne vizije o reformi bankarskog sustava

Osim što će evidentno imati loš utjecaj na ekonomije istočne Europe, Basel III našao se na udaru kritika i zbog toga što ne pruža jasnu viziju i koncept o tome kako bi bankarski sektor trebao biti reformiran.

Njemački profesor ekonomije Martin Hellwig smatra kako su novi standardi, baš kao i oni prijašnji iz Basel II okvira, plod snažnog utjecaja lobista koji zakonodavce uvjeravaju da su njihove financijske operacije “previše sofisticirane” da bi ih oni mogli razumjeti. Nakon čega ovi potpišu sve što se pred njih stavi.

Bankari ne žele ništa mijenjati, jer im postojeći sustav omogućava da kriju rizike

Naravno, zakonodavci će i ovog puta imati priliku dizanjem ruku odlučiti hoće li regule iz Basel III okvira postati dio pravne stečevine EU-a. Prije nego stupe na snagu mora ih potvrditi Europski parlament.

Međutim, Hellwig upozorava kako “neki pregovarači ne žele ništa reformirati”, jer banke vide kao “tvornice novce”, bez obzira na rizike koje to nosi. “S druge strane, bankari nemaju potrebe za traženjem boljih modela jer im postojeći omogućavaju da prikriju rizike”, upozorava Hellwig.

Nije dobro kako god se okrene

Baz obzira na to hoće li Basel III biti potvrđen ili ne, jasno je samo kako će cijenu, na ovaj ili onaj način, platiti istočna Europa. Ili će se zadržati postojeći sustav koji će bankarima omogućiti da i dalje rade što ih je volja, ili će te iste bankare nova pravila otjerati s ovih tržišta, što će rezultirati krahom malih i srednjih poduzetnika i vjerojatnim povećanjem kamata za kredite “običnih” građana.

Udar iz Bruxellesa: Morat ćemo još povećati PDV

Još se nismo oporavili od povećanja cijena nakon posljednjeg podizanja PDV-a, a već postoji mogućnost da se on dodatno poveća. Ovaj put to se ne bi dogodilo zbog punjenja domaćeg proračuna, a odluka o dodatnom udaru na džepove građana treba pasti do kraja godine.

Nedavno povećanje stope poreza na dodanu vrijednost s 23 na 25 posto možda neće biti posljednje povećanje u mandatu Vlade Zorana Milanovića. Novi porezni udar našu bi zemlju mogao pogoditi iz Bruxellesa, pa postoji opasnost da PDV u Hrvatskoj dosegne čak 26 posto.

Povećanje za 1 posto

Naime, Europska komisija je još lani u lipnju najavila kako bi članicama EU-a mogla povećati PDV za potrebe proračuna Unije. S obzirom na to PDV bi porastao još 1 posto u svim zemljama članicama, koje o tome moraju donijeti konačnu odluku u Europskom vijeću. Kako bi Hrvatska iduće godine trebala postati dio Unije, povećanje PDV-a dogodilo bi se i kod nas, piše Slobodna Dalmacija.

Odluka krajem ove godine?

Na takvu mogućnost nedavno je u svom eseju Promjene u sustavu poreza na dodanu vrijednost upozoravaju na sa Instituta za javne financije.

“Budućnost tog prijedloga Europske komisije vrlo je upitna i neizvjesna. Rasprava o tome unutar Unije potrajat će do kraja 2012.”, procijenila je znanstvenica.

Naime, prihod od PDV-a jedan je od najizdašnijih izvora punjenja proračuna Unije. Trenutno se ostvaruje uplatom 0,3 posto vlastitih prihoda svake članice Unije od PDV-a, uz neke uvjete i ograničenja.