U KREMLJU NIKAD NISU BILI OVOLIKO SRETNI ZBOG POBJEDE NEKOG KANDIDATA NA AMERIČKIM IZBORIMA: Odnosi dviju velesila ulaze u novu eru

Donald Trump pobijedio je na nedavnim izborima u SAD-u, što je oduševilo velik broj njegovih birača i poklonika. No, osim polovice američkih glasača, Trumpova pobjeda razveselila je i političku vrhušku u Rusiji, koja je u zadnjih nekoliko godina Obamina mandata sa SAD-om bila u prilično zategnutim odnosima, neviđenima još od razdoblja Hladnog rata

Naime, u Kremlju se nadaju da bi Trumpova pobjeda mogla ucrtati put prema ukidanju sankcija koje su zapadne sile nametnule Rusiji zbog intervencije u Ukrajini i aneksije Krima, pišu Andrew Osborn i Christian Lowe za Reuters. Oni su analizirali utjecaj promjene vlasti u SAD-u na odnose s Rusijom te iznijeli nekoliko ključnih točaka u budućoj suradnji predsjednika Trumpa i predsjednika Putina.

Osborn i Lowe na samom početku ističu da bi uklanjanje sankcija bilo vrlo važno za posrnulu rusku ekonomiju te bi znatno olakšalo stvari Putinu koji nastoji krpati rupe u budžetu nastale zbog nižih cijena nafte i plina, koji čine ključni dio državnih prihoda. Iako je ruskom predsjedniku popularnost na vrlo visokim razinama (između ostalog i zbog nepostojanja prave opozicije), ekonomski oporavak znatno bi mu olakšao reizbor u 2018. godini i novih 6 godina u Kremlju.

“Očito je da su se šanse za uklanjanje sankcija prema Rusiji znatno povećale. Time bi se investicijska klima u Rusiji znatno povećala” – smatra glavni ekonomist Renaissance Capitala Charles Robertson.

Da je to zaista tako vidjelo se odmah poslije objave izbornih reziltata kada je porasla vrijednost ruskog rublja, a rasla je i vrijednost dionica na burzi u Moskvi. S druge strane, ukrajinske obveznice su znatno pale, što znači da tržišta nemaju povjerenja u Trumpovu politiku za ovu ratom podijeljenu državu.

Trumpova pobjeda Kremlju je došla kao neočekivano dobra vijest, budući da su se u Rusiji već pripremali na pobjedu Hillary Clinton koja je tijekom predizborne kampanje obećala još oštriji stav prema njihovoj državi. Štoviše, tijekom predizbornog razdoblja iz njezinog su stožera stizale otvorene optužbe da ruske tajne službe sabotiraju njezinu kampanju otkrivanjem raznih e-mailova (što njezinih, što iz demokratskog stožera), što su iz Moskve oštro odbacili nekoliko puta kao zlobne insinuacije.

S druge strane, ruski državni mediji Trumpa su prikazivali u znatno pozitivnijem svjetlu, što nije nimalo začuđujuće s obzirom na to da je izabrani predsjednik SAD-a više puta javno izrazio svoj respekt, čak i divljenje prema Vladimiru Putinu. Ruski predsjednik nije ostao nijem na komplimente, nego je i sam rekao da je Trump vrlo talentiran i neovisan političar.

Lijepe riječi na stranu, malo je tko u Moskvi vjerovao da će Trump zaista pobijediti na izborima, osim grupe nacionalista i njegovih pristaša koji su jednu moskovsku krčmu ukrasili triptihom koji pokazuje Putina, Trumpa i Marine Le Pen, čelnicu desničarske Nacionalne fronte u Francuskoj, a koja s Rusijom njeguje tople odnose.

Kada je postalo jasno da će Trump zaista pobijediti, zastupnici u ruskom parlamentu oduševljeno su zapljeskali, a Putin je stranim diplomatima odmah rekao da je spreman u potpunosti obnoviti odnose s Washingtonom. Koliko je slavlje išlo daleko, pokazuje i izjava Margarite Simonjan, šefice ruske državne agitprop televizije Russia Today da će se voziti Moskvom s američkom zastavom kako bi proslavila Trumpovu pobjedu.

No, usprkos ranom veselju i načelnom prijateljstvu Trumpa i Putina Rusi su itekako svjesni da i dalje postoje velike suprotnosti između njihove države i SAD-a. Osim toga, postoji i određena skepsa prema Trumpovim obećanjima tijekom kampanje, koja se nužno neće ispuniti u trenutku kad preuzme Bijelu kuću početkom 2017. godine.

U svakom slučaju, budući odnosi između SAD-a i Rusije vrtjet će se oko triju glavnih točaka…

Olakšavanje sankcija Rusiji

Ako Trump zaista krene u smjeru postupnog ublaživanja ili čak ukidanja sankcija prema Rusiji na prvu bi prepreku mogao naići već u vlastitom Kongresu koji je dosad pokazao nevoljkost da se bilo kako popušta Rusiji u vidu njezinih recentnih vojnih avantura u Ukrajini i Siriji. Činjenica da većinu i dalje drže republikanci puno ne mijenja na stvari jer i među njima ima puno zastupnika nesklonih Kremlju.

S druge strane, direktori mnogih zapadnih tvrtki kažu da se zapravo najveća prepreka poslovanju s Rusijom krije u mogućnosti da se sankcije dodatno postrože ili još žešće provode. Ako Trumpova administracija pošalje signal da će zauzeti opušteniji pristup provedbi sankcija, investicije u Rusiju mogle bi se pokrenuti i dok su sankcije i dalje na snazi.

Nadalje, takav bi pristup mogao smanjiti posvećenost zemalja EU provođenju sankcija, što je za Rusiju ekonomski još i važnije. Uostalom, neke od članica EU već iznalaze načine kako zaobići trgovinske sankcije, dok neke veće tvrtke, na primjer u Njemačkoj, otvoreno lobiraju protiv njih.

Dosad su Sjedinjene Države bile te koje su snažile europsku odlučnost u provođenju sankcija, kao što je to bio slučaj prilikom izdavanja ruskih euroobveznica proteklog svibnja u čemu su mnoge europske banke odbile sudjelovati.

“Amerikanci su bili lideri i nekim čudom su držali Europu jedinstvenu po pitanju sankcija Rusiji. S Trumpom u Bijeloj kući, mislim da bi mogle nastupiti promjene povoljne po Rusiju” – smatra politička analitičarka Masha Lipman.

Kao što je već spomenuto, Putinu je uklanjanje sankcija bitno zbog ekonomskog oporavka Rusije, čije će gospodarstvo prema procjenama njihove centralne banke rasti tek 1 posto u sljedećoj godini. Iako je Putinova popularnost velika, daljnja stagnacija ili pad ekonomije i životnog standarda mogli bi ohladiti srca birača u predstojećih 18 mjeseci do sljedećih izbora.

Teški pregovori

Čak i ako rusko-američki odnosi budu oslobođeni trenutno vrlo naglašenog antagonizma, to ne znači da će pregovori između dviju država prolaziti lako. Rusija i dalje zahtijeva od ostatka svijeta da anektirani Krim, dio Ukrajine, priznaju kao dio ruskog teritorija, dok od Kijeva traži snažniji angažman u postizanju nekog dogovora s proruskim separatistima na istoku Ukrajine.

Također, Putin u Siriji snažno podupire vladu Bashar al-Assada i traži od Zapada da odbaci bilo kakvu ideju o promjeni tamošnje vlasti, te ukine svu potporu pobunjenicima za koje tvrde da su odreda žestoki džihadisti.

Ovdje bi moglo doći do nekog dogovora u kojem SAD popusti Rusiji po pitanju Ukrajine, a Rusija Amerikancima po pitanju Sirije:

“Ukrajina je ključna za Rusiju. Ako Trump kaže da Amerikance nije briga za Ukrajinu, to će biti sve što Rusija trenutno želi čuti. Što se tiče Sirije, tamo će se lakše postići nekakav dogovor. Po pitanju Asada Rusija će lakše pristati na neki kompromis” – rekao je za Reuters Georgij Bovt, urednik magazina Ruski mir.

Karakter lidera

I zapadni i ruski mediji proteklih su se mjeseci bavili usporedbama Trumpa i Putina, ističući njihove sličnosti ili različitosti. Za početak, obojica su poznati po snažnom nastupu na temelju čega neki ruski političari misle da će sklopiti prijateljstvo kakvo je Putin njegovao s bivšim talijanskim premijerom Silvijem Berlusconijem. Štoviše, Trump je čak izjavio tijekom kampanje da bi prije inauguracije volio posjetiti Putina, iako za to službenih planova zasad nema.

No, snažan nastup ii veliki ego obojice državnika krije i veliku osjetljivost na kritiku. Putin je više puta nagazio novinare i medije kad mu njihovo izvještavanje nije bilo po volji, dok Trump svoju ljutnju uglavnom iskazuje izljevima bijesa na Twitteru.

Direktor Ruskog vijeća za međunarodne odnose, think-tanka bliskog tamošnjem ministarstvu vanjskih poslova, Andrej Kortunov, upozorava da je Trump i dalje nepoznat kao političar što bi moglo uzrokovati brige za Kremlj:

“On je nepredvidljiv i nikad ne znate što možete očekivati “- smatra Kortunov.

Drugi problem jedanko je izražen – što ako su Trump i Putin previše slični?

“Problem je da su obojica “macho” muškarci. Moglio bi se dogoditi da žele odmjeriti jedan drugoga, što ne smijemo dozvoliti”- smatra analitičar Sergej Markov čime Osborn i Lowe zaključju svoj tekst za Reuters.
 
(jutarnji.hr)