Articles Comments

Novi Svjetski Poredak » UPOZORENJE HRANA ! » TAJNA KOMPANIJE KOJA SIJE ‘SJEME ZLA’ – U ovoj kući krije se prijetnja budućnosti Hrvatske

TAJNA KOMPANIJE KOJA SIJE ‘SJEME ZLA’ – U ovoj kući krije se prijetnja budućnosti Hrvatske

monsanto-HrvatskaPozvonili smo, ali nitko nije otvarao. U poštanskom sandučiću tek reklamni leci. Zelenilo u dvorištu osušilo se, rolete su do pola spuštene, a kroz prozor vidimo razbacane kutije, aparat za kavu, vješalicu i nekoliko boca vina. Trošna kuća nije veća od 85 kvadrata. Čini se da tu dugo nitko nije boravio. I susjedi nam kažu da već duže vrijeme nikoga nisu vidjeli. Teško je vjerovati, ali papiri ne lažu: ovo je hrvatsko sjedište Monsanta, jedne od najvećih i najkontroverznijih biotehnoloških tvrtki svijeta.

“Monsanto je došao u Hrvatsku!”, vrištali su naslovi većine domaćih medija nakon što je nedavno ovaj biotehnološki div iz SAD-a objavio oglas u kojem traži prodajne savjetnike za naše područje.

Trebamo li se bojati toga ili teoretičari zavjera i ekolozi nepotrebno šire histeriju?

S tim pitanjem i mi smo pokušali demistificirati što ovaj svjetski lider u proizvodnji genetski modificiranog sjemena, koji ni nakon više desetljeća nije uspio popraviti svoj imidž kompanije koja sije “sjeme zla”, radi u Hrvatskoj.

Nakon nekoliko dana istraživanja uspjeli smo doći do dr. Zorana Petrovića, direktora Monsanta za države bivše Jugoslavije i Albaniju, koji prvi put progovora za hrvatske medije, a javili su nam se i iz centrale tvrtke u SAD-u preko Ureda za odnose s javnošću za Europu i Bliski istok. Razgovarali smo s nekoliko domaćih pro et contra znanstvenika, pretraživali financijska izvješća kompanije, čitali novinske napise iz arhive i kucali na vrata odgovornih…

Unatoč tome što su posljednjih dana mediji najavljivali dolazak na mala vrata Monsanta u Hrvatsku, ta je kompanija na prostorima bivše Jugoslavije prisutna još od 80-ih sa svojim proizvodima za zaštitu bilja, a prvo hibridno sjeme kukuruza zasađeno je na našim poljima još prije pet godina. Tvrtka je u Hrvatskoj registrirana 2001. na adresi Vrlička 30 u Zagrebu, a kao direktorica je u financijskim izvještajima navedena Bugarkinja Maia Pavlova Draganova. Na telefon se nitko nije danima javljao pa smo otišli do njihove hrvatske podružnice. Kuća je u privatnom vlasništvu, a Monsanto je unajmljuje. Poslije ćemo doznati da upravo traje preseljenje ureda na novu lokaciju.

Selidba ureda i zapošljavanje novih ljudi – čini se da Monsanto ima velike planove za Hrvatsku. To nam potvrđuje i jedan dobro obaviješteni izvor iz tvrtke koji kaže: “Zagreb ili Beograd postat će regionalni centar Monsanta za jugoistočnu Europu!”

Kompanija je sada na našem tržištu prisutna tek sa sjemenom kukuruza i uljane repice. Zasijano je tek desetak tisuća hektara u Slavoniji, pa je logično da se pokušavaju širiti. Prihodi su im na našem tržištu u 2012. bili nešto manji od 13,5 milijuna kuna, što je za milijun kuna manje nego 2011., a čista dobit iznosila je tek nešto više od 180 tisuća kuna.

monsanto-croatiaOnog najozloglašenijeg genetski modificiranog sjemena u Hrvatskoj nema, jer je cijela Hrvatska proglašena GMO slobodnom. Slično je i u Srbiji. Kada je riječ o Europskoj uniji, politika je tu isto restriktivna. Za razliku od SAD-a i Latinske Amerike, gdje je sada gotovo nemoguće posaditi sjeme koje nije GM, u Europi je prisutno manje od dva posto genetski modificiranog Monsantovog sjemena i to isključivo kukuruza u Španjolskoj i Portugalu. Zato je rasprava o GMO-u u Hrvatskoj, tvrdi Brandon Mitchener, direktor za odnose s javnošću Monsanta za Europu i Bliski istok, bespredmetna.

Poslovanje Monsanta u Europi usmjereno je na konvencionalno sjeme kukuruza, uljane repice i drugog povrća, te sredstava za zaštitu bilja. Unatoč tome što protivnici GMO-a i naše kompanije na svojim web stranicama tvrde, mi smo usredotočeni isključivo na konvencionalno sjeme u Europi već dugi niz godina – kaže Mitchener i napominje kako su unatrag 10 godina uložili oko 500 milijuna eura kako bi proširili svoje poslovanje s uzgojem konvencionalnog sjemena.

Od 1996., kada se počelo s uzgojem GM kultura, do 2012. tridesetak zemalja usvojilo je nove tehnologije. Prošle godine 17 milijuna poljoprivrednika uzgajalo je GM proizvode na preko 170 milijuna hektara, a na tržištu je dostupno više od 100 sorti GM biljaka. Najviše se uzgajaju GM kukuruz, soja, pamuk, uljana repica i krumpir. Zbog negativnog imidža GM-a u Europi, Monsanto je odlučio povući sve registracije takvog sjemena koje je namjeravao plasirati u EU.

- U srpnju smo povukli šest biotehnoloških aplikacija za uzgoj sjemena u Europi, a u procesu povlačenja su i posljednje dvije kako bismo se koncentrirali na aktivnosti vezane uz istraživanje i razvoj konvencionalnog sjemena i herbicida u Europi – pojašnjava Mitchener.

Ekonomski gledano, Monsanto je danas pobjednička tvrtka. U prošloj godini imali su 15 milijardi dolara prihoda, od toga dvije milijarde čiste dobiti. Zapošljavaju više od 20 tisuća ljudi, a prodaja im iz godine u godinu raste. Tržišna vrijednost kompanije veća je od 45 milijardi dolara, a godišnje prodaju sjemena i gena u vrijednosti od preko 7 milijardi dolara. Direktor kompanije, 53-godišnji Hugh Grant, menadžer je i “propovjednik”. U najnovijem izvješću kompanije kaže:

“U Monsantu pomažemo razviti rješenja za najveće izazove s kojima se čovječanstvo suočava. Moramo osigurati nutritivno vrijednu i zdravu hranu za populaciju koja će do 2050. narasti na 10 milijardi!”.

Mješavinom konvencionalnog uzgoja i genetskog inženjeringa, Monsanto želi za manje novca proizvesti više hrane na jednakim poljoprivrednim površinama. Konvencionalne metode (high-tech postupci križanja) omogućit će, tvrde u Monsantu, maksimalan urod, a biotehnološki obrađeni geni pomoći će da ga nemetnici, korov, suša i bolesti ne umanje.

Njihova strana priče je da žele nahraniti siromašne i gladne. Kritičari pak kažu da žele zavladati svijetom kontrolirajući poljoprivredne resurse patentiranjem sjemena. Također, aktivisti tvrde da njihovi herbicidi uništavaju planet, da konzumiranje njihovih proizvoda izaziva teške nuspojave i bolesti, da su uništili američke farmere koji su prisiljeni kupovati isključivo njihovo certificirano sjeme i još mnogo toga.

Bile ovo teorije zavjere ili ne, činjenica je da se Monsanta svi boje i da nekako svima spomen imena izaziva grč na licu.

Svijet prema Monsantu (Opasnosti GMO-a) DOKUMENTARNI FILM

Francuski dokumentarac ‘Svijet prema Monsantu’ sumira iscrpno trogodišnje istraživanje nezavisne redateljice Marie-Monique Robin o ozloglašenom biotehnološkom gigantu Monsantu čija povijest bilježi serije ekoloških i zdravstvenih skandala.

Priča počinje u Bijeloj kući gdje Monsanto vrši utjecaj na donositelje odluka tehnikom ‘rotirajućih vrata’ (eng. ‘revolving doors’). Primjer je Michael Taylor koji je radio kao odvjetnik Monsanta prije nego što je 1991. godine imenovan za zamjenika povjerenika američke Administracije za hranu i lijekove (US Food and Drug Administration – FDA). FDA izdaje suglasnost za sve američke prehrambene proizvode, a Taylor tada donosi ključne odluke nakon kojih su GMO hrana i usjevi odobreni. Potom se vratio u kompaniju i postao podpredsjednik Monsanta za pitanja javne politike.

Zahvaljujući intimnim vezama između Monsanta i vladinih agencija, SAD usvaja GMO hranu i usjeve bez odgovarajućih testova, bez potrošačkih deklaracija i unatoč ozbiljnim otvorenim pitanjima o sigurnosti. Monsantova grabežljiva ruka ispružila se dovoljno daleko da je u ranim devedesetima američka FDA ignorirala čak i upozorenja svojih znanstvenika koja su upućivala na negativne zdravstvene posljedice koje GMO kulture mogu prouzročiti. Da obuzda zabrinutost oko svojih proizvoda Monstanto se služi obmanjujućim oglašavanjem, podmićivanjem i prikrivanjem znanstvenih dokaza.

Tijekom proteklog desetljeća Monsanto je agresivno kupio preko 50 proizvođača sjemena diljem svijeta. Za 90% GMO sjemenja koje se koristi na američkom i svjetskom tržištu dobavljač je Monsanto. Ništa ne prepuštaju slučaju. Nakon što uspostave normu, sjeme postaje njihova imovina, a naknade za patent i vlasništvo mogu se naplaćivati. Ovisiti ćemo o njima za svako sjeme koje posijemo i svaki usjev kojeg uzgajamo. Ako kontroliraju sjeme, kontroliraju hranu, i oni to znaju — to je strategija. Jača od bombi, moćnija od oružja, ovo je najbolji način za kontrolu svjetskog stanovništva.
 

 
(jutarnji.hr)

Filed under: UPOZORENJE HRANA ! · Tags: , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , ,