Zeleno okruženje vas čini sretnijim: Djetinjstvo provedeno u prirodi smanjuje rizik od pojave depresije u kasnije doba

Znanstvenici su otkrili da su djeca koja su odrasla u zelenoj okolini imala 55% manji rizik od razvoja mentalnih poremećaja kada su jednom postali odrasli

Ugodnom šetnjom po prekrasnom, mirnom parku ili šumom možete ublažiti stres

Ali jeste li znali da zelene površine i šume nude dugoročne pogodnosti za vašu djecu?

Prema studiji, djeca koja odrastaju igrajući se na zelenim prostorima imaju manji rizik od razvoja mentalnih poremećaja kasnije u životu.

Istraživanje je objavljeno u časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences Sjedinjenih Američkih Država (PNAS), a proveli su ga istraživači sa Sveučilišta Aarhus u Danskoj.

Zeleni prostori odnose se na otvorena područja koja predstavljaju temeljnu sastavnicu svakog urbanog ekosustava.

Sljedeće javne površine smatraju se zelenim prostorima: parkovi, sportski tereni, šuma, prirodne livade, močvarna područja i drugi ekosustavi.

Ove zelene urbane zone olakšavaju tjelesnu aktivnost i opuštanje. Stabla u zelenim prostorima nude mnoge prednosti, kao što su proizvodnja kisika i filtriranje štetnog onečišćenja zraka poput čestica u zraku.

Gradski parkovi i vrtovi su ključni za hlađenje gradova. Ovi prostori također nude sigurne rute za pješačenje i vožnju bicikla u svrhu prijevoza. Osim toga, vrtovi i parkovi funkcioniraju kao javna mjesta za fizičku aktivnost, rekreaciju i socijalnu interakciju.

Zeleni prostori važni su za cjelokupno zdravlje. Prema nedavnim procjenama, faktori kao što su fizička neaktivnost, koja je povezana sa nedostatkom šetnje i nedostatkom pristupa rekreacijskim područjima, čine najmanje 3,3 posto globalnih smrtnih slučajeva.

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) procjenjuje da preko 450 milijuna ljudi diljem svijeta ima mentalni poremećaj, a očekuje se da će se taj broj povećati.

Zeleni prostori i mentalno zdravlje

Za studiju su znanstvenici koristili satelitske podatke prikupljene od 1985. do 2013. godine kako bi mapirali prisutnost zelenih površina oko domova gotovo milijun Danaca.

Istraživači su zatim usporedili svoje podatke s rizikom od razvoja jednog od 16 različitih mentalnih poremećaja, poput depresije, u odrasloj dobi kod tih građana.

Otkrili su da su djeca koja su odrasla u zelenijoj okolini imala 55% manji rizik od razvoja mentalnih poremećaja kada su jednom odrasla, čak i nakon što su napravljene prilagodbe za druge rizične čimbenike kao što su obiteljska anamneza mentalnih poremećaja, socioekonomski status i urbanizacija.

Istraživači su također otkrili da zagađenje zraka, infekcije, buka i loši socioekonomski uvjeti povećavaju rizik od razvoja mentalnog poremećaja.

S druge strane, rezultati drugih istraživanja upućuju na to da više zelenih površina na lokalnom području poboljšava socijalnu koheziju i povećava razinu fizičke aktivnosti pojedinaca.

Zeleni prostori također pomažu u poboljšanju kognitivnog razvoja djece. Socijalna kohezija, tjelesna aktivnost i kognitivni razvoj su čimbenici koji značajno utječu na mentalno zdravlje pojedinca.

Engemann je rekao da njihov skup podataka pokazuje kako se rizik od razvoja mentalnog poremećaja postupno smanjuje što ste dulje okruženi zelenim prostorom od rođenja do dobi od 10 godina starosti.

Engemann je dodao da sve veći broj znanstvenih podataka sugerira da prirodna okruženja imaju sve veću ulogu u mentalnom zdravlju.

Istraživači se nadaju da će im istraživanje pomoći da shvate važnost postojanja zelenih površina i njezine koristi za širu populaciju.

Novi-Svjetski-Poredak.com