KLIMATSKI GLASNOGOVORNICI I GLOBALISTI SE SASTALI NA KONFERENCIJI U POLJSKOJ: ‘Mi smo posljednja generacija koja može zaustaviti globalno zatopljenje’

Premijeri i predsjednici su među 30.000 ljudi iz cijelog svijeta koji su započeli pregovore u ponedjeljak na konferenciji Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama u gradu Katowicama u Poljskoj

Politička pozadina summita ukazuje na velike razlike između zemalja, kao i moguće probleme koje bi mogle spriječiti potencijalne dogovore

Klimatski summit Ujedinjenih naroda COP24 (Conference of the Parties) upozorava kako je današnja generacija posljednja koja može spriječiti globalno zatopljenje, ali i prva koja će osjetiti posljedice. Gotovo 200 zemalja susrest će se u iduća dva tjedna (od 2. do 14. prosinca) u poljskome gradu Katowicama gdje će dogovoriti posljednje detalje dogovora iz Pariza.

Glavni cilj Pariškog sporazuma iz 2015. jest smanjenje emisije stakleničkih plinova, posljedice korištenja fosilnih goriva (treset, ugljen, nafta, zemni plin) te ograničiti rast globalne temperature na razinu između 1,5 i 2 stupnja Celzijevih u odnosu na predindustrijsku razinu.

Pregovori zemalja u Poljskoj dolaze u jeku katastrofalnih vijesti kako su u porastu globalne emisije koje bi trebale biti upola smanjene do 2030. godine, te kako su protekle četiri godine bile najtoplije otkada je započelo njihovo mjerenje, piše Guardian.

Politička pozadina samog summita donosi svoje izazove, s obzirom da američki predsjednik Donald Trump negira globalno zatopljenje, a nedavno izabrani brazilski predsjednik Bolsonaro kontinuirano napada UN. Neke promatrače brine činjenica što se summit održava upravo u Poljskoj koja je naklonjena ugljenu.

Međutim, inicijativa Europske unije da postane klimatski neutralna i da smanji trošak obnovljivih izvora energije predstavljaju pozitivni pomak, dok se očekuje kako bi nakon godine koju je obilježilo ekstremno vrijeme moglo pomoći u davanju na važnosti sporazumu.

“Mi smo poljednja generacija koja može promjeniti smjer globalnog zatopljenja, ali mi smo i prva generacija koja će osjetiti posljedice,” izjavila je direktorica Svjetske banke Kristalina Georgieva, piše The Guardian.

Banka je objavila kako će rekordnih 100 milijardi dolara u vremenskom periodu od 2021. – 2025. godine biti podijeljeno između projekata čiji je cilj smanjiti emisiju i zaštita ljudi od posljedica globalnog zatopljenja. Naime, samo je 5 posto sredstava na razini svijeta otišlo na zaštitu ljudi od posljedica globalnog zatopljenja. Međutim, 2018. godinu obilježili su požari, toplinski udari, poplave.

Nova normalnost

“Mi već vidimo katastrofalne posljedice klimatske promjene,” izjavila je Georgieva, “Mi imamo snažan stav kako je potrebna akcija i na adaptiranju čovječanstva na promjene i na ublažavanju globalnog zatopljenja.”
“Ekstremne temperature predstavljaju novu normalnost”, izjavio je profesor Patrick Verkooijen, direktor Globalnog centra za adaptaciju. “Rasprava o klimatskim promjenama ne može biti više o uzrocima, mora se i fokusirati na milijarde ljude koji su u opasnosti.”

Najmanje odgovorni, a najpodložniji posljedicama

Bogate zemlje su obećale 100 milijardi dolara na godinu do 2020. godine kako bi pomogle siromašnijim zemljama da se što lakše prilagode klimatskim promjenama i razviju ‘čistu energiju’.

“Mi predstavljamo gotovo milijardu ljudi, ljudi koji su najmanje odgovorni za klimatske promjene, ali su neki od najranjivijih.

Što duže siromašne zemlje čekaju na sredstva, to će biti veći trošak dugoročno”, smatra Gebru Jember Endalew, direktor grupacije koja predstavlja 47 najmanje razvijenih zemalja
Pregovarači koji moraju na stol dovesti dvije strane morat će napraviti i pravilnik koji će regulirati što i kako koja zemlja radi, te načine praćenja napretka.

Fosilne industrije

Zamjenik poljskog ministra energije Michał Kurtyka ustvrdio je kako će njihov fokus biti na korištenje šume koje bi trebale smanjiti emisiju ugljičnog dioksida u atmosferi, dok bi se pomoglo radnicima fosilnih industrija u pronalasku novog posla.

Naime, Poljska generira čak 80 posto svoje struje od ugljena, a sponzori summita o klimatskim promjenama su dvije kompanije fosilne industrije.

“Kada imate veliku fosilnu kompaniju kao sponzora summita o klimatskim promjenama šaljete najgoru moguću poruku u najgore moguće vrijeme,” tvrdi direktor Greenpeacea za središnju i istočnu Europu Robert Cyglicki, piše The Guardian. “To je jednako da Phillip Morris sponzorira zdravstveni kongres na kojem bi se zemlje trebale dogovoriti o zabrani cigareta. Znat ćemo je li ovo bio uspješan summit ako kompanije požale što su je sponzorirale.”

(net.hr)