Arheolozi u Izraelu pronašli mjesto Isusovog čuda – gdje je pretvarao vodu u vino!

Stotinama godina hodočasnici su vjerovali da je mjesto čudesa Kafr Kanna, grad u sjevernom Izraelu, gdje posjećuju “Crkvu za vjenčanja” iz 20. stoljeća

Misterij je stoljećima okruživao mjesto Isusova “prvog čuda”, ali možda bi se uskoro mogao pronaći odgovor, prenosi Daily Mail.

Prema Evanđelju po Ivanu, Isus je pretvorio vodu u vino tijekom vjenčanja u Kani. Stotinama godina hodočasnici su vjerovali da je mjesto čudesa Kafr Kanna, grad u sjevernom Izraelu, gdje posjećuju “Crkvu za vjenčanja” iz 20. stoljeća.

Ipak, nikada nije potvrđeno da je riječ o pravoj lokaciji. Sada arheolozi vjeruju da je Kana iz biblijskih vremena možda prašnjavo brdo, osam kilometara sjeverno.

To je bivši lokalitet Khirbet Qane, židovskog sela između 323. pr. Kr. i 324. godine, gdje su arheolozi otkrili brojne uvjerljive tragove.

Otkrili su mrežu tunela za kršćansko bogoslužje,obilježeno križevima i referencijama na Kyrie Iesou, grčku frazu koja znači Isus Krist. Tu su bili i oltar i polica s ostacima kamene posude. U šest kamenih posuda nalik na ovu držalo se vino u biblijskom prikazu čuda.

Dr. Tom McCollough, koji se bavi iskopavanjem, rekao je da postoje još tri mjesta s vjerodostojnim tvrdnjama da je upravo tamo bila Kana.

- Otkrili smo veliki kršćanski kompleks koji je služio hodočasnicima koji su došli u potrazi za mjestom na kojem je Isus napravio svoje prvo veliko čudo. Ovaj je kompleks korišten u kasnom petom ili početkom šestog stoljeća, a nastavili su ga koristiti i hodočasnici tijekom križarskog razdoblja u 12. stoljeću, kaže McCollough.

- Hodočasnički tekstovi iz ovog razdoblja, koji opisuju ono što su hodočasnici učinili i vidjeli kad su došli u Galanski klan, vrlo se usko podudaraju s onim što smo izložili kao čarobni kompleks.

Kao dio svojih dokaza, dr. McCollough upućuje na rad židovskog povjesničara Flaviusa Josephusa iz prvog stoljeća.

Njegove referencije na Kanu zemljopisno se usklađuju s lokacijom Khirbet Qane. – Pozivanje Kane u Josipu, Novom zavjetu i rabinskim tekstovima tvrdi da je selo bilo židovsko, blizu Galilejskog jezera i u području niže Galileje. Khirbet Qana ispunjava sve ove kriterije, zaključuje McCollough.
 
(vecernji.hr)