Američki marinci stupili nogom na tlo Norveške prvi put nakon Drugog svjetskog rata

Članica NATO-a Norveška je odobrila raspoređivanje stranih trupa na svom teritoriju po prvi put nakon Drugog svjetskog rata

Oko 300 američkih marinaca sletilo je u Norveškoj u ponedjeljak na rok od šest mjeseci.

Ubrzo nakon što je Obamina administracija počela razmještanje američkih vojnika u velikom broju zemalja koje graniče sa Rusijom, uključujući i Litvu, oko 300 američkih marinaca sletjelo je u Norvešku radi implementacije tijekom narednih šest mjeseci.

Njihov je njihov razmještaj u ovoj zemlji prvi put od Drugog svjetskog rata kada je stranim vojnicima bilo dopušteno “operirati” u Norveškoj.

Marinci će provesti sveukupno godinu dana na norveškom teritoriju, a trenutna implementacija će biti zamijenjena nakon što njihov šestomjesečni plan dođe kraju.

Ne čudi, ali je mala vjerojatnost da će Rusija vidjeli ovaj potez pozitivnim.

Kada se preispitivao prijedlog o dolasku američkih vojnika u Norveškoj u listopadu prošle godine, Rusija je imala puno pitanja u svezi motiva koji stoje iza takvog poteza. Kao što je ruski veleposlanstvo u Oslu rekao za Reuters:

„Uzimajući u obzir višestruke izjave norveških dužnosnika o nedostatku prijetnji iz Rusije prema Norveškoj željeli bismo razumeti koja je svrha Norveške, da tako … spremno poveća svoj vojni potencijal, osobito kroz razmještaj američkih snaga u gradu Vaernesu?”

Glasnogovornica norveškog Ministarstva obrane, rekla je da dolazak američkih vojnika nije imao nikakve veze sa zabrinutošću Rusije.

Jasno, to nije slučaj. U 2014. godini, norveški ministar obrane Ine Eriksen Soereide Reutersu je izjavio da su akcije Rusija u Ukrajini podigli pitanja o kolektivnoj obrani NATO-a, navodeći: „ Mi smo sada u potpuno novoj sigurnosnoj situaciji u kojoj Rusija pokazuje i sposobnost i volju da koristi vojna sredstva za postizanje političkih ciljeva.”

Norveška je druga zemlja u Europi po izvozu prirodnog plina nakon Rusije, te je jedan od osnivača NATO-a. Unatoč tome, odnosi između Norveške i Rusije su u prošlosti bili dobri.

U stvari, dvije zemlje su bile na prijateljskom putu i još više ojačale međusobne veze nakon što su Norveška i Finska oživjela ekonomske i trgovinske kontakte sa ruskim ministrima po prvi put nakon aneksije Krima.

U interesu Washingtona nije da bilo koja zemlja u Europi surađuje sa Rusijom. Nakon što su mainstream mediji razbuktali histeriju oko navodnog uplitanja Rusije oko predsjedničkih izbora 2016. godine, nedavno je anketa Reutersa/Ipsosa pokazala da sve više Amerikanaca sada vide Rusiju kao prijetnju.

Taj strah se temelji na mentalitetu kojeg upravo establišment SAD-a želi jer omogućuje SAD-u da okruži Rusiju sa vojnicima, tenkovima i raketama održavajući rad svojeg vojno-industrijskog kompleksa.

Razmještanje vojske na ruskim granicama, uključujući i zemlje koje su počele obnavljati odnose sa Rusijom, Obamina administracija je zaključala anti-Rusku politiku novog predsjenika Trumpa i on neće biti u mogućnosti vratiti svoje vojne snage iz zemalja koje su američki saveznici NATO-a u regiji.
 
NoviSvjetskiPoredak.com