Simon Bolivar još prije 188 godina predvidio da će SAD u ime slobode sijati teror po drugim zemljama

Čitav veliki život i djela “osloboditelja” Bolivara bili su i ostali posvećeni antiimperijalzmu

Antiimperijalizam je njegov zaštitni znak, ono što ga definira. Svaka rečenica iz koje izbija pobuna, svaki pohod, svaka borba prsa u prsa, svaki proglas … sve je bilo usmjereno protiv imperijalističke hegemonije.

Bolivar se protivio svakom obliku strane dominacije. Taktički savezi koje je sklapao s Enlgezima, primjerice, uvijek su bili utemeljeni na jasnim principima od kojih Bolivar nikada nije odstupao.

Nezavisnost i suverenitet naroda predstavljaju srž bolivarske političke ideologije.

Kao genije koji je donio promjene vremenu u kojem je živio, Bolivar je predvidio začetak jedne nove imperije – Sjedinjenih Američkih Država. Uzalud je tražio od Santandera (1) da ne uključuje SAD u Amfiktionski kongres koji je održan 1826. u Panami (2).

U pismima koje je slao kolumbijskom generalu, vatreno se suprotstavljao ovoj sili u usponu.

Dana 5. kolovoza 1829. godine, Bolivar u Guajakilu (Ekvador) piše pismo pukovniku Patriciu Campbellu u kojem iznosi antiimperijalistička upozorenja primjenjiva na sve epohe i zemljopisne širine.

U tom pismu on razmišlja o tome na što su sve spremne Sjedinjene Države kako bi spriječile neovisnost, jedinstvo i jačanje Naše Amerike. Bio je uvjeren da su spremne na apsolutno sve.

“… I što sve ne bi učinile Sjedinjene Države?”, pita se on u agoniji dok piše redove ovog pisma nastalog prije točno 188 godina, tražeći odgovor od pukovnika. “… I što sve ne bi učinila ta zemlja koja je izgleda samim proviđenjem predodređena da u ime slobode sije bijedu diljem Amerike?”

Ovo predviđanje je ostalo krvlju urezano u antologiju svjetske revolucionarne misli.

Antiimperijalizam kod svih nas bolivarskih boraca i socijalista, nije samo hir usmjeren protiv Sjedinjenih Američkih Država. Nipošto. To je čvrsto uvjerenje sa znanstvenom osnovom, koje teži da se suprotstavi izvitoperenosti suvremenog doba koja prijeti da uništi i samu egzistenciju ljudske vrste.

Imperijalizam je dijalektička posljedica kapitalizma, u kojoj zakonitosti akumulacije i koncentracije kapitala dovode do formiranja monopolističkih transnacionalnih kompanija i političko-vojne hegemonije u službi tog istog kapitala. Zbog toga se imperijalizam može okarakterizirati kao permanentna tendencija ka nasilju i agresiji koja je usmjerena protiv bilo kojeg izraza otpora koji prijeti da ugrozi njegove ciljeve.

Slogan kojim je Bolivar najbolje izrazio antiimperijalistički stav je: “Jedinstvo, jedinstvo, jedinstvo”.

Njime je Osloboditelj želio naglasiti da samo ujedinjenost i savez progresivnih snaga mogu zaustaviti neutoljivu hegemonističku proždrljivost. Taj je slogan danas aktualniji nego ikad i poziva nas da se izdignemo iznad mizerne subjektivnosti.

Danas, kao nikada ranije u ljudskoj povijesti, jedinstvo naroda i revolucionarno jedinstvo čine najefikasnije oružje protiv imperijalističke shizofrenije. Nuklearne prijetnje, ratovi, uništavanje ekosustava, trgovina drogom – sve navedeno ima porijeklo i uzrok u fenomenu imperijalizma. Na čovječanstvu je da mu se odupre.

***

1. Kolumbijski general Franciscko de Paula Santander je u to vrijeme bio potpredsjednik Velike Kolumbije, dok je Bolivar bio predsjednik. U Venezueli i drugim zemljama Latinske Amerike vlada uvjerenje da je izdao Simona Bolivara šurujući s Amerikancima.

2. Kongres u Panami je nazivan Amfiktionskim u znak sjećanja na ligu susjeda, odnosno savez drevnih grčkih plemena u arhajskom razdoblju grčke povijesti.
 
(fakti.org)