Articles Comments

Novi Svjetski Poredak » MEDIJI » REKORDNA SMRTNOST! BROJKE ZAPREPASTILE I STRU─îNJAKE: U sije─Źnju preminulo vi┼íe Hrvata nego ikada u povijesti

REKORDNA SMRTNOST! BROJKE ZAPREPASTILE I STRU─îNJAKE: U sije─Źnju preminulo vi┼íe Hrvata nego ikada u povijesti

hrvatska-mortalitetU sije─Źnju ove godine u Hrvatskoj je, prema preliminarnim podacima Dr┼żavnog zavoda za statistiku, umrla 6441 osoba – vi┼íe nego u ijednom mjesecu od 1990. do danas

─îak 42 posto vi┼íe nego lanjskoga sije─Źnja i 35 posto vi┼íe od prosje─Źnog broja umrlih u sije─Źnju tijekom proteklih deset godina, a nije se dogodila nikakva smrtonosna epidemija, niti je zapo─Źeo rat!

Ovakvu iznimno visoku smrtnost stru─Źnjaci prije svega pripisuju jakoj hladno─çi ove zime te prili─Źno jakoj gripi – pojavama koje imaju klju─Źni utjecaj na smrtnost starije populacije.

Sezonski utjecaji, prije svega gripa i hladno─ça, koja posebno utje─Źe na osobe s bolestima respiratornog i cirkulacijskog sustava, imaju velik u─Źinak na mortalitet, osobito osoba starijih od 70 godina.

Poka┼żu li se preliminarni podaci to─Źnim, vjerojatno ─çe uslijediti ozbiljnija analiza konkretnih ─Źimbenika koji su utjecali na ovako visok porast broja umrlih osoba – ka┼że dr. Ivan ─îipin s Katedre za demografiju zagreba─Źkog Ekonomskog fakulteta.

Broj umrlih osoba i ina─Źe je najve─çi tijekom zimskih mjeseci, osobito od prosinca do velja─Źe, a posljednjih tridesetak godina u tim mjesecima kre─çe se izme─Ĺu 4500 i 5000 osoba.

Od 2006. do 2016. godine broj umrlih tijekom sije─Źnja tri puta je pre┼íao pet tisu─ça: najve─ça je bila 5150, u sije─Źnju 2008.

U 2017. broj umrlih popeo se pak na gotovo 6500. Od 1988. do danas – periodu za koji su nam dostupni mjese─Źni podaci – broj umrlih 6000 pre┼íao je samo jednom, u sije─Źnju 1989. godine, kade je bilo 6089 umrlih.

Više nego u ratu

U sije─Źnju ove godine broj umrlih ve─çi je za gotovo 6 posto, dok je istovremeno ukupan broj stanovnika Hrvatske 1989. godine bio ve─çi za oko pola milijuna stanovnika u odnosu na dana┼ínji broj.

Na godi┼ínjoj razini iznena─Ĺuju─çe visoka smrtnost zabilje┼żena je 2015. godine, kad je umrlo 54.205 osoba, oko 4000 vi┼íe nego godinu dana ranije. Taj se broj stabilizirao u 2016., kad se broj umrlih opet vratio na razinu iz 2014., me─Ĺutim trend bi se u 2017. mogao opet okrenuti.

- U 2015. je zabilje┼żen najve─çi broj umrlih jo┼í od ratne 1991. ┼átovi┼íe, rije─Ź je o drugom najve─çem broju umrlih u posljednjih 70 godina, otkada se vodi civilna evidencija vitalnih doga─Ĺaja – ka┼że dr. ─îipin.

Analiza za 2015., obja┼ínjava, pokazala je da je u prva tri mjeseca te godine do┼ílo do znatnijeg pove─çanja broja umrlih, vjerojatno zbog poja─Źane incidencije gripe, ali i u srpnju zbog toplinskog vala, koji su najvi┼íe pove─çali rizik smrti populacije u 70-im i 80-im godinama ┼żivota, posebno onih s kroni─Źnim bolestima.

Te je godine zabilje┼żen i jedan od najve─çih negativnih prirodnih prirasta, odnosno jedna od najve─çih razlika izme─Ĺu broja ro─Ĺenih i broja umrlih: samo tijekom 2015. broj umrlih bio je gotovo 17.000 ve─çi od broja ro─Ĺenih.

U sije─Źnju 2017. pak – u samo jednom mjesecu – broj umrlih nadma┼íio je broj ro─Ĺenih za 3209 osoba, ┼íto je dvostruko vi┼íe od prosje─Źnog negativnog prirodnog prirasta u desetogodi┼ínjem periodu od 2006. do 2016. godine. Drugim rije─Źima, samo tijekom sije─Źnja prirodnim putem (bez uklju─Źivanja broja odseljenih) Hrvatska se smanjila za ukupno stanovni┼ítvo jedne Malinske.

Pokrenuta istraga

Razloge ovako visoke smrtnosti u sije─Źnju posebno ─çe razmotriti i Hrvatski zavod za javno zdravstvo.

- Nisam upoznat s ovim podacima, no svakako ─çemo ovaj tjedan tu temu staviti na stol te analizirati ┼íto je to─Źno utjecalo na ovako visoku brojku – ka┼że dr. Ranko Stevanovi─ç, voditelj Slu┼żbe za javno zdravstvo HZJZ-a.

Visok broj umrlih utje─Źe i na o─Źekivano trajanja ┼żivota, koje je – prvi put od ratnih godina – tijekom 2015. palo za nekoliko mjeseci u odnosu na 2014. godinu.

O─Źekivano trajanje ┼żivota je, obja┼ínjava dr. ─îipin, hipotetska mjera koja govori o tome koliko bi – temeljem ─Źimbenika mortaliteta – mogao trajati prosje─Źan ┼żivotni vijek osoba ro─Ĺenih te godine ako bi trendovi ostali isti.

Ta je mjera pokazivala da ─çe za dje─Źake ro─Ĺene 2014. godine o─Źekivani ┼żivotni vijek biti 77,6 godina, a za djevoj─Źice 80,5 godina. Tijekom 2015. o─Źekivani ┼żivotni vijek skratio se za ─Źetiri mjeseca za mu┼íkarce te mjesec dana za djevoj─Źice.

Sve stariji

- Prvi podaci za sije─Źanj pokazuju pak da bi se trend pada o─Źekivanog trajanja ┼żivota mogao nastaviti u 2017., jer je do┼ílo do jakog porasta broja umrlih u sije─Źnju, najvjerojatnije zbog hladnog vala i epidemije gripe – ka┼że dr. ─îipin te dodaje kako je mogu─çe da ulazimo u razdoblje gdje bi sezonske epidemije i ekstremnije vremenske prilike, poput hladnih i toplinskih valova, mogli imati ja─Źi u─Źinak.

- To pak poziva na izradu nove strategije o javnoj skrbi za starije osobe, posebno u podru─Źju zdravstvene i socijalne skrbi, i ve─çu brigu dr┼żave za demografiju starijih osoba.

Posebno je to potrebno naglasiti u ovo vrijeme kada je gotovo sva pa┼żnja usmjerena na natalitet, koji bi se uslijed implementiranih i onih najavljenih Vladinih mjera mogao stabilizirati ili lagano pove─çati u ovoj godini – zaklju─Źuje dr. ─îipin.

Hrvatsko je stanovni┼ítvo ve─ç neko vrijeme u fazi duboke starosti i spada me─Ĺu najstarije u svjetskim razmjerima. Tijekom 2016. godine broj starijih od 60 godina ve─ç je gotovo dvostruko prema┼íio broj djece mla─Ĺe od 15 godina: prema procjenama DZS-a, u Hrvatskoj je lani ┼żivjelo 606,4 tisu─çe djece i 1,11 milijuna osoba starijih od 60 godina.

Razlika u broju te dvije dobne skupine iz godine u godinu se pove─çava – od 2011. godine, kad je proveden posljednji popis stanovni┼ítva, broj djece smanjio se za 46 tisu─ça, a broj starijih od 60 istovremeno je narastao za 74 tisu─çe. Najbr┼że raste dobna skupina starijih od 75 godina – u samo pet godina njihov se broj pove─çao za 10 posto.

Slijedom ovakvih odnosa, i prosje─Źna starost stanovni┼ítva rapidno raste: na po─Źetku samostalne Hrvatske, 1991. godine, prosje─Źni stanovnik Hrvatske imao je 37 godina. U idu─çih 20 godina ta se dob pove─çavala za 2,8 mjeseci godi┼ínje te je 2011. iznosila 41,7 godina.

U idu─çe ─Źetiri godine rast je nastavljen te je 2015. godine – posljednje za koju su objavljeni podaci – prosje─Źni stanovnik Hrvatske imao 42,6 godine.
 
(jutarnji.hr)

Filed under: MEDIJI · Tags: , , , , ,