ROTHSCHILDI U PROBLEMIMA: Trump zbog Rusije odbija prijem Crne Gore u NATO

Odlaganje ratifikacije Protokola o pristupanju Crne Gore NATO-u američkom Senatu, kako za Sputnjik tvrdi povjesničar Aleksandar Raković, nema veze s formiranjem nove američke administracije ili s blokiranjem od strane nekoliko senatora, već je ono u izravnoj vezi s novom američkom vanjskom politikom koju će voditi administracija Donald Trumpa

Otkad je bivši predsjednik Barack Obama lipnja prošle godine uputio pismo Senatu sa zahtjevom za ratifikacijom tog protokola, bilo je sasvim dovoljno vremena za glasovanje.

Međutim, odlaganje je, dodaje, posljedica čekanja dolaska Trumpove administracije, odnosno utvrđivanje politike Sjedinjenih Država prema NATO-u, ali i utvrđivanje odnosa SAD prema pristupu Crne Gore NATO-u zbog toga što je to osjetljivo pitanje za Rusiju s kojom Trump ima namjeru uspostaviti dobre odnose.

Ili svi ili piši propalo

Protokol o pristupanju neke države NATO-u Senat može ratificirati jednoglasno, a može to učiniti i dvotrećinskom većinom. U 21. stoljeću, svi pristupi NATO-u su ratificirani jednoglasno, dok je preglasavanje bilo karakteristika 20. stoljeća, odnosno razdoblja Hladnog rata i nekoliko godina poslije njegovog kraja.

Sad bi, zbog jasnog stava nekoliko senatora da su protiv ratifikacije, Senat trebalo prekinuti praksu da jednoglasno donosi odluke i da se odluči da ide na preglasavanje, što je nezgodno zbog već ustaljene prakse.

“Dakle, zbog toga je u prosincu prošle godine nekoliko senatora bilo u prilici blokirati ratifikaciju Protokola”, precizira Raković.

Posebno ističe da je, kad je ove godine ponovno krenula rasprava o tom pitanju, senator Rand Paul, koji se nalazi na čelu onih koji blokiraju ratifikaciju Protokola, na javnoj raspravi ismijao ulazak Crne Gore u NATO, rekavši da su Americi važniji dobri odnosi s Rusijom nego sa Crnom Gorom i da je to nepotrebno guranje prsta u oko Rusiji.

Senator Rand Paul nije usamljen, i sad je pred Senatom mogućnost da donese odluku preglasavanjem, odnosno dvotrećinskom većinom, ali s obzirom na praksu koja postoji i na odnos predsjednika Trumpa i nove administracije prema tom pitanju, teško je povjerovati da će se ići na preglasavanje. Zbog toga se ta procedura odlaže u nedogled.

Tri scenarija, tri nevolje

“Vrlo je zanimljivo mišljenje Jima Jatrasa, koji je svojevremeno bio savjetnik republikanskog vodstva u Senatu, a koji je praktično najavio da će senator Paul, makar i sam, blokirati pristup Crne Gore NATO-u, dok Trump ne donese konačnu odluku da se to skine s dnevnog reda i da Crna Gora ne pristupi NATO-u “.

Nedavno je objavljen još jedan primjer, članak obavještajca CIA-e (koji je za ratifikaciju Protokola) u kojem su najavljene tri mogućnosti – da Trumpova administracija ne dozvoli pristup Crne Gore NATO-u, da Senat glasa protiv, odnosno da netko opet blokira, i da Senat uopće ne glasa.

Dakle u sva tri slučaja, Crna Gora bi bila odbijena za prijam u NATO.

Predsjednik SAD Donald Trump krenuo je, u svojevrsnu revoluciju jer se odlučuje za poteze koji se mogu tumačiti kao tektonski poremećaji u američkoj i unutarnjoj i vanjskoj politici.

Vjeruje se u mogućnost da Trump povuče Obamin zahtjev Senatu za ratifikaciju Protokola o prijemu Crne Gore i da se, u okolnostima nove vanjske politike SAD, s Rusijom razgovara o takozvanom “B4″ formatu.

Točnije, da Srbija, Bosna i Hercegovina, Makedonija i Crna Gora budu neutralna zona Europe, odnosno da ne budu vojno interesna zona ni jedne, niti druge svjetske supersile.

Crna Gora, terra Rothschildiana 

Dolazak delegacije Rothschilda, neposredno po okončanju referenduma za nezavisnost u Crno Gori (koji je proveden u režiji istih), označio je udaranje pečata “colonized” na jednu od najstarijih srpskih zemalja. Jacob Rothschild i Nathaniel Rothschild su na taj način dobili još jednu koloniju.

Crna Gora je danas potpuno kupljena od hazarskih kompanija koje predvode Rothschildi. Obrazac je identičan. Kolonizaciju, kao i u regiji, predvode Rothschildi, pored njih su “ruski” biznismeni, Soros… Treba prisvojiti luke, resurse, metalurške kombinate, turističke kapacitete…

Kao u Srbiji i ostalim državama regije, Soros je je prethodno izgradio mrežu nevladinih organizacija. CEDEM, Helsinški komitet za ljudska prava, “Human rights action” i “Hominem querum” su samo neke od njih.

Na to se nadovezuju kontrolirani mediji (ANEM), preko kojih je vodio, ispostavilo se, uspješno, antisrpsku kampanju. U suradnji sa Europskim organizacijama i venecijanskom komisijom (u kojoj je član i Vojin Dimitrijević) aktivno je pomogao projekt nezavisnosti. (izvor)
 
(sputniknews.com)