Articles Comments

Novi Svjetski Poredak » Uncategorized » Henry Kissinger ometao napore da se zaustave masovna ubijanja u Argentini

Henry Kissinger ometao napore da se zaustave masovna ubijanja u Argentini

kissinger-argentinaNovo-otkriveni dokumenti otkrili su da je bivši američki državni tajnik Henry Kissinger podržavao masovna ubojstva disidenata od strane argentinske vojne diktature 1976-83. godine

Odmah nakon vojnog udara u Argentini 24. ožujka 1976., Henry Kissinger poslao je poruku podrške argentinskim generalima, obećavši im pomoć SAD-a po hitnom postupku.

Dva mjeseca kasnije, na sastanku s argentinskim ministrom vanjskih poslova, Kissinger je izrazio razumijevanje za poteškoće na koje nailazi mlada vojna hunta.

“Svjesni smo da ste u teškom razdoblju. Ovo je iznimno vrijeme, gdje se miješaju političke, kriminalne i terorističke aktivnosti bez vidljive razlike. Mi razumijemo da morate uspostaviti vlast… ako se neke stvari moraju napraviti, napravite to brzo”, poručio je američki državni tajnik i savjetnik za nacionalnu sigurnost tadašnjeg američkog predsjednika Geralda Forda. Istu funkciju ministra vanjskih poslova Kissinger je imao i u prethodnom mandatu Richarda Nixona.

Prljavi rat

To što se “moralo napraviti”, argentinski generali su i napravili: u prljavom ratu koji je uslijedio, u brutalnom obračunu s neistomišljenicima, većinom ljevičarima i sindikalistima, u idućih sedam godina “nestalo” je oko 15.000 ljudi. Procjene idu i do 30.000 ljudi. Nepoćudni su većinom zatvoreni na nekoj od tajnih lokacija i ubijeni.

Ovih je dana američki predsjednik Barack Obama ispunio obećanje koje je dao u ožujku tijekom posjeta Argentini, objavio je prvu tranšu novog paketa dosad tajnih dokumenata, koji dodatno rasvjetljavaju američku politiku prema argentinskoj vojnoj hunti koja je pod izlikom čišćenja zemlje od neprijateljskih elemenata organizirala masovan zločin.

Prošlog je tjedna objavljeno više od 1000 dokumenata o američkim odnosima s Argentinom nakon vojnog udara 1976. Povjerljivi izvještaji Bijele kuće i State Departmenta pokazuju kako se Amerikanci ne mogu pravdati da nisu znali što se događa.

Dva dana nakon vojnog udara, pomoćnik glavnog tajnika William Rogers brifirao je Henryja Kissingera da dolazak generala na vlast u nemirnoj Argentini vjerojatno znači masovne zločine. “Mislim da u Argentini ubrzo trebamo očekivati znatnu količinu represije, vjerojatno s dosta krvi”, upozorio je Rogers Kissingera.

Rekao je da vjeruje da će se hunta snažno obračunati s protivnicima, ali ne samo s militantima, odnosno “teroristima”, nego i sindikalistima i njihovim strankama. Svejedno, Kissinger mu je odgovorio da on planira argentinske generale podržati, ohrabriti, kako ne bi ostavili dojam da SAD na njih pravi pritisak.

Ukratko, znao je, i svjesno je to podržao. “Ako se neke stvari moraju napraviti, napravite to brzo”, poručio je Kissinger Argentincima dva mjeseca kasnije.

To su godine hladnog rata kad je SAD podržavao i najcrnje diktature, ako je uklanjao opasnost od dolaska na vlast ljevičara koji bi zemlju mogli okrenuti prema suradnji sa Sovjetskim Savezom. Pritom im nije bilo teško čvrsto zažmiriti na stotine, u argentinskom slučaju i tisuće ubijenih.

Hladni Henry

Američki dužnosnici bili su vrlo svjesni krvave prirode argentinske vojne vlasti, i neki od njih bili su zgroženi onim što se događalo u Argentini, prenosi New Yorker. Drugi, poput Henryja Kissingera, bili su hladni kao špricer.

Godinu dana nakon vojnog udara, na izborima u SAD-u pobjeđuje demokrat Jimmy Carter. On u fokus američke vanjske politike stavlja politiku ljudskih prava, pa odmah zamrzava odnose s Argentinom. Međutim, Kissinger mu radi iza leđa, i 1978. tijekom Svjetskog kupa dolazi u Argentinu na osobni poziv šefa vojne hunte, prenosi britanski Guardian.

Tadašnji američki veleposlanik Raul Castro (nema veze s bratom Fidela Castra) izvještava o Kissingerovu susretu s generalom Jorgeom Rafaelom Videlom, i izražava zabrinutost da bi “Kissingerove ponovljene pohvale argentinskom obračunu s kriminalom” mogle negativno utjecati na njegove argentinske sugovornike.

“Postoji opasnost da bi Argentinci mogli iskoristiti Kissingerove pohvale kao opravdanje za tvrđi stav prema ljudskim pravima”, napisao je ambasador Castro.

“Njegove pohvale argentinskoj vladi za njihovu borbu protiv terorizma bile su muzika kakvu je argentinska vlada htjela čuti”, piše u friško objelodanjenim dokumentima.

Posljednje otvaranje arhivskih dokumenata predstavlja Henryja Kissingera kao bezobzirnog navijača, ako već ne i aktivnog zavjerenika vojnih režima Latinske Amerike ogrezlih u krv i zločine, piše New Yorker.

Bio je svega svjestan

I u dokumentima deklasificiranim u vrijeme Clintonove administracije pokazalo se da Kissinger nije samo bio svjestan što radi vojna hunta u Argentini, nego je to sve svesrdno odobravao.

U “procesu nacionalne reorganizacije”, kako su to generali nazvali, u žestokom obračunu s ljevičarima stradale su tisuće ljudi. Odmah nakon puča američki je Kongres – uz snažno Kissingerovo zalaganje – doznačio 50 milijuna dolara za “sigurnosnu podršku” vojnoj hunti, plus još 30 milijuna dolara prije kraja te godine. Tome treba pribrojiti pomoć u vojnoj obuci i prodaju vojnih aviona u vrijednosti stotina milijuna dolara.

Tek 1978., nakon dvije godine masovnih progona, administracija demokrata Jimmyja Cartera obustavit će pomoć Argentini, promovirajući novu vanjsku politiku SAD-a sa snažnim naglaskom na poštivanju ljudskih prava. No, kad su se republikanci vratili 1981. na vlast s Ronald Reaganom, obnovljena je pomoć prijateljskim argentinskim generalima.

Zato nije čudno da su ovog proljeća Baracka Obamu prilikom posjeta Argentini dočekale velike antiameričke demonstracije. Prosvjednici su zahtijevali ispriku za američku politiku i podršku zločinima.

“Demokracije trebaju imati hrabrost da priznaju kad ne žive u skladu s idealima za koje se zalažu. Bili smo spori u zalaganju za ljudska prava, to je ovdje bio slučaj”, rekao je Obama u Buenos Airesu na obilježavanju 40. godišnjice vojnog udara.

Ne samo nestali

Novoobjavljeni dokumenti ne odnose se samo na nestale, kako su to Argentinci tražili od Obame, komentirao je za Buenos Aires Herald bivši američki diplomat Allen Tex Harris koji je službovao u Argentini tijekom vojne hunte.

Obitelji preživjelih traže detalje o zločinima, no američki dokumenti nisu tako precizni, ali ukupno bacaju bolje svjetlo na jedan dramatičan segment svjetske povijesti i američke politike, kad je u strahu od komunističke prijetnje Washington bio u stanju žmiriti na oba oka i pred masovnim grobnicama.
 

 
(jutarnji.hr)

NIJE SAMO NJEMAČKA: Za kraj svijeta priprema se više od 5 milijuna ljudi spremnih preživjeti apokalipsu!
ŠOKANTNO ISTRAŽIVANJE: 92 posto antidepresiva ne djeluje!

Filed under: Uncategorized · Tags: , , , , , ,

 
reklama