Articles Comments

Novi Svjetski Poredak » Uncategorized » Henry Kissinger ometao napore da se zaustave masovna ubijanja u Argentini

Henry Kissinger ometao napore da se zaustave masovna ubijanja u Argentini

kissinger-argentinaNovo-otkriveni dokumenti otkrili su da je biv┼íi ameri─Źki dr┼żavni tajnik Henry Kissinger podr┼żavao masovna ubojstva disidenata od strane argentinske vojne diktature 1976-83. godine

Odmah nakon vojnog udara u Argentini 24. o┼żujka 1976., Henry Kissinger poslao je poruku podr┼íke argentinskim generalima, obe─çav┼íi im pomo─ç SAD-a po hitnom postupku.

Dva mjeseca kasnije, na sastanku s argentinskim ministrom vanjskih poslova, Kissinger je izrazio razumijevanje za poteškoće na koje nailazi mlada vojna hunta.

ÔÇťSvjesni smo da ste u te┼íkom razdoblju. Ovo je iznimno vrijeme, gdje se mije┼íaju politi─Źke, kriminalne i teroristi─Źke aktivnosti bez vidljive razlike. Mi razumijemo da morate uspostaviti vlast… ako se neke stvari moraju napraviti, napravite to brzoÔÇŁ, poru─Źio je ameri─Źki dr┼żavni tajnik i savjetnik za nacionalnu sigurnost tada┼ínjeg ameri─Źkog predsjednika Geralda Forda. Istu funkciju ministra vanjskih poslova Kissinger je imao i u prethodnom mandatu Richarda Nixona.

Prljavi rat

To ┼íto se ÔÇťmoralo napravitiÔÇŁ, argentinski generali su i napravili: u prljavom ratu koji je uslijedio, u brutalnom obra─Źunu s neistomi┼íljenicima, ve─çinom ljevi─Źarima i sindikalistima, u idu─çih sedam godina ÔÇťnestaloÔÇŁ je oko 15.000 ljudi. Procjene idu i do 30.000 ljudi. Nepo─çudni su ve─çinom zatvoreni na nekoj od tajnih lokacija i ubijeni.

Ovih je dana ameri─Źki predsjednik Barack Obama ispunio obe─çanje koje je dao u o┼żujku tijekom posjeta Argentini, objavio je prvu tran┼íu novog paketa dosad tajnih dokumenata, koji dodatno rasvjetljavaju ameri─Źku politiku prema argentinskoj vojnoj hunti koja je pod izlikom ─Źi┼í─çenja zemlje od neprijateljskih elemenata organizirala masovan zlo─Źin.

Pro┼ílog je tjedna objavljeno vi┼íe od 1000 dokumenata o ameri─Źkim odnosima s Argentinom nakon vojnog udara 1976. Povjerljivi izvje┼ítaji Bijele ku─çe i State Departmenta pokazuju kako se Amerikanci ne mogu pravdati da nisu znali ┼íto se doga─Ĺa.

Dva dana nakon vojnog udara, pomo─çnik glavnog tajnika William Rogers brifirao je Henryja Kissingera da dolazak generala na vlast u nemirnoj Argentini vjerojatno zna─Źi masovne zlo─Źine. ÔÇťMislim da u Argentini ubrzo trebamo o─Źekivati znatnu koli─Źinu represije, vjerojatno s dosta krviÔÇŁ, upozorio je Rogers Kissingera.

Rekao je da vjeruje da ─çe se hunta sna┼żno obra─Źunati s protivnicima, ali ne samo s militantima, odnosno ÔÇťteroristimaÔÇŁ, nego i sindikalistima i njihovim strankama. Svejedno, Kissinger mu je odgovorio da on planira argentinske generale podr┼żati, ohrabriti, kako ne bi ostavili dojam da SAD na njih pravi pritisak.

Ukratko, znao je, i svjesno je to podr┼żao. ÔÇťAko se neke stvari moraju napraviti, napravite to brzoÔÇŁ, poru─Źio je Kissinger Argentincima dva mjeseca kasnije.

To su godine hladnog rata kad je SAD podr┼żavao i najcrnje diktature, ako je uklanjao opasnost od dolaska na vlast ljevi─Źara koji bi zemlju mogli okrenuti prema suradnji sa Sovjetskim Savezom. Pritom im nije bilo te┼íko ─Źvrsto za┼żmiriti na stotine, u argentinskom slu─Źaju i tisu─çe ubijenih.

Hladni Henry

Ameri─Źki du┼żnosnici bili su vrlo svjesni krvave prirode argentinske vojne vlasti, i neki od njih bili su zgro┼żeni onim ┼íto se doga─Ĺalo u Argentini, prenosi New Yorker. Drugi, poput Henryja Kissingera, bili su hladni kao ┼ípricer.

Godinu dana nakon vojnog udara, na izborima u SAD-u pobje─Ĺuje demokrat Jimmy Carter. On u fokus ameri─Źke vanjske politike stavlja politiku ljudskih prava, pa odmah zamrzava odnose s Argentinom. Me─Ĺutim, Kissinger mu radi iza le─Ĺa, i 1978. tijekom Svjetskog kupa dolazi u Argentinu na osobni poziv ┼íefa vojne hunte, prenosi britanski Guardian.

Tada┼ínji ameri─Źki veleposlanik Raul Castro (nema veze s bratom Fidela Castra) izvje┼ítava o Kissingerovu susretu s generalom Jorgeom Rafaelom Videlom, i izra┼żava zabrinutost da bi ÔÇťKissingerove ponovljene pohvale argentinskom obra─Źunu s kriminalomÔÇŁ mogle negativno utjecati na njegove argentinske sugovornike.

ÔÇťPostoji opasnost da bi Argentinci mogli iskoristiti Kissingerove pohvale kao opravdanje za tvr─Ĺi stav prema ljudskim pravimaÔÇŁ, napisao je ambasador Castro.

ÔÇťNjegove pohvale argentinskoj vladi za njihovu borbu protiv terorizma bile su muzika kakvu je argentinska vlada htjela ─ŹutiÔÇŁ, pi┼íe u fri┼íko objelodanjenim dokumentima.

Posljednje otvaranje arhivskih dokumenata predstavlja Henryja Kissingera kao bezobzirnog navija─Źa, ako ve─ç ne i aktivnog zavjerenika vojnih re┼żima Latinske Amerike ogrezlih u krv i zlo─Źine, pi┼íe New Yorker.

Bio je svega svjestan

I u dokumentima deklasificiranim u vrijeme Clintonove administracije pokazalo se da Kissinger nije samo bio svjestan što radi vojna hunta u Argentini, nego je to sve svesrdno odobravao.

U ÔÇťprocesu nacionalne reorganizacijeÔÇŁ, kako su to generali nazvali, u ┼żestokom obra─Źunu s ljevi─Źarima stradale su tisu─çe ljudi. Odmah nakon pu─Źa ameri─Źki je Kongres – uz sna┼żno Kissingerovo zalaganje – dozna─Źio 50 milijuna dolara za ÔÇťsigurnosnu podr┼íkuÔÇŁ vojnoj hunti, plus jo┼í 30 milijuna dolara prije kraja te godine. Tome treba pribrojiti pomo─ç u vojnoj obuci i prodaju vojnih aviona u vrijednosti stotina milijuna dolara.

Tek 1978., nakon dvije godine masovnih progona, administracija demokrata Jimmyja Cartera obustavit ─çe pomo─ç Argentini, promoviraju─çi novu vanjsku politiku SAD-a sa sna┼żnim naglaskom na po┼ítivanju ljudskih prava. No, kad su se republikanci vratili 1981. na vlast s Ronald Reaganom, obnovljena je pomo─ç prijateljskim argentinskim generalima.

Zato nije ─Źudno da su ovog prolje─ça Baracka Obamu prilikom posjeta Argentini do─Źekale velike antiameri─Źke demonstracije. Prosvjednici su zahtijevali ispriku za ameri─Źku politiku i podr┼íku zlo─Źinima.

ÔÇťDemokracije trebaju imati hrabrost da priznaju kad ne ┼żive u skladu s idealima za koje se zala┼żu. Bili smo spori u zalaganju za ljudska prava, to je ovdje bio slu─ŹajÔÇŁ, rekao je Obama u Buenos Airesu na obilje┼żavanju 40. godi┼ínjice vojnog udara.

Ne samo nestali

Novoobjavljeni dokumenti ne odnose se samo na nestale, kako su to Argentinci tra┼żili od Obame, komentirao je za Buenos Aires Herald biv┼íi ameri─Źki diplomat Allen Tex Harris koji je slu┼żbovao u Argentini tijekom vojne hunte.

Obitelji pre┼żivjelih tra┼że detalje o zlo─Źinima, no ameri─Źki dokumenti nisu tako precizni, ali ukupno bacaju bolje svjetlo na jedan dramati─Źan segment svjetske povijesti i ameri─Źke politike, kad je u strahu od komunisti─Źke prijetnje Washington bio u stanju ┼żmiriti na oba oka i pred masovnim grobnicama.
 

 
(jutarnji.hr)

Filed under: Uncategorized · Tags: , , , , , ,