Articles Comments

Novi Svjetski Poredak » GLOBALNA KRIZA » Kapitalizam je mrtav, ┼żivio postkapitalizam!

Kapitalizam je mrtav, ┼żivio postkapitalizam!

postkapitalizamOno ┼íto uni┼ítava kapitalizam, a ┼íto jedva racionaliziraju mainstream ekonomisti, jest informacija, ka┼że Paul Mason, urednik na Chanel 4 News. Informati─Źka revolucija otvara vrata utopijskom socijalizmu

Je li socijalizam zauvijek otpisan u epohalnoj kompromitaciji koju je do┼żivio u 20. stolje─çu? ┼Żivimo li “kraj povijesti” na na─Źin na koji su ga opisivali novovjeki mislioci od Hegela do Fukuyame?

Je li natjecateljsko tr┼żi┼íte, na kojemu u svakom prometu, u svakoj me─Ĺuljudskoj razmjeni posreduje novac, taj “car i bog svih roba”, stanje koje nikad ne─çe biti prevladano? Mo┼że li antropolo┼íka zadanost ─Źovjeka i njegova dru┼ítva, koje je liberalni klasik John Locke sa┼żeto iskazao frazom o “niskom, ali solidnom temelju sebi─Źnosti”, biti prevladana, ilikako se govorilo u socijalizmu”dijalekti─Źki ukinuta”?

Paul Mason tvrdi da liberalizam i neoliberalizam nisu zadnja to─Źka dru┼ítvenog razvoja. On nagovije┼íta postkapitalizam ali to kod njega nije pitanje puke vjere. Naprotiv, na stranicama ove knjige autor podastire teoriju koja bi se u 20. stolje─çu nazivala primjerom “znanstvenog socijalizma”.

To bi bilo u─Źenje koje ne po─Źiva na nekoj utopijskoj ideji, filozofiji povijesti ili nadi u bolje dru┼ítvo, nego promjenu poku┼íava obrazlo┼żiti znanstveno teorijski. Mason u “Postkapitalizmu” prikazuje savr┼íenu topografiju svih informati─Źko-ekonomskih i socijalnih mijena koje je sobom, neprimjetno, donijela internetizacija na┼íeg ┼żivota.

On eruditno, ┼íirokim hvatom i dubokim gazom, opisuje dru┼ítvo u kojemu ┼żivimo. Vrlo precizno nabraja uzroke i posljedice neoliberalizma, dominacije financijskog kapitala nad proizvodnim gospodarstvom, razvoj mre┼żnih formi razmjene informacija, siloviti, zaprepa┼í─çuju─çi informati─Źki napredak, ali i brojne posljedice koje bi iz njega mogle ili morale proiza─çi.

Umre┼żeni svijet, svijet besplatnog znanja, silna je novost u odnosu na sve ┼íto smo vidjeli u povijesti. “Ono ┼íto uni┼ítava kapitalizam, a ┼íto jedva racionaliziraju mainstreim ekonomisti, jest informacija” ka┼że on. U silovitom prodoru viralnog u realno, ─Źija se brzina ne mo┼że uspore─Ĺivati ni s jednom poznatom historijskom mijenom, neprimjetno se promijenilo i na┼íe poimanje roba, tr┼żi┼íne privrede, novca, razmjene, a time i odnos ─Źovjeka prema ─Źovjeku i ─Źovjeka prema hijerarhijama ljudskog dru┼ítva.

YouTube i MP3 formati u─Źinili su glazbu ne─Źim ┼íto se kopira i umno┼żava savr┼íenom lako─çom i uz nikakav tro┼íakza svaki automobil koji proizvedete trebaju vam nove gume, novo ┼żeljezo, novi ─Źelik, novi aluminij, ali za svaki novi mp3 snimak ne treba vam prakti─Źki ni┼íta.

Uz jednu matricu cijelo ─Źovje─Źanstvo mo┼że, uz zanemariv tro┼íak, dobiti kopije bilo koje skladbe. Dru┼ítvene mre┼że olak┼íale su komunikaciju izme─Ĺu ljudi i dramati─Źno pojeftinile razmjenu nekih roba. Na internet-servisima, poput Amazona, danas mo┼żete naru─Źiti masu proizvoda koji se skladi┼íte i distribuiraju uz znatno manje tro┼íkove nego u industrijsko doba.

Knjige postaju u sve ve─çoj mjeri besplatne. Novinski ─Źlanci tako─Ĺer. Informacije prodiru svuda i uz sve ni┼żu cijenu, te┼że─çi dosegnuti ni┼íticu. I revoluciju mo┼żete zakotrljatitakav je slu─Źaj tzv. Arapskog prolje─çadizanjem bune i buntovnika preko Facebooka, Twitera ili neke druge dru┼ítvene mre┼że. Ideja postaje materijalna sila kad zahvati maseto su znali jo┼í i socijalisti industrijske ere: ┼íto bi oni rekli na pokrete koji se ra─Ĺaju iz Facebooka? Postoje─ça dru┼ítveno ekonomska formacija sama proizvodi Mason to tvrdi u ovoj knjizisvojega vlastitoga grobara.

“U proteklih 20 godina kapitalizam je formirao novu dru┼ítvenu snagu koja je u biti njegov grobar, kao ┼íto je i okupila tvorni─Źki proletarijat u 19. stolje─çu.

Umre┼żeni individualci su ti koji su kampirali na gradskim trgovima, blokirali bu┼íotine plina, izvodili punk rock na krovovima ruskih katedrala, podizali prkosne boce piva pred islamizmom u parku Gezi, doveli milijune ljudi na ulice Rija i Sao Paola, a sad su organizirali masovne ┼ítrajkove du┼ż cijele ju┼żne Kine”, ka┼że Mason, no ne zadr┼żava se samo na izdvojenim slu─Źajevima bunta.


Vra─çaju─çi se na danas prili─Źno zaboravljene “Ekonomsko filozofske spise” Karl Marxa (Grundrisse) i ekonomsku teoriju sovjetskog mislioca Nikolaja Dmitrijevi─Źa Kondratijeva, koji je poku┼íavao dokazati da se dru┼ítveno ekonomske formacije smjenjuju u pravilnim ciklusima, Mason tvrdi da je jedna epoha pred ga┼íenjem i da ┼żivimo u doba dolaska potpuno novog tipa ekonomije, novog tipa dru┼ítva, odnosno dru┼ítvenih odnosa u cjelini.

Po njemu, ti ciklusi traju od 50 do 60 godina i imaju jasnu razvojnu strukturu u kojoj nove proizvodne snage uzdi┼żu konjunkturu dovode─çi do faza procvata koje se, nakon iscrpljivanja svih razvojnih mogu─çnosti, svr┼íavaju u depresiji, nakon ─Źijega kraja po─Źinje novi ciklus.

Realna ekonomija se slama, perverzna dominacija financijskog kapitala dosegla je svoj vrhunac u kazino kapitalizmu i sustavu derivata, tradicionalni na─Źin kreditiranja poduzetni┼ítva, koji je po─Źivao s obje noge na zemlji, uni┼íten je. Istodobno, novi tip razmjene informacija razara stare modele i strukture mo─çi, uni┼ítavaju─çi neopazice autoritarni tip dru┼ítva i li─Źnosti.

Epoha je pri kraju, osiva konstrukcija ne─çe jo┼í dugo mo─çi izdr┼żati ekstremna naprezanja. Slijedi promjena. Nju je mogu─çe artikulirati tek pred kraj procesa, upravo prema Hegelovoj formuliMinervina sova izlije─çe pred sumrak… “Sa slomljenim kreditnim sustavom”, re─çi ─çe Mason, “kapitalizam ne mo┼że odr┼żati ljestvicu automatizacije koja je mogu─ça i destrukciju poslova koju name─çu nove tehnologije.

Ekonomija ve─ç proizvodi i reproducira umre┼żeni ┼żivotni stil i svijest u suprotnosti s hijerarhijama kapitalizma. ┼Żelja za radikalnom ekonomskom promjenom je jasna. Sljede─çe pitanje jest ┼íto moramo u─Źiniti kako bismo je postigli”. S jedne strane, tu je politi─Źka akcija. “Najhrabrija stvar koju bi prilagodljiva ljevica mogla u─Źiniti”, ka┼że on, “je napustiti stara uvjerenja. Potpuno je mogu─çe izdvojeno sagraditi elemente novog sistema unutar starog. U tim kooperacijama ti elementi, poput kreditnih zadruga, mre┼że od svakoga svakome, tvrtki bez vodstva i paralelne, subkulturalne ekonomije, ve─ç postoje.

Moramo ih prestati gledati kao staromodne eksperimente: moramo ih promovirati zajedno s regulacijom jednako ┼żustro, kao i one koje je kapitalizam koristio kako bi pokrenuo seljake sa zemlje ili uni┼ítio zanatski rad u 18. stolje─çu”.

U odnosu na Tre─çi put, Giddensa ili Blairea ili Picketija, ovo se ─Źini radikalno novim, heterodoksnim i vrlo avangardnim pristupom ljevici. Autor obnavlja vjeru i u jednu socijalisti─Źku ideju koja se ─Źinila beznadno mrtvom i zastarjelomideju sredi┼ínjeg planiranja ekonomije.

On tvrdi da eksplozivan skok umjetne inteligencije omogu─çuje plansko gospodarstvo, ali superiorno u odnosu na ono sovjetskog tipa i, za razliku od njega, posve neautoritarno. S optimizmom kojemu kredibilitet daje dana┼ínji razvoj informatike, on tvrdi da je misao Lava Trockog, koja je neko─ç zvu─Źala kao utopija, danas postala realna opcija.

“Ako bi postojao univerzalni um, koji bi mogao simultano registrirati sve procese prirode i znanosti, koji bi mogao mjeriti dinamike njihova kretanja, koji bi mogao predvidjeti rezultate njihove interakcije…, takav um bi, naravno, mogao, a priori, iscrtati besprijekorni i iscrpni ekonomski plan, po─Źev┼íi s brojem jutara p┼íenice do posljednjeg gumba za prsluk.” Tu se konstrukcija dovr┼íava.

“Pokazao sam”, tvrdi Mason, “kako je uzlet informacijske tehnologije poremetio osnovne institucije kapitalizma ÔÇô cijene, vlasni┼ítvo i pla─çe. Ustvrdio sam da je neoliberalizam la┼żno svanu─çe, da je kriza nakon 2008. proizvod mana unutar ekonomskog modela koji spre─Źava eksploataciju novih tehnologija i uzlet petog dugog vala. Sve to ─Źini postkapitalizam mogu─çim, ali nemamo model za tranziciju”.

On nudi jedan takav model. Mi smo danas, vjeruje Mason, upravo u smjeni “Kondratijevljeva dugog ciklusa”. nakon kojega dolazipostkapitalizam. To bi bilo pravednije dru┼ítvo. Osnovni nacrt mijene dat je u ovoj knjizi.

Ako ka┼że onizbjegnemo mit o neizbje┼żnosti i prihvatimo jednostavno da “mora do─çi vrijeme kad postoji relativno blagostanje, u usporedbi s rijetko┼í─çu koja je pokretala sve prethodne ekonomske modele”, tada Marx samo govori istu stvar koju je Keynes rekao u ranim 1930-ima ÔÇô jednog dana bit ─çe dovoljno dobara za raspodjelu i ekonomski problemi ─çe se razrije┼íiti.
 
(express.hr/uredio:NSP)

Filed under: GLOBALNA KRIZA · Tags: , , , , , , , , , , ,