Forbesovi milijarderi! Zašto je ovaj poznati magazin ‘zaboravio’ Rothschilde, Rockefellere i FED bankare?

Nakon što je Forbes objavio listu 1810 milijardera, neka imena su očekivana, neka manje očekivana, a neka već tradicionalno isključena iz čitave priče

Smanjenje svjetskog bogatstva magazin tumači ‘nestabilnostima na burzi, smanjenjem cijene nafte i vrlo snažnim dolarom’, no globalni dug konstantno se povećava i po McKinseyu iznosi 57 bilijuna (eng. mjerna jedinica trilijun) dolara što je znatno veća vrijednost od zbroja milijardi svih 1810 milijardera (6,5 bilijuna), a premašuje i profite vodećih 50-tak korporacija (po Fortuneu).

I pitanje svih pitanja je – tko posjeduje dug koji je veći od zbroja svih bogatstava svjetskih milijardera i korporacija zajedno, i zašto ih nema na Forbesovim listama?

Broj jedan na službenoj listi je Bill Gates (75 milijardi dolara), drugi je pak vlasnik Zare Amacio Ortega (67), treći Warren Buffet (60.8), a najveći skok zabilježio je Mark Zuckerberg koji je vlastitom fondu ‘poklonio’ novac te je skočio za nevjerojatnih 11 milijardi dolara (zbog neoporezivanja novca u udruzi) i sada je težak 44.6 milijardi. Usporedbe radi, superbogati predsjednički kandidat SAD-a Donald Trump je tek na 324. mjestu s 4.5 milijarde dolara (iako postoje indikacije da je to višestruko napumpano), a Hrvata na popisu niti nema pošto im profit ovisi praktički isključivo o lokalnom i regionalnom tržištu, te odnosima s političkim strukturama, poticajima i zakonitom monopolu u poticaju uvoza naspram izvoza – u prijevodu: globalno su zanemarivi i neuspješni na otvorenom tržištu s otvorenim pravilima.

No, vratimo se mi na ono naše pitanje. Jedan od ključnih ljudi špekulativnih odnosa u međunarodnoj ekonomiji George Soros zauzima 23. mjesto s bogatstvom od 24.9 milijardi dolara. Ukoliko u ovom popisu i zanemarimo nevjerojatne posjede kraljevskih kartela diljem Europe (naročito britanska ‘Virginia’ zemljišta u SAD-u) opet se moramo zapitati gdje su ključne globalne bankarske figure? Dapače, ako se upustimo u pretragu službenog popisa – dvije renomirane obitelji Rockefeller i Rothschild imaju svega tri člana u popisu.

Riječ je o izuzetno kontroverznom Davidu Rockefelleru, Sr. koji je 569. na popisu uz svega 3 milijarde imetka što je gotovo smiješno, naročito ako pročitamo službeni tekstić o istome gdje se navodi kako je kroz desetljeća povećao bogatstvo naftnog i bankarskog mogula, vlastitog djeda Johna D. Što lijepo zvuči, ali po službenim statistikama izgleda gotovo oksimoronski – što je više povećavao carstvo (udio u korporacijama – od naftnih do dijamantnih i rudnih, kao i vlasništvo nad velikim zalihama zlata i udio u praktički svim bitnijim bankama i fondovima), to je više gubio na vlastitom bogatstvu. To bi možda zvučalo i logično da Forbes u procjene ne uzima i udjele i nekretnine.

A podaci za obitelj Rothschild su još bizarniji. Najbogatiji je Jeffrey (Facebook) koji niti nije u srodstvu s kultnom dinastijom nego mu je obitelj tek naknadno prisvojila zvučno prezime. Jedini pravi predstavnik ove višestoljetne dinastije tako je Benjamin de Rothschild, 1121. na listi sa svega 1.6 milijardi dolara – skoro pa dvostruko više od našeg Todorića. Ovaj izdanak francuskog dijela loze živi u Švicarskoj, a još jedan frapantan podatak može se pročitati u omalenom Forbesovom tekstiću – carstvo nazvano po Edmondu Rothschildu, osobi zaslužnoj za globalni uspon Cionističkog pokreta ‘teško’ je preko 150 milijardi dolara, no ne zna se kome bi se pripisao taj kapital pa isti ostaje ‘skriven’. Bogatstvo im leži u nevjerojatnoj količini najprestižnijih vinograda, tvornicama za najpoznatije sireve i ostale francuske delicije, bankama, hipotekarnim fondovima… I, zapamtite – to je samo francuski ogranak obitelji!

Na popisu uopće nema Evelyna Roberta de Rothscilda, možda i najbogatijega u prestižnoj obiteljskoj paleti milijarderskih izdanaka. Kada medeni mjesec slaviš u Bijeloj kući i Buckinghamu, ne trebaš previše pitati za bogatstvo. Od IBM-a, De Beers rudnika, Milton Keynesa pa do vlasništva nad magazinom ‘Charlie Hebdo’ – bogatstvo mu se procjenjuje na stotine milijardi dolara samo u vlastitom posjedu. Kada bismo u sve uključili i državne dugove, bankarske kartele i investicijske fondove, kao i zlato i zemljišta – mnogi smatraju da je riječ o bilijardama dolara.

Da ne bismo zaboravili, tu je i David René de Rothschild – vlasnik najveće globalne rudne korporacije De Beers, šef holdinga najjačih švicarskih banaka i, nimalo manje bitno, predsjednik uprave WJC-a iliti Svjetskog židovskog kongresa kao krovne židovske organizacije koja uz Cionistički pokret upravlja školovanjem i imovinom desetaka milijuna židova u 100 zemalja svijeta.

I da, nisam ubrojio i Baruna Jacoba Rothschilda – ruskog izdanka loze, njegovog superkontroverznog sina Nathaniela Philipa Rothschilda – čovjeka koji drži Putina pod kontrolom ove razgranate hobotnice i brojne druge dijelove loze po planeti.

Podsjetimo se da su i američke federalne rezerve (FED) pod privatnim vlasništvom, a njihovi vlasnici naravno nisu u Forbesovom popisu unatoč tome što kontroliraju praktički kompletan tijek novca države SAD. Osim Rothschild – Rockefeller veze, tu su i samozatajni Nathan Warburg, izdanak njemačko-američke obitelji Warburg koja stoji iza pokretanja suvremenog bankarskog sustava u SAD-u od 1912., vječna ‘siva eminencija’ svih administracija (posljednji u nizu Barack Obama) Paul Volker kojeg smatraju kreatorom svih ekonomskih globalnih kretnji, Lawrence Summer koji je osim profesorskog posla na Harvardu bio i savjetnik s prilično intrigantnim CV-om (D. E. Shaw & Co.,Goldman Sachs, JPMorgan Chase, Citigroup, Merrill Lynch i Lehman Brothers), a nakon što je pomogao u propasti američke ekonomije dobio je posao u Bijeloj kući kod Obame. Tu su i Lloyd Blankfein (Goldman Sachs i FED), Alan Greenspan i Ben Shalom Bernanke - koji ne samo da ‘vedre i oblače’ globalnim financijama već stoje i iza rada brojnih trustova mozgova za društveni inženjering.

Ponavljamo još jednom – nitko od nabrojanih nije na listi svjetskih milijardera iako se čak i na Wikipediji može upratiti njihov kapital. Zašto?
 
(blog.vecernji.hr/uredio:NSP)