RADITE LI I VI OVO: Sedam načina na koje sebe svakodnevno zaglupljujete

Sudeći prema navodima stručnjaka, svi činoci suvremenog života, od napredne tehnologije do naših navika u vezi s konzumiranjem hrane, mogu smanjiti naš IQ. Pogledajte koje sve aktivnosti negativno utječu na rad našeg mozga

Multitasking

“Naš mozak jednostavno nije prilagođen multitaskingu, mi možemo u potpunosti biti fokusirani u određenom trenutku na obavljanje samo jednog posla. Kad ljudi misle da obavljaju više stvari odjednom, oni se zapravo samo brzo prebacuju s jedne aktivnosti na drugu, što uzrokuje brže trošenje glukoze (moždanog goriva), zamaranje i konfuziju, a organizam preplavljuju hormoni kortizol i adrenalin. Čak i najjednostavnije stvari kao što je čitanje emaila tijekom obavljanja nekog zadatka može smanjiti vaš IQ za 10 bodova”, navodi neurolog Earl Miller sa Tehnološkog instituta u Massachusettsu.

Kozumiranje velike količine masne hrane

Hrana krcata zasićenim masnoćama poput slanine, kruha namazanog maslacem ili prženih jaja utječe negativno na funkciju dopamina u mogu, neurotransmitera zaduženog za motivaciju. istraživanja su pokazala da masna hrana narušava kognitivnu fleksibilnost, usporava reakcije organizma, oštećuje pamćenje i uzrokuje nastanak negativnih osjećaja i depresije kod štakora i drugih životinja.

Odgovore na sva pitanja tražite odmah na internetu

Imati u svakom trenutku na rasoplaganju neograničen izvor informacija može biti i blagoslov i prokletstvo. Naime, ovakvo ponašanje negativno utječe na dio mozga zvan hipokampus, zadužen za pohranu nove memorije. Istraživanje Sveučilišta u Kolumbiji pokazalo je da smo u današnje vrijeme znatno skloniji pamćenju toga gdje smo pohranili podatke nego pamćenju uskladištenog sadržaja.

Jedete suviše voća

UCLA istraživanje iz 2012. godine, provedeno na štakorima, pokazalo je da fruktoza – prosti šećer koji ulazi u sastav voća, meda i povrća, učinkovito usporava rad mozga tako što ometa inzulin, zadužen za pretvaranje šećera u energiju potrebnu za pravilno funkcioniranje mozga. Ovaj efekt poništava konzumiranje omega-3 masnih kiselina kojom je bogato ulje lana, kao i oskus, haringa i pastrva.

Previše gledate televiziju

Iako za to još uvijek nema sasvim pouzdan dokaz, znanstvenici smatraju da nas gledanje TV reality emisija i drugih programa sličnog sadržaja, uvelike zaglupljuje. U austrijskom istraživanju u kojem je sudjelovala 81 osoba, znanstvenik Markus Apel ustanovio je da su znatno bolje rješavali ispitivanja oni ispitanici koji prethodno nisu gledali televiziju. Apel smatra da ono što vidimo u čujemo oblikuje naše ponašanje. Drugim riječima – ono smo što gledamo.

“Jet lag” i druge vrste poremećaja

Svakom tko je nekada prešao veliku razdaljinu avionom poznat je osjećaj konfuzije nakon stupanja u drugu vremensku zonu i poremećaja biološkog ritma. I dok je većini poznato da simptomi traju dan-dva, znanstvenici Zaravo smatraju da ovaj efekt traje nekoliko tjedana.

Žvakanje žvake

Donedavno je žvakanje žvake predstavljalo dobur stvar, u neurološkom smislu – u pitanju je fizička vježba koja povećava dotok krvi u mozak i poboljšava kognitivne funkcije osiguravajući mozgu na taj način dodatnu energiju. Ali, nedavni eksperiment ‘bacio je u vodu’ ovu teoriju – žvakanje žvake zapravo je ometalo sudionike u učenju i rješavanju problema.
 
(vestinet.rsuredio:NSP)