Articles Comments

Novi Svjetski Poredak » TEHNOLOGIJA I ZNANOST » RADITE LI I VI OVO: Sedam načina na koje sebe svakodnevno zaglupljujete

RADITE LI I VI OVO: Sedam načina na koje sebe svakodnevno zaglupljujete

glupost-mozakSudeći prema navodima stručnjaka, svi činoci suvremenog života, od napredne tehnologije do naših navika u vezi s konzumiranjem hrane, mogu smanjiti naš IQ. Pogledajte koje sve aktivnosti negativno utječu na rad našeg mozga

Multitasking

“NaÅ¡ mozak jednostavno nije prilagođen multitaskingu, mi možemo u potpunosti biti fokusirani u određenom trenutku na obavljanje samo jednog posla. Kad ljudi misle da obavljaju viÅ¡e stvari odjednom, oni se zapravo samo brzo prebacuju s jedne aktivnosti na drugu, Å¡to uzrokuje brže troÅ¡enje glukoze (moždanog goriva), zamaranje i konfuziju, a organizam preplavljuju hormoni kortizol i adrenalin. Čak i najjednostavnije stvari kao Å¡to je čitanje emaila tijekom obavljanja nekog zadatka može smanjiti vaÅ¡ IQ za 10 bodova”, navodi neurolog Earl Miller sa TehnoloÅ¡kog instituta u Massachusettsu.

Kozumiranje velike količine masne hrane

Hrana krcata zasićenim masnoćama poput slanine, kruha namazanog maslacem ili prženih jaja utječe negativno na funkciju dopamina u mogu, neurotransmitera zaduženog za motivaciju. istraživanja su pokazala da masna hrana narušava kognitivnu fleksibilnost, usporava reakcije organizma, oštećuje pamćenje i uzrokuje nastanak negativnih osjećaja i depresije kod štakora i drugih životinja.

Odgovore na sva pitanja tražite odmah na internetu

Imati u svakom trenutku na rasoplaganju neograničen izvor informacija može biti i blagoslov i prokletstvo. Naime, ovakvo ponašanje negativno utječe na dio mozga zvan hipokampus, zadužen za pohranu nove memorije. Istraživanje Sveučilišta u Kolumbiji pokazalo je da smo u današnje vrijeme znatno skloniji pamćenju toga gdje smo pohranili podatke nego pamćenju uskladištenog sadržaja.


Jedete suviše voća

UCLA istraživanje iz 2012. godine, provedeno na Å¡takorima, pokazalo je da fruktoza – prosti Å¡ećer koji ulazi u sastav voća, meda i povrća, učinkovito usporava rad mozga tako Å¡to ometa inzulin, zadužen za pretvaranje Å¡ećera u energiju potrebnu za pravilno funkcioniranje mozga. Ovaj efekt poniÅ¡tava konzumiranje omega-3 masnih kiselina kojom je bogato ulje lana, kao i oskus, haringa i pastrva.

Previše gledate televiziju

Iako za to joÅ¡ uvijek nema sasvim pouzdan dokaz, znanstvenici smatraju da nas gledanje TV reality emisija i drugih programa sličnog sadržaja, uvelike zaglupljuje. U austrijskom istraživanju u kojem je sudjelovala 81 osoba, znanstvenik Markus Apel ustanovio je da su znatno bolje rjeÅ¡avali ispitivanja oni ispitanici koji prethodno nisu gledali televiziju. Apel smatra da ono Å¡to vidimo u čujemo oblikuje naÅ¡e ponaÅ¡anje. Drugim riječima – ono smo Å¡to gledamo.

“Jet lag” i druge vrste poremećaja

Svakom tko je nekada prešao veliku razdaljinu avionom poznat je osjećaj konfuzije nakon stupanja u drugu vremensku zonu i poremećaja biološkog ritma. I dok je većini poznato da simptomi traju dan-dva, znanstvenici Zaravo smatraju da ovaj efekt traje nekoliko tjedana.

Žvakanje žvake

Donedavno je žvakanje žvake predstavljalo dobur stvar, u neuroloÅ¡kom smislu – u pitanju je fizička vježba koja povećava dotok krvi u mozak i poboljÅ¡ava kognitivne funkcije osiguravajući mozgu na taj način dodatnu energiju. Ali, nedavni eksperiment ‘bacio je u vodu’ ovu teoriju – žvakanje žvake zapravo je ometalo sudionike u učenju i rjeÅ¡avanju problema.
 
(vestinet.rsuredio:NSP)

Filed under: TEHNOLOGIJA I ZNANOST · Tags: , , , , , , , , , ,