Articles Comments

Novi Svjetski Poredak » TEORIJE ZAVJERE » ZAKLADA GATES – Filantropski sektor je industrija u kojoj se okreću milijarde dolara

ZAKLADA GATES – Filantropski sektor je industrija u kojoj se okreću milijarde dolara

bill_gates_zaklada“Besplatan poklon ne postoji i “filantro-kapitalizam” omogućava maloj skupini super bogatih pojedinaca preveliku ulogu u globalnom kreiranju politike, potkopava temelje vladinih socijalnih usluga i čini ih podložnim korporativnim interesima”, kaže sociologinja Linsey McGoey.

Većina velikih zaklada u rangu sa zakladom “The Bill & Melinda Gates” su bile metom preispitivanja od strane akademika i novinara, ali ipak, kao neosporno najutjecajnija privatna zaklada danas na svijetu, nikada nije dobila dovoljno kritične pozornosti.

Tek malen dio nezavisnih medija ili akademskih članaka pokušava ukazati na aktivnosti te zaklade koje nisu pozitivne. Primjerice, u tom kontekstu se spominje važan izvještaj LA Timesa koji postavlja pitanje da li opsežna ulaganja zaklade u trgovačka društva i naftu potkopavaju Gatesovu “humanu javnozdravstvenu” misiju.

Nešto kasnije, primjerice, liječnik iz Londona, David McCoy, analizira ukupne potpore zaklade u području globalnog zdravlja i otkriva da je tek mali postotak usmjeren istraživačima izvan Europe i Sjeverne Amerike, te se time zapravo potiče rast nejednakosti u istraživanjima i razvojnim kapacitetima između globalnog sjevera i globalnog juga i ograničava sposobnost istraživača na južnoj polutci za razvoj domaćih tehnoloških rješenja, a to, naravno, ima vrlo neugodne implikacije.

Diane Ravitch, povjesničarka i politička analitičarka, kritički seosvrnula na Gatesovu zakladu i njenu ulogu u američkom javnom obrazovanju. To su važne kritike, ali one budu raspršene u nekoliko članaka u znanstvenim časopisima i nikada ne stignu do šire javnosti.

Otkuda nedostatak pažnje? Vrijeme je jedan od razloga. Ključna je brzina kojom je Zaklada Gates postala značajan i moćan igrač u Sjedinjenim Državama, ali i globalnoj političkoj areni, te time naprosto izmakla akademskoj kritici postignuća ili neuspjeha.

Postoji uzrečica koja za filantropiju kao ideju kaže da je to način da se ulaganjem malo novca osigura pristup velikim količinama istog. No, šalu na stranu, 26 milijardi dolara Zaklade Gates nije mali novac, naročito ako se sredstva rasporede diljem svijeta kako bi se osigurao pristup resursima koji vrijede daleko više.

Gatesov filantropski model u “popravljanju” svijeta se zasniva na javno-privatnom partnerstvu, dijelom kroz financiranje ciljanih istraživanja, ali uglavnom kroz javno zagovaranje i lobiranje oslobođeno poreza, kako bi se utjecalo na vlade i promjene njihovih politika. Stari oprobani recept.

Promjena politike često znači eksplicitno pogodovanje korporativnim investitorima, koja poduzetnici poput Gatesa i njegove zaklade predstavljaju kao čin poticanja napretka. No, kako to obično biva, ogromne dobiti korporacija i javno dobro se često sukobljavaju kada jednom “projekt” bude pokrenut.

Na primjer, kemijski div Monsanto u partnerstvu sa Zakladom Gates kroz svoju globalne humanitarne poljoprivredne poslove, ujedno radi na suzbijanju lokalne razmjene sjemena i ekološki održive poljoprivredne prakse u Indiji, Africi i drugdje.

Jedan od primjera suradnje zaklade bračnog para Gates i Monsanta jest Indija. Izvješće Mahyco-Monsanto tvrdi kako je korištenje njihovog GMO sjemena pamuka uvećalo prihode lokalnih poljoprivrednika na preko 31 500 crora indijskih rupija. Ovdje treba pojasniti da je jedna crora rupija prema indijskom numeričkom sustavu numeričkom sustavu predstavlja 10 milijuna rupija, što znači da su ti prihodi u dolarskoj protuvrijednosti uvećani za 462 milijarde dolara, dok podaci indijske državne agencije govore suprotno.

Njihovo izvješće navodi da je poljoprivredna proizvodnja pamuka u teškoj krizi, te da je nakon deset godina korištenja Monsantovog transgenetskog sjemena, samo u periodu od 2011. – 2012. uvelike porasla stopa samoubojstava kod farmera. Naime, urod kontinuirano podbacuje, a poljoprivrednici nemaju čime kupiti novo sjeme, a moraju kupiti od Monsanta, pa su im obitelji osuđene na gladovanje.

Prema državnim podacima, u 2011. godini je dvije trećine područja sa zasadima pamuka u pokrajini Andra Pradesh propalo, što je gubitak od 50% uroda. U regiji Maharashtra je urod također podbacio, usprkos povećanju područja s nasadima pamuka. Prošle godine su vlasti u Maharashtri najavile takozvani “bailout”, odnosno prolongirani bankrot za proizvodnju pamuka, soje i riže. Autohtone sorte sjemena više ne smiju koristiti.

Valja se prisjetiti i konferencije održane u ožujku u Londonu, u organizaciji Zaklade Bill&Melinda Gates i sveprisutnog USAID-a (United States Agency for International Development). Na tom tajnovitom sastanku su mogli sudjelovati samo donatori i velike kompanije proizvođača patentiranog sjemena, npr. Monsanto, koje žele svoje proizvode prodavati u Africi. Naravno, cilj je, već spomenuto, povećati i osigurati korporativnu kontrolu nad sjemenom.

Poanta takvog skupa je da Zapad vidi afričku poljoprivredu kao “poslovnu priliku”, a toplim zvučnim pojmovima poput “hranjenja Afrike” ili “spašavanja milijuna ljudi od siromaštva” nam “maže oči” (G8).

Tu je i drugi partner zaklade, farmaceutski div Glaxo Smith Kline, koji u suradnji sa zakladom Gates kontrolira ogromnu svjetsku potražnju, načine plaćanja i isporuke cjepiva za javno zdravlje na globalnoj razini.

Spomenimo da je i Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) primala donacije od filantropskih zaklada poput Zaklade Bill&Melinda Gates (18%) i Zaklade Rockefeller. Od ostalih, 7% od nevladinih organizacija, među kojima je daleko najveća Rotary International za rad na iskorjenjivanju dječje paralize.

Nedavno brazilski izaslanik na sastanku Svjetske zdravstvene organizacije izjavljuje da “postoji opći osjećaj među zemljama članicama da bogate zemlje poput Sjedinjenih Država maskiraju trgovinu i komercijalne interese u okviru navodnog javnog zdravstva”.

“Prisjetite se nedavnog pritiska Sjedinjenih Država na WHO da se ukloni jedan savjetnik koji je bio kritičan spram trgovinskih sporazuma koji preferiraju određenu industriju lijekova i velikim korporacijama za proizvodnju šećera iz trske. Taj proces je sve učinkovitiji, kada dobrovoljni prilozi dominiraju u financiranju agencije”, kaže brazilski izaslanik.

Zaklada Gates je aktivna i na domaćem terenu, u Sjedinjenim Državama, gdje sudjeluje u radu na reformama obrazovanja, a tu je zaklada usmjerila sredstva za promicanje tržišne dominacije uz pomoć svojeg britanskog korporativnog partnera, najveće svjetske izdavačke kompanije Pearson Education.

Zaklada Gates, kao i Bill Gates osobno, posjeduje dionice raznih partnerskih kompanija i po njima ostvaruje dobit. Dakle, zaklada posjeduje portfolio za generiranje dobiti, a to je u nesuglasju s deklariranom neprofitnom misijom zaklade.

To su, na primjer, latinoamerička Coca Cola, Femsa distributerstvo i pet multinacionalnih naftnih korporacija sa sjedištem u Nigeriji. Zahvaljujući Gatesu sada svaki i najudaljeniji zaseok može dobiti što mu treba…Coca Colu. 2015. su Gatesovi pod pritiskom javnosti, te prodaju vlasničke udjele u Coca Coli, Exxonu i McDonaldu. (Opširnije: The Reproach of Hunger: Food, Justice, and Money in the Twenty-First Century)

Gatesova zaklada je diljem svijeta, pa i u delti Nigera donirala velike količine cjepiva i to u vrijednosti od 218 milijuna dolara, no istovremeno je, bez obzira na veliku brigu za zdravlje lokalnog stanovništva, uložila 423 milijuna dolara u unosne poslove, primjerice u Nigeriji s kompanijama Royal Dutch Shell, Exxon Mobil Corp., Chevron Corp. i Total France. Redom su to kompanije koje su izravno odgovorne za teška zagađenja delte Nigera u mjeri koja nikada ne bi bila dozvoljena u Sjedinjenim Državama ili „civiliziranoj“ Europi.

Štoviše, lokalno stanovništvo i vlada krivi upravo naftne kompanije da su uzrokovale bolesti poput onih koje Gatesova zaklada „želi“ suzbiti, o čemu je opširnije pisao LA Times.

Ove kompanije imaju velike koristi od žestokog lobiranja Zaklade Gates protiv oporezivanja.

Kritika ovakvih filantropskih zaklada često bude ušutkana zahvaljujući činjenici da one obilato koriste svoj utjecaj u političkom životu kako bi držale pod kontrolom medije. Nedavno je Gatesova zaklada preuzela pokroviteljstvo nad Guardianovom inicijativom pod nazivom „Global Development“ . Guardian još jednom postaje vrlo popustljiv u stavu spram korporativne dominacije u razvojnoj pomoći. No, to nije novost, jer taj list koji važi kao glasnogovornik progresivnog liberalizma zapravo nije ništa drugo nego sluga korporativnih snaga. No, o tome više drugom prilikom.

Zaklada Gates, također, doslovno dominira vijestima vezanim uz pitanja zdravstvenih problema na globalnoj razini.

U intervjuu za Forbes, Gates je objašnjavao kako će Big Pharma prodajom cjepiva osigurati profitabilnost, ali ujedno i napredak u zdravlju stanovništva u zemljama Trećeg svijeta.

Pojedine zemlje donatori su bile šokirane kada je UNICEF po prvi puta objavio da je bio prisiljen platiti umjetno povišene cijene za cjepiva na temelju sklopljenog sporazuma pod nazivom „Napredno tržišno opredjeljenje“ (Advance Market Commitment), koji je potpisan zahvaljujući posredovanju Zaklade Gates kako bi se značajno povećao profit tvrtke Big Pharma.

Stoga, ne začuđuje zabrinutost da bi izvješća o učinkovitosti određenog cjepiva mogla biti iskrivljena od strane proizvođača koji ima monopol, a u svrhu marketinških ciljeva.

Nema sumnje da su cjepiva spašavala živote, ali 2009. godine, analiza u britanskom medicinskom časopisu Lancet izražava sumnju i zabrinutost oko uzorka po kojemu zaklada donira, a naročito preispituju pitanje ispravnosti odluke o davanju „dobrotvornih“ priloga Međunarodnoj financijskoj korporaciji (IFC) u sklopu grupacije Svjetske banke.

2010. godine Zaklada Gates najavljuje donaciju u iznosu 1,5 milijarde dolara za „zdravlje majki“ u zemljama u razvoju i tijekom sljedećih pet godina je to bilo dobro primljeno, pokazalo rezultate, smanjena je smrtnost majki i novorođenčadi, no inicijativa se ponovo pokazala financijskom polugom i omogućila da Gatesov „Fond zdravlja u Africi“ preko Međunarodne financijske korporacije (IFC) uspostavlja nove mehanizme za svjetske zdravstvene organizacije i nacionalne zdravstvene proračune u zdravstvene ustanove u privatnom sektoru. Još jednom se utiče na nacionalnu politiku zemalja u razvoju u Africi koje mijenjaju postojeće zakone i donose nove koji pogoduju privatnim interesima, a ne nacionalnim.

Gatesova zaklada uvjetuje da za donirana sredstva moraju biti korištene američke tehnologije, istraživanja, lijekovi i tretmani, a kako Gates drži da zdravstveni sustavi moraju biti održivi i isplativi, iskorištava sredstva za učinkovito preusmjeravanje ulaganja raspoloživih sredstava u financiranje nevladinih organizacija, te u privatni sektor na štetu nacionalnog. Potraga za profitabilnošću u korist korporativnih interesa pokazuje posve drukčiju sliku o osmišljavanju i provedbi programa zaklade.

Nema sumnje, Zaklada Gates iskorištava svoje vlastite doprinose kako bi dominirala i fokusirala vanjska sredstva u svoje intenzivne, vertikalno integrirane programe. Kontrolirani odozgo i izdaleka, programi preusmjeravaju sva raspoloživa sredstva u privremene i nestalne zdravstvene programe. Vertikalna integracija podrazumijeva da Zaklada Gates kontrolira svaki aspekt projekta, a koji nestaje onog trenutka kada se iscrpe sredstva za financiranje.

Horizontalni razvoj medicinskih usluga i lokalnih sposobnosti na terenu nestaju, što znači da tada afrički liječnici, ponovo u nedostatku resursa i sveobuhvatnih nacionalnih sustava i zdravstvenih programa, moraju gledati kako im pacijenti umiru od inače lako izlječivih bolesti, kada postoji osnovna medicinska infrastruktura. No, u tom trenutku je Gatesova ili neka druga filantropska zaklada s korporativnim partnerima već u nekoj drugoj zemlji Trećeg svijeta koja treba njihovu „pomoć“.

Je li uopće potrebno spomenuti da u nekom poštenijem, uljuđenijem i pravednijem sustavu na svjetskoj razini, ovakvih filantropa ne bi ni trebalo biti.

Tragično, ali moćni zagovaraju moćne, a korupcija iznjedruje još više korupcije.

Asimetričan pritisak koji velike korporacije vrše na gotovo sve vlade nerazvijenih ili „zemalja u razvoju“, kao i na svoje vlastite, predstavljaju prijetnju budućnosti tih zemalja, ali i budućnosti demokracije.

Možda je najjasniji primjer škakljivo područje zaštite globalnih patenata. Već desetljećima aktivisti diljem svijeta upozoravaju na globalne zakone o patentima koji su prepreka pristupu povoljnim lijekovima ili sjemenu. Bill Gates se ne slaže. On ostaje tvrdi zagovornik jake zaštite patenata još od ’90-ih.

Danas, unatoč ogromnom globalnom utjecaju Zaklade Gates, zakonodavci uglavnom šute o negativnim posljedicama njihovih radnji, a interes za reformu filantropskog sektora je u odnosu na proteklo desetljeće oslabio.

Filantro-kapitalisti su, čini se, ušutkali svoje kritičare, te će do daljnjega stvarati monopole na globalnom tržištu hranom, lijekovima i drugim elementarnim dobrima.
 
(altermainstreaminfo.com.hr/uredio:NSP)

Pogledajte dokumentarac sa prijevodom o teoriji ravne Zemlje '200 dokaza da Zemlja nije kugla koja se vrti' (VIDEO)
ŠOK! POLICIJA NAPOKON PRIZNALA: ‘Mi ne možemo zaštititi ljude od invazije muslimanskih imigranata!’

Filed under: TEORIJE ZAVJERE · Tags: , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , ,

 
reklama