Articles Comments

Novi Svjetski Poredak » TEORIJE ZAVJERE » ZAKLADA GATES – Filantropski sektor je industrija u kojoj se okre─çu milijarde dolara

ZAKLADA GATES – Filantropski sektor je industrija u kojoj se okre─çu milijarde dolara

bill_gates_zaklada“Besplatan poklon ne postoji i “filantro-kapitalizam” omogu─çava maloj skupini super bogatih pojedinaca preveliku ulogu u globalnom kreiranju politike, potkopava temelje vladinih socijalnih usluga i ─Źini ih podlo┼żnim korporativnim interesima”, ka┼że sociologinja Linsey McGoey.

Ve─çina velikih zaklada u rangu sa zakladom “The Bill & Melinda Gates” su bile metom preispitivanja od strane akademika i novinara, ali ipak, kao neosporno najutjecajnija privatna zaklada danas na svijetu, nikada nije dobila dovoljno kriti─Źne pozornosti.

Tek malen dio nezavisnih medija ili akademskih ─Źlanaka poku┼íava ukazati na aktivnosti te zaklade koje nisu pozitivne. Primjerice, u tom kontekstu se spominje va┼żan izvje┼ítaj LA Timesa koji postavlja pitanje da li opse┼żna ulaganja zaklade u trgova─Źka dru┼ítva i naftu potkopavaju Gatesovu “humanu javnozdravstvenu” misiju.

Ne┼íto kasnije, primjerice, lije─Źnik iz Londona, David McCoy, analizira ukupne potpore zaklade u podru─Źju globalnog zdravlja i otkriva da je tek mali postotak usmjeren istra┼żiva─Źima izvan Europe i Sjeverne Amerike, te se time zapravo poti─Źe rast nejednakosti u istra┼żivanjima i razvojnim kapacitetima izme─Ĺu globalnog sjevera i globalnog juga i ograni─Źava sposobnost istra┼żiva─Źa na ju┼żnoj polutci za razvoj doma─çih tehnolo┼íkih rje┼íenja, a to, naravno, ima vrlo neugodne implikacije.

Diane Ravitch, povjesni─Źarka i politi─Źka analiti─Źarka, kriti─Źki seosvrnula na Gatesovu zakladu i njenu ulogu u ameri─Źkom javnom obrazovanju. To su va┼żne kritike, ali one budu raspr┼íene u nekoliko ─Źlanaka u znanstvenim ─Źasopisima i nikada ne stignu do ┼íire javnosti.

Otkuda nedostatak pa┼żnje? Vrijeme je jedan od razloga. Klju─Źna je brzina kojom je Zaklada Gates postala zna─Źajan i mo─çan igra─Ź u Sjedinjenim Dr┼żavama, ali i globalnoj politi─Źkoj areni, te time naprosto izmakla akademskoj kritici postignu─ça ili neuspjeha.

Postoji uzre─Źica koja za filantropiju kao ideju ka┼że da je to na─Źin da se ulaganjem malo novca osigura pristup velikim koli─Źinama istog. No, ┼íalu na stranu, 26 milijardi dolara Zaklade Gates nije mali novac, naro─Źito ako se sredstva rasporede diljem svijeta kako bi se osigurao pristup resursima koji vrijede daleko vi┼íe.

Gatesov filantropski model u “popravljanju” svijeta se zasniva na javno-privatnom partnerstvu, dijelom kroz financiranje ciljanih istra┼żivanja, ali uglavnom kroz javno zagovaranje i lobiranje oslobo─Ĺeno poreza, kako bi se utjecalo na vlade i promjene njihovih politika. Stari oprobani recept.

Promjena politike ─Źesto zna─Źi eksplicitno pogodovanje korporativnim investitorima, koja poduzetnici poput Gatesa i njegove zaklade predstavljaju kao ─Źin poticanja napretka. No, kako to obi─Źno biva, ogromne dobiti korporacija i javno dobro se ─Źesto sukobljavaju kada jednom “projekt” bude pokrenut.

Na primjer, kemijski div Monsanto u partnerstvu sa Zakladom Gates kroz svoju globalne humanitarne poljoprivredne poslove, ujedno radi na suzbijanju lokalne razmjene sjemena i ekolo┼íki odr┼żive poljoprivredne prakse u Indiji, Africi i drugdje.

Jedan od primjera suradnje zaklade bra─Źnog para Gates i Monsanta jest Indija. Izvje┼í─çe Mahyco-Monsanto tvrdi kako je kori┼ítenje njihovog GMO sjemena pamuka uve─çalo prihode lokalnih poljoprivrednika na preko 31 500 crora indijskih rupija. Ovdje treba pojasniti da je jedna crora rupija prema indijskom numeri─Źkom sustavu numeri─Źkom sustavu predstavlja 10 milijuna rupija, ┼íto zna─Źi da su ti prihodi u dolarskoj protuvrijednosti uve─çani za 462 milijarde dolara, dok podaci indijske dr┼żavne agencije govore suprotno.

Njihovo izvje┼í─çe navodi da je poljoprivredna proizvodnja pamuka u te┼íkoj krizi, te da je nakon deset godina kori┼ítenja Monsantovog transgenetskog sjemena, samo u periodu od 2011. ÔÇô 2012. uvelike porasla stopa samoubojstava kod farmera. Naime, urod kontinuirano podbacuje, a poljoprivrednici nemaju ─Źime kupiti novo sjeme, a moraju kupiti od Monsanta, pa su im obitelji osu─Ĺene na gladovanje.

Prema dr┼żavnim podacima, u 2011. godini je dvije tre─çine podru─Źja sa zasadima pamuka u pokrajini Andra Pradesh propalo, ┼íto je gubitak od 50% uroda. U regiji Maharashtra je urod tako─Ĺer podbacio, usprkos pove─çanju podru─Źja s nasadima pamuka. Pro┼íle godine su vlasti u Maharashtri najavile takozvani “bailout”, odnosno prolongirani bankrot za proizvodnju pamuka, soje i ri┼że. Autohtone sorte sjemena vi┼íe ne smiju koristiti.

Valja se prisjetiti i konferencije odr┼żane u o┼żujku u Londonu, u organizaciji Zaklade Bill&Melinda Gates i sveprisutnog USAID-a (United States Agency for International Development). Na tom tajnovitom sastanku su mogli sudjelovati samo donatori i velike kompanije proizvo─Ĺa─Źa patentiranog sjemena, npr. Monsanto, koje ┼żele svoje proizvode prodavati u Africi. Naravno, cilj je, ve─ç spomenuto, pove─çati i osigurati korporativnu kontrolu nad sjemenom.

Poanta takvog skupa je da Zapad vidi afri─Źku poljoprivredu kao “poslovnu priliku”, a toplim zvu─Źnim pojmovima poput “hranjenja Afrike” ili “spa┼íavanja milijuna ljudi od siroma┼ítva” nam “ma┼że o─Źi” (G8).

Tu je i drugi partner zaklade, farmaceutski div Glaxo Smith Kline, koji u suradnji sa zakladom Gates kontrolira ogromnu svjetsku potra┼żnju, na─Źine pla─çanja i isporuke cjepiva za javno zdravlje na globalnoj razini.

Spomenimo da je i Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) primala donacije od filantropskih zaklada poput Zaklade Bill&Melinda Gates (18%) i Zaklade Rockefeller. Od ostalih, 7% od nevladinih organizacija, me─Ĺu kojima je daleko najve─ça Rotary International za rad na iskorjenjivanju dje─Źje paralize.

Nedavno brazilski izaslanik na sastanku Svjetske zdravstvene organizacije izjavljuje da “postoji op─çi osje─çaj me─Ĺu zemljama ─Źlanicama da bogate zemlje poput Sjedinjenih Dr┼żava maskiraju trgovinu i komercijalne interese u okviru navodnog javnog zdravstva”.

“Prisjetite se nedavnog pritiska Sjedinjenih Dr┼żava na WHO da se ukloni jedan savjetnik koji je bio kriti─Źan spram trgovinskih sporazuma koji preferiraju odre─Ĺenu industriju lijekova i velikim korporacijama za proizvodnju ┼íe─çera iz trske. Taj proces je sve u─Źinkovitiji, kada dobrovoljni prilozi dominiraju u financiranju agencije”, ka┼że brazilski izaslanik.

Zaklada Gates je aktivna i na doma─çem terenu, u Sjedinjenim Dr┼żavama, gdje sudjeluje u radu na reformama obrazovanja, a tu je zaklada usmjerila sredstva za promicanje tr┼żi┼íne dominacije uz pomo─ç svojeg britanskog korporativnog partnera, najve─çe svjetske izdava─Źke kompanije Pearson Education.

Zaklada Gates, kao i Bill Gates osobno, posjeduje dionice raznih partnerskih kompanija i po njima ostvaruje dobit. Dakle, zaklada posjeduje portfolio za generiranje dobiti, a to je u nesuglasju s deklariranom neprofitnom misijom zaklade.

To su, na primjer, latinoameri─Źka Coca Cola, Femsa distributerstvo i pet multinacionalnih naftnih korporacija sa sjedi┼ítem u Nigeriji. Zahvaljuju─çi Gatesu sada svaki i najudaljeniji zaseok mo┼że dobiti ┼íto mu treba…Coca Colu. 2015. su Gatesovi pod pritiskom javnosti, te prodaju vlasni─Źke udjele u Coca Coli, Exxonu i McDonaldu. (Op┼íirnije: The Reproach of Hunger: Food, Justice, and Money in the Twenty-First Century)

Gatesova zaklada je diljem svijeta, pa i u delti Nigera donirala velike koli─Źine cjepiva i to u vrijednosti od 218 milijuna dolara, no istovremeno je, bez obzira na veliku brigu za zdravlje lokalnog stanovni┼ítva, ulo┼żila 423 milijuna dolara u unosne poslove, primjerice u Nigeriji s kompanijama Royal Dutch Shell, Exxon Mobil Corp., Chevron Corp. i Total France. Redom su to kompanije koje su izravno odgovorne za te┼íka zaga─Ĺenja delte Nigera u mjeri koja nikada ne bi bila dozvoljena u Sjedinjenim Dr┼żavama ili ÔÇ×civiliziranojÔÇť Europi.

┼átovi┼íe, lokalno stanovni┼ítvo i vlada krivi upravo naftne kompanije da su uzrokovale bolesti poput onih koje Gatesova zaklada ÔÇ×┼żeliÔÇť suzbiti, o ─Źemu je op┼íirnije pisao LA Times.

Ove kompanije imaju velike koristi od ┼żestokog lobiranja Zaklade Gates protiv oporezivanja.

Kritika ovakvih filantropskih zaklada ─Źesto bude u┼íutkana zahvaljuju─çi ─Źinjenici da one obilato koriste svoj utjecaj u politi─Źkom ┼żivotu kako bi dr┼żale pod kontrolom medije. Nedavno je Gatesova zaklada preuzela pokroviteljstvo nad Guardianovom inicijativom pod nazivom ÔÇ×Global DevelopmentÔÇť . Guardian jo┼í jednom postaje vrlo popustljiv u stavu spram korporativne dominacije u razvojnoj pomo─çi. No, to nije novost, jer taj list koji va┼żi kao glasnogovornik progresivnog liberalizma zapravo nije ni┼íta drugo nego sluga korporativnih snaga. No, o tome vi┼íe drugom prilikom.

Zaklada Gates, tako─Ĺer, doslovno dominira vijestima vezanim uz pitanja zdravstvenih problema na globalnoj razini.

U intervjuu za Forbes, Gates je objašnjavao kako će Big Pharma prodajom cjepiva osigurati profitabilnost, ali ujedno i napredak u zdravlju stanovništva u zemljama Trećeg svijeta.

Pojedine zemlje donatori su bile ┼íokirane kada je UNICEF po prvi puta objavio da je bio prisiljen platiti umjetno povi┼íene cijene za cjepiva na temelju sklopljenog sporazuma pod nazivom ÔÇ×Napredno tr┼żi┼íno opredjeljenjeÔÇť (Advance Market Commitment), koji je potpisan zahvaljuju─çi posredovanju Zaklade Gates kako bi se zna─Źajno pove─çao profit tvrtke Big Pharma.

Stoga, ne za─Źu─Ĺuje zabrinutost da bi izvje┼í─ça o u─Źinkovitosti odre─Ĺenog cjepiva mogla biti iskrivljena od strane proizvo─Ĺa─Źa koji ima monopol, a u svrhu marketin┼íkih ciljeva.

Nema sumnje da su cjepiva spa┼íavala ┼żivote, ali 2009. godine, analiza u britanskom medicinskom ─Źasopisu Lancet izra┼żava sumnju i zabrinutost oko uzorka po kojemu zaklada donira, a naro─Źito preispituju pitanje ispravnosti odluke o davanju ÔÇ×dobrotvornihÔÇť priloga Me─Ĺunarodnoj financijskoj korporaciji (IFC) u sklopu grupacije Svjetske banke.

2010. godine Zaklada Gates najavljuje donaciju u iznosu 1,5 milijarde dolara za ÔÇ×zdravlje majkiÔÇť u zemljama u razvoju i tijekom sljede─çih pet godina je to bilo dobro primljeno, pokazalo rezultate, smanjena je smrtnost majki i novoro─Ĺen─Źadi, no inicijativa se ponovo pokazala financijskom polugom i omogu─çila da Gatesov ÔÇ×Fond zdravlja u AfriciÔÇť preko Me─Ĺunarodne financijske korporacije (IFC) uspostavlja nove mehanizme za svjetske zdravstvene organizacije i nacionalne zdravstvene prora─Źune u zdravstvene ustanove u privatnom sektoru. Jo┼í jednom se uti─Źe na nacionalnu politiku zemalja u razvoju u Africi koje mijenjaju postoje─çe zakone i donose nove koji pogoduju privatnim interesima, a ne nacionalnim.

Gatesova zaklada uvjetuje da za donirana sredstva moraju biti kori┼ítene ameri─Źke tehnologije, istra┼żivanja, lijekovi i tretmani, a kako Gates dr┼żi da zdravstveni sustavi moraju biti odr┼żivi i isplativi, iskori┼ítava sredstva za u─Źinkovito preusmjeravanje ulaganja raspolo┼żivih sredstava u financiranje nevladinih organizacija, te u privatni sektor na ┼ítetu nacionalnog. Potraga za profitabilno┼í─çu u korist korporativnih interesa pokazuje posve druk─Źiju sliku o osmi┼íljavanju i provedbi programa zaklade.

Nema sumnje, Zaklada Gates iskori┼ítava svoje vlastite doprinose kako bi dominirala i fokusirala vanjska sredstva u svoje intenzivne, vertikalno integrirane programe. Kontrolirani odozgo i izdaleka, programi preusmjeravaju sva raspolo┼żiva sredstva u privremene i nestalne zdravstvene programe. Vertikalna integracija podrazumijeva da Zaklada Gates kontrolira svaki aspekt projekta, a koji nestaje onog trenutka kada se iscrpe sredstva za financiranje.

Horizontalni razvoj medicinskih usluga i lokalnih sposobnosti na terenu nestaju, ┼íto zna─Źi da tada afri─Źki lije─Źnici, ponovo u nedostatku resursa i sveobuhvatnih nacionalnih sustava i zdravstvenih programa, moraju gledati kako im pacijenti umiru od ina─Źe lako izlje─Źivih bolesti, kada postoji osnovna medicinska infrastruktura. No, u tom trenutku je Gatesova ili neka druga filantropska zaklada s korporativnim partnerima ve─ç u nekoj drugoj zemlji Tre─çeg svijeta koja treba njihovu ÔÇ×pomo─çÔÇť.

Je li uop─çe potrebno spomenuti da u nekom po┼ítenijem, ulju─Ĺenijem i pravednijem sustavu na svjetskoj razini, ovakvih filantropa ne bi ni trebalo biti.

Tragi─Źno, ali mo─çni zagovaraju mo─çne, a korupcija iznjedruje jo┼í vi┼íe korupcije.

Asimetri─Źan pritisak koji velike korporacije vr┼íe na gotovo sve vlade nerazvijenih ili ÔÇ×zemalja u razvojuÔÇť, kao i na svoje vlastite, predstavljaju prijetnju budu─çnosti tih zemalja, ali i budu─çnosti demokracije.

Mo┼żda je najjasniji primjer ┼íkakljivo podru─Źje za┼ítite globalnih patenata. Ve─ç desetlje─çima aktivisti diljem svijeta upozoravaju na globalne zakone o patentima koji su prepreka pristupu povoljnim lijekovima ili sjemenu. Bill Gates se ne sla┼że. On ostaje tvrdi zagovornik jake za┼ítite patenata jo┼í od ’90-ih.

Danas, unato─Ź ogromnom globalnom utjecaju Zaklade Gates, zakonodavci uglavnom ┼íute o negativnim posljedicama njihovih radnji, a interes za reformu filantropskog sektora je u odnosu na proteklo desetlje─çe oslabio.

Filantro-kapitalisti su, ─Źini se, u┼íutkali svoje kriti─Źare, te ─çe do daljnjega stvarati monopole na globalnom tr┼żi┼ítu hranom, lijekovima i drugim elementarnim dobrima.
 
(altermainstreaminfo.com.hr/uredio:NSP)

Filed under: TEORIJE ZAVJERE · Tags: , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , ,