Articles Comments

Novi Svjetski Poredak » TEHNOLOGIJA I ZNANOST » BUDU─ćNOST JE STALA! RA─îUNALA UDARILA U TEHNOLO┼áKI ZID NAKON POLA STOLJE─ćA SUMANUTOG RASTA

BUDU─ćNOST JE STALA! RA─îUNALA UDARILA U TEHNOLO┼áKI ZID NAKON POLA STOLJE─ćA SUMANUTOG RASTA

CIP-KOMPJUTERAutoritativni ─Źasopis Nature u utorak je objavio kraj jedne ere. Informacijsko-tehnolo┼íka revolucija, na na─Źin na koji je poznajemo, utemeljena u eksponencijalnom rastu snage procesora do┼íla je kraju

Slu┼żbeno, pi┼íe Nature, biti ─çe to objavljeno sljede─çi mjesec

Rije─Ź je, naravno, o Mooreovom zakonu, prema kojem se snaga procesora udvostru─Źavala svake druge godine u posljednjih pola stolje─ça. Upravo je ta ─Źinjenica omogu─çila prodor ra─Źunala u svakida┼ínji ┼żivot, zabavu, industriju, politiku.

Mooreov zakon nije bio nikakav prirodni zakon, niti spontani razvoj potaknut pukom kompeticijom me─Ĺu proizvo─Ĺa─Źima polovodi─Źa koji su izmi┼íljali uvijek sna┼żnije i br┼że ─Źipove sa sve vi┼íe tranzistora. Kad ga je potkraj ┼íezdesetih formulirao Gordon Moore je zapazio jednu tendenciju koja se u budu─çnosti mogla, ali nije morala dalje ostvarivati. Zakon se desetlje─çima odr┼żao kao jedna planirana aktivnost, obja┼ínjava Nature.

U svakoj fazi razvitka proizvo─Ĺa─Źi softvera prilago─Ĺavali su se kapacitetima ─Źipova, ali potro┼ía─Źi su tra┼żili vi┼íe. Proizvo─Ĺa─Źi ─Źipova nastojali su im ugoditi. Od 1991 godine proizvo─Ĺa─Źi poluvodi─Źa svake su dvije godine objavljivali plan kojim su nastojali koordinirati aktivnosti ne bi li zadr┼żali korak s Mooreovim zakonom. U njegovu izradu bilo je uklju─Źeno stotine in┼żenjera iz SAD, Europe, Japana, Taiwana, Ju┼żne Koreje.

Koordinator za izradu plana Paolo Gargini, koji je po─Źetkom devedesetih bio direktor strate┼íkog razvitka tehnologije u Intelu, ve─ç je dao do znanja da to tako ne mo┼że i─çi dalje. Prvi problem je zagrijavanje.

Na po─Źetku, zagrijavanje se sa smanjivanjem chipova smanjivalo, ali kad se doseglo razinu od 90 nanometara to vi┼íe nije bilo tako. Po─Źelo je umno┼żavanje broja procesora u ─Źipu i postavljanje ve─çih zahtjeva za softver. I kad bi se u naporima uspjelo, unapre─Ĺenja su rijetko eksponencijalna. No, zagrijavanje nije najve─çi problem.

U ovom trenutku ÔÇ×strujni krugÔÇť u procesorima je promjera 14 nanometara, manji od virusa. Uz ÔÇ×nadljudskeÔÇť napore mo┼że se smanjiti na razinu veli─Źine desetak atoma (2 do 3 nanometra), a kud onda dalje, pita Gargini. Je li to uop─çe procesor? Na toj razini pona┼íanje elektrona je podre─Ĺeno drugim zakonima, tzv ÔÇ×kvantnoj neizvjesnostiÔÇť pa se dakle njime ne mo┼że vi┼íe upravljati.

Plan koji ─çe industrija objaviti sljede─çi mjesec po prvi put ne─çe slijediti Mooreov zakon. Fokus ─çe se prebaciti na softver. Daniel Reed, kao i mnogi drugi kompjuterski znanstvenici, uvjeren je da to ne─çe zna─Źiti kraj napretka: dana┼ínji Boeing 787 nije ni┼íta br┼żi od Boeinga 707 od prije pedeset godina ali je kudikamo napredniji.

Nitko me─Ĺutim ne mo┼że biti siguran u daljnji razvitak na razini na kojoj ga je predvi─Ĺao Mooreov zakon, koji se od jednog zapa┼żanja ┼íto se doga─Ĺa, zahvaljuju─çi koordiniranim industrijskim naporima pretvorio u samoispunjavaju─çe proro─Źanstvo.

Cijeli je niz prijedloga kako nastaviti barem pribli┼żnim tempom. Jedan od njih je tzv kvantno ra─Źunalo, ─Źiju je uspje┼ínu konstrukciju Google ve─ç objavio potkraj pro┼íle godine, a koje bi moglo biti 100 milijuna puta br┼że od dosada┼ínjih. Osim ┼íto mnogi sumnjaju u Googleov rezultat, tako─Ĺer se pretpostavlja da kvantno ra─Źunalo ne─çe biti primjenjivo u ┼íirokom spektru zadataka.

Drugi je prijedlog oblikovanje ra─Źunalnog hardwarea tako da opona┼ía ljudski mozak (tzv neuromorphic computer). Tu su zatim poku┼íaji s unapre─Ĺenjem materijala, na primjer s grafenom, materijalom razvijenim nanotehnologijom koji ima izuzetna svojstva ali nitko ne zna za ┼íto bi ga upotrijebio, zatim s 3-D procesuiranjem, itd.

Ima me─Ĺutim tvrdnji da je Mooreov zakon ekonomski prestao ve─ç prije funkcionirati, kad je njegovo ostvarivanje postalo preskupo proizvo─Ĺa─Źima ─Źipova, ali su ga se ipak slijepo dr┼żali. Ono ┼íto je ekonomska logika zahtijevala ve─ç i prije, sad se ostvaruje zbog tehnolo┼íkog zida.

Ve─çina in┼żenjera ipak zaklju─Źuje da potro┼ía─Ź neko vrijeme ne─çe osjetiti da je napredak zaustavljen. Naprotiv, mogu─çnost da sve stvari na svijetu dobiju internetsku adresu (ÔÇ×internet of thingsÔÇť) unato─Ź zastoju u brzini procesuiranja zasut ─çe ljude takvom koli─Źinom informacija i mogu─çnosti da barem za neko vrijeme, dok se ne prilagode promjeni, i ne─çe znati da je Mooreov zakon prestao funkcionirati.

 
(jutarnji.hr/uredio:NSP)

Filed under: TEHNOLOGIJA I ZNANOST · Tags: , , , , , , , , ,