Articles Comments

Novi Svjetski Poredak » GLOBALNA KRIZA » Ho─çemo li ve─ç 2016. svjedo─Źiti raspadu Europske unije?

Ho─çemo li ve─ç 2016. svjedo─Źiti raspadu Europske unije?

Europska-2015Europska unija u 2016. godinu ulazi sa svim dvojbama koje su je pratile tijekom 2015, a ─Źije se rje┼íenje ne nazire: izbjegli─Źkom krizom i krizom Schengena, odnosno strahom od terorizma, dugoro─Źnim problemima u eurozoni, prijetnjom izlaska Velike Britanije iz EU, krizom u odnosima s Rusijom i promijenjenom geopoliti─Źkim slikom

Problemi su toliki da su mnogi skloni govoriti o skoroj propasti Europske unije kakvu znamo.

‘Centralno pitanje u 2016. je kako ─çe Europa percipirati te izazove s kojima je suo─Źena, odnosno ho─çe li ih percipirati kao prijetnju ili ─çe se na njih naviknuti, prihvatiti ih kao ne┼íto s ─Źim se mo┼że ┼żivjeti’, tuma─Źi politolog Dejan Jovi─ç, obja┼ínjavaju─çi kako su prijetnje u velikoj mjeri stvar percepcije. Ako razvijemo strah od terorizma, Tre─çeg svjetskog rata ili od izbjeglica, onda se to pretvara u sigurnosno pitanje, nu┼żno dolazi do sekuritizacije.

’2015. obilje┼żila su dva doga─Ĺaja koja smo sekuritizirali: izbjegli─Źka kriza i terorizam u Parizu. Jasno je da rizik ne mo┼żemo izbje─çi i klju─Źno je pitanje jesmo li u stanju ┼żivjeti s time. Po pitanju izbjeglica, ┼íto je vi┼íe konzervativizma, to je vi┼íe sklonosti dramatiziranju jer izbjeglice remete stabilnost i strukturu postoje─çih zajednica’, ka┼że Jovi─ç.

‘Godinu iza nas obilje┼żio je produ┼żetak krize koncepta liberalne Europe, naro─Źito nakon financijske krize i sigurnosnih prijetnji koje su rezultat propasti Arapskog prolje─ça, koje se pretvorilo u europsku jesen’, ka┼że Jovi─ç, nagla┼íavaju─çi da umjesto da se europski koncept prenio u susjedstvo, do┼ílo je do inputa susjedstva u Europu. Odgovor je porast nacionalizma u Europi koji se o─Źitovao u najdramati─Źnijem doga─Ĺaju 2015. – podizanju ograda.

Alternative liberalnoj demokraciji dobivaju na popularnosti

Europska unija ne─çe se raspasti nekim dekretom, do toga mo┼że do─çi postupnim slabljenjem njenih institucija i porastom naci0nalizama, konstatira Jovi─ç, nagla┼íavaju─çi da bi to predstavljalo veliku opasnost za mir, jer Europi treba kontrola nacionalnih dr┼żava u vidu nadnacionalnog kontrolora kakav je EU.

Jezgru Europske unije predstavlja njenih ┼íest najve─çih i najmnogoljudnijih ─Źlanica – Njema─Źka, Francuska, Velika Britanija, Italija, ┼ápanjolska i Poljska. Ako bi se bilo koja od tih ─Źlanica odlu─Źila za izlazak, to bi za opstanak Europske unije bio veliki problem, isti─Źe Jovi─ç.

Velika Britanija je, podsjetimo, najavljivala odr┼żavanje referenduma o ostanku ili izlasku iz EU do 2017. godine, s tim da su prije nekoliko dana najavili da bi se taj referendum mogao odr┼żati jo┼í tijekom 2016. Britanski premijer David Cameron, koji je na izborima 2015. odnio zna─Źajnu ve─çinu pa konzervativci sami mogu kreirati politiku zemlje, kao preduvjet za ostanak tra┼żi od EU reforme koje nisu do kraja definirane, ali zasnivaju se na davanju ve─çe samostalnosti nacionalnim politikama.

Najnovija istra┼żivanja britanskog javnog mnijenja pokazuju da je javnost podijeljena 50:50 za ostanak, odnosno izlazak iz EU. S obzirom na to da Cameronovi zahtjevi ulaze u neka od temeljnih na─Źela EU, kao ┼íto su sloboda kretanja i sloboda rada gra─Ĺana EU na cijelom podru─Źju Unije, bit ─çe zanimljivo pratiti ishod tih pregovora koji ─çe obilje┼żiti 2016.

Ovu godinu je u Francuskoj okarakterizirao rast euroskepti─Źne krajnje desnice u vidu Nacionalne fronte Marine Le Pen. Udru┼żenim nastupom socijalista i republikanaca, Le Pen na kraju nije odnijela prevagu u nedavno odr┼żanim francuskim regionalnim izborima, ali ako kao pobjednik predsjedni─Źkih izbora 2017. iza─Ĺe Nicolas Sarkozy, mo┼że se o─Źekivati njegovo prilago─Ĺavanje sve desnijem francuskom bira─Źkom tijelu. Sarkozy tijekom svog prija┼ínjeg politi─Źkog djelovanja nije prezao od nasilnog uvo─Ĺenja reda u pari┼íkim doseljeni─Źkim predgra─Ĺima, a kraj njegovog predsjedni┼ítva obilje┼żile su vojne intervencije na Mediteranu.

Najnovija od spomenutih velikih ─Źlanica EU, Poljska, zauzela je na izborima odr┼żanim krajem ove godine desni i antieuropski kurs, kre─çu─çi se ma─Ĺarskim stopama, prema orbanizaciji.

┼ápanjolska prvi put od kraja Francove diktature nije iza┼íla s jasnim pobjednikom parlamentarnih izbora. Zna─Źajan broj mjesta u parlamentu osvojio je lijevi Podemos koji se protivi europskoj politici ┼ítednje. Ako Podemos u kona─Źnoj podjeli karata bude u prilici sudjelovati u vladaju─çoj koaliciji, bit ─çe zanimljivo pratiti kako ─çe se to odraziti na europsku ekonomsku agendu, s obzirom na to da je ┼ápanjolska puno ve─ça i va┼żnija ekonomija od Gr─Źke u kojoj je Siriza osvojila vlast, ali je bila prisiljena kapitulirati pred europskim institucijama.

Za Europsku uniju bit ─çe va┼żan i ishod ameri─Źkih predsjedni─Źkih izbora. ‘Ameri─Źki predsjednik Barack Obama tijekom zadnjih osam godina nije Europu imao u fokusu. Pitanje je kako ─çe izgledati Amerika poslije Obame’.

U 2015, ka┼że Jovi─ç, do┼ílo je i do jedne sasvim nove krize: one u odnosima Turske i Rusije, koja ─çe svoj odraz imati i u ┼íirem susjedstvu uklju─Źuju─çi zapadni Balkan. Iako je na po─Źetku godine izgledalo da su se Rusija i Turska pribli┼żile, odnosno da ─çe umjesto Ju┼żnog toka Rusija energetske kanale usmjeriti preko Turske, nakon ru┼íenja ruskog vojnog zrakoplova opet je aktivan trokut: Europa, Turska, Rusija, odnosno djelovanje svih protiv svih.

Kada bi u 2016. bio i postignut trajni mir u Siriji, smatra se da time ne bi bio rije┼íen izbjegli─Źki problem u Europi. Skepti─Źan je oko ostanka, odnosno povratka izbjeglica u razru┼íenu Siriju.

U Europi se svi pomalo pozicioniraju za slu─Źaj da Europska unija stvarno nestane. Kao ilustraciju toga, navodi se kako Njema─Źka tijekom ove godine trudila popraviti odnose s Turskom, Francuska je napravila zaokret u odnosima s Rusijom, a isto─Źnoeuropske zemlje u strahu od Rusije samoorganiziraju se, odnosno rade na privla─Źenju SAD-a.

I inicijativu hrvatske predsjednice Kolinde Grabar-Kitarovi─ç o uspostavljanju uspravnice Jadran-Baltik-Crno more u koju bi uz Hrvatsku bile uklju─Źene Bugarska, Rumunjska, Ma─Ĺarska, Austrija, Slovenija, Slova─Źka, ─îe┼íka, Poljska, Estonija, Latvija i Litva Jovi─ç vidi kao zanimljivu ideju na tom tragu.
 
(tportal.hr/uredio:NSP)

Filed under: GLOBALNA KRIZA · Tags: , , , , , , , , , , , , , , ,