Articles Comments

Novi Svjetski Poredak » MEDIJI » TEORIJA ZAVJERE: Tihomir Ore┼íkovi─ç i tihi “dr┼żavni udar” kao stvar ─Źisto tehni─Źke prirode

TEORIJA ZAVJERE: Tihomir Ore┼íkovi─ç i tihi “dr┼żavni udar” kao stvar ─Źisto tehni─Źke prirode

pharmaceutical-logosU Hrvatskoj se vodi ┼żu─Źna polemika oko imenovanja Tihomira Ore┼íkovi─ça za mandatara nove hrvatske Vlade i okolnostima pod kojima je do┼íao na mjesto premijera

Tihomir Ore┼íkovi─ç je bio je financijski direktor Teva grupe za Europu, ina─Źe korporacije koja je preuzela Plivu. Na tu funkciju stigao je upravo iz Plive, gdje je bio ─Źelni ─Źovjek do 2014. Ore┼íkovi─ç je u Tevi od 2005. i radio je kao glavni financijski direktor Teve Kanada, a od 2009. kao glavni financijski direktor za Isto─Źnu Europu. Na poziciji glavnog financijskog direktora za regiju EMIA (Isto─Źna Europa, Mediteran, Izrael i Afrika) imenovan je 2010.

Za mandatara nove hrvatske Vlade, Tihomira Ore┼íkovi─ça, potvrdili su ga Bo┼żo Petrov i Tomislav Karamarko i to nakon sastanka ─Źelnika Mosta i Domoljubne koalicije. Mandatara je predlo┼żio HDZ, a s izborom se slo┼żio Most.

Tomislav Karamarko, ─Źelnik Hrvatske Demokratske Zajednice, prili─Źno je iskusan u kori┼ítenju “sporednog kolosijeka” za ulazak u visoku politiku i preuzimanje va┼żnih funkcija u dr┼żavi. Ne treba zaboraviti da je na mjesto ministra unutarnjih poslova Vlade biv┼íeg premijera Ive Sanadera do┼íao kao “nestrana─Źka osoba” i da je po drugi put u ┼żivotu ─Źlansku iskaznicu HDZ-a primio 2011. godine od tada┼ínje premijerke Jadranke Kosor.

Naime, Tomislav Karamarko 1993. napu┼íta HDZ i tada je bio usko povezan s frakcijom Josipa Manoli─ça, Franje Greguri─ça i Stjepana Mesi─ça koji ─çe mu kasnije kao predsjednik osigurati da postane savjetnikom predsjedni─Źkog ureda RH za nacionalnu sigurnost. Od 2000. do 2002. bio je predstojnik Ureda za nacionalnu sigurnost, od 2004. do 2006. godine bio je bio ravnatelj Protuobavje┼ítajne agencije. Na mjesto ravnatelja Sigurnosno-obavje┼ítajne agencije (SOA) imenovan je u rujnu 2006. i tako sve do 2008.

Nakon ulaska u Vladu kao ministar unutarnjih poslova, Karamarko pristupa HDZ-u, gdje se pobrinuo da izbaci Jadranku Kosor, a na XV. saboru HDZ-a 20. svibnja 2012. u drugom krugu pobje─Ĺuje Milana Kujund┼żi─ça i postaje ─Źetvrti predsjednik te stranke.

Valjda je svima jasno da je mogu─çnost da ─Źovjek koji je slu┼żio Stjepanu Mesi─çu i revno izvr┼íavao zada─çe povjerene mu od Haa┼íkog suda nikada i ni u jednom scenariju nije mogao preuzeti HDZ, ali mu je to po┼ílo za rukom i cijeli je posao odradio maestralno.

Jednako tako je i s Tihomirom Ore┼íkovi─çem, koji, da su ga ranije predstavili i da se kandidirao na izborima, u dana┼ínjoj Hrvatskoj ni na koji na─Źin ne bi mogao do─çi na mjesto premijera.

Tomislav Karamarko, iako mnogima antipati─Źan, ─Źovjek je koji poznaje vje┼ítine preuzimanja vlasti i potrudio se prona─çi na─Źin kako za premijera ustoli─Źiti ─Źovjeka koji predstavlja korporativnu elitu, a za kojeg nitko nije glasao. ─îelnik Mosta, Bo┼żo Petrov, ako je istina da je Ore┼íkovi─ç kandidat Hrvatske Demokratske Zajednice za premijera, a ─Źini se da jest, ovdje je odigrao ulogu obi─Źne marionete koja nije dorasla Karamarkovim obavje┼ítajnim spletkama.

Izgleda da je ovoj Vladi su─Ĺeno da ostane “upisana u povijesti” vi┼íe no ┼íto ─çe to biti gotovo desetlje─çe vladavine Franje Tu─Ĺmana ili cijeli period vlada, HDZ ili SDP, zajedno.

Ono ┼íto se dogodilo i ┼íto svi zaboravljamo jest da se ustoli─Źenje korporativnog tehnokrate na mjesto premijera ne mo┼że nazvati nikako druga─Źije nego “dr┼żavnim udarom” koji je odlu─Źen u centrima mo─çi izvan granica Hrvatske, a mogu─çe i uz pomo─ç predsjednice republike Kolinde Grabar Kitarovi─ç i njenih prijatelja iz Atlantskog vije─ça i Trilateralne komisije.


Naravno, ne radi se o klasi─Źnom dr┼żavnom udaru latinoameri─Źkog tipa i ulaskom vojnika sa strojnicama u zgradu parlamenta.

Dr┼żavni udar, izme─Ĺu ostalog, ne zna─Źi uvijek nasilno preuzimanje vlasti, koliko “egzekucija koja prethodi presudi”, kako je to definirao francuski mislilac Gabriel Naud├ę jo┼í polovinom 17. stolje─ça.

┼áto se dogodilo u Hrvatskoj ovih dana? Upravo ono ┼íto se nitko ne usudi javno izgovoriti. S politi─Źkim manevrima u predsjedni─Źkom uredu i tijekom izbora parlamentarne ve─çine smo dobili Vladu koja sa svojim ─Źelnikom nikako ne mo┼że slu┼żiti interesu hrvatskoga naroda. To je valjda svima jasno, a oni koji gaje i najmanju nadu da ─çe biti druga─Źije, uskoro ─çe biti razo─Źarani.

Osim toga, nema nikakve sumnje da je predsjednica republike kao “─Źuvarica Ustava” ozbiljno ugrozila opstojnost zemlje.

Prije toga se trebalo rije┼íiti starog hadezeovskog kadra, Jadranke Kosor, Vladimira ┼áeksa i drugih, ┼íto je bila zada─ça Tomislava Karamarka. Kako ina─Źe objasniti da je ovako olako odbio insistirati na tome da kao relativni izborni pobjednik ipak on bude premijer? To bi, na kraju, sigurno bilo po┼ítenije, nego pu─Ź kojeg smo prisiljeni ┼íutke promatrati.

Istina, HDZ i SDP su jednako doprinijeli disoluciji parlamentarizma i ekonomskom slomu zemlje. No, jednako tako su svi znali da “ulazak u teren” osobe poput Tihomira Ore┼íkovi─ça ne─çe biti mogu─ç bez gospodarskog sloma i te┼íke ekonomske situacije u zemlji, ┼íto se na kraju i dogodilo. Na kraju, govore─çi neprestano o “nu┼żnosti provedbe strukturnih reformi”, za koje nitko ne zna ┼íto zapravo zna─Źe, je do┼ílo do nevjerojatnog obrata u samo nekoliko sati i usugla┼íavanja oko imena novog mandatara bez ikakvog politi─Źkog legitimiteta. I eto, “dr┼żavni udar” je uspio.

No, treba jo┼í samo spasiti privid demokracije i to poput najobi─Źnijeg mafija┼íkog bossa koji nare─Ĺuje : “U─Źinite to i to…, ali sve mora biti legalno!”, te se pronalazi na─Źin da se u Zagrebu ustoli─Źi korporativna aristokracija.

Ovo je zaista jedinstven primjer u hrvatskoj povijesti, zemlje koja je ─Źesto zbog vojne mo─çi velikih carstava bila prisiljena popu┼ítati, ali nikada ovako “dragovoljno” i na ovako lukav na─Źin.

Naravno, na kraju je trebalo sru┼íiti i posljednju iluziju, te stvoriti privid neizbje┼żnosti. Tu na scenu stupaju mediji i javne osobe koje tvrde “kako se druga─Źije jednostavno nije moglo poradi spasa zemlje, ljudi i ekonomije”.

No okolnosti za moderni dr┼żavni udar ne moraju nu┼żno biti politi─Źke ili socijalne prirode, jer u eri visoke tehnologije i sam dr┼żavni udar je stvar ─Źisto tehni─Źke prirode.

U ovom slu─Źaju “tehni─Źki” ne zna─Źi samu taktiku i na─Źin izvedbe, nego da uspjeh dr┼żavnog udara ovisi o tehni─Źkoj koordinaciji odluka donesenih od strane mo─çnika, nedodirljivih, ali sveprisutnih, koji interveniraju i utje─Źu na ┼żivote nacija kada i kako ┼żele. U trenutku kad se politi─Źka mo─ç izjedna─Źava s korporativnom, “dr┼żavni udar” postaje sve lak┼íi u svojoj izvedbi i do te mjere lagan za realizaciju da to nitko i ne primje─çuje.
 
(altermainstreaminfo.com.h/uredio:nsp)

Filed under: MEDIJI · Tags: , , , , , , ,