Articles Comments

Novi Svjetski Poredak » UPOZORENJE HRANA ! » BUDU─ćNOST HRANE: ┼áto ─çe nam djeca jesti 2050?

BUDU─ćNOST HRANE: ┼áto ─çe nam djeca jesti 2050?

buducnost-hraneZa samo 35 godina na┼ía djeca i unuci morat ─çe se hraniti na sasvim druk─Źiji na─Źin od na┼íega, ne budu li ┼żeljeli nepovratno uni┼ítiti okoli┼í

Prirodni mesni odrezak ili piletina kakvu poznajemo danas bit ─çe vrlo rijetka, basnoslovno skupa senzacija na jelovniku. Za sve ostalo, ukoliko po┼żele hamburger, lazanje ili sarmu, koristit ─çe jeftinije sinteti─Źko meso iz epruvete ili ┼żivotinjski protein insekata

Volite li hamburger? Ako u┼żivate u njemu, a ┼żao vam je ┼íto ─çe zbog va┼íe gurmanske ovisnosti o mesu ┼żivotom platiti neka nedu┼żna utovljena kravica, strpite se kojih pet godina. Toliko je vremena potrebno da 25 stru─Źnjaka, laboratorijskih tehni─Źara i menad┼żera u novoj tvrtki Mosa Meat svlada tehnologiju proizvodnje sinteti─Źkog odreska od kosane govedine, in vitro hamburgera ili hamburgera proizvedenog u laboratoriju koji nikada nije vidio ┼żivu kravu. Pomo─çu 3-D tehnologije ispisa tvrtka tako─Ĺer planira printanje odrezaka i stejkova.

To je ovih dana najavio Mark Post s nizozemskog Sveu─Źili┼íta Maastricht, biolog koji je prije dvije godine prvi dobio laboratorijski kultivirani protein iz mati─Źnih stanica goveda i od njega zamijesio prvi in vitro hambi─ç.

Nakon tog povijesnog laboratorijskog burgera stru─Źnjaci sa Sveu─Źili┼íta u Tel Avivu predvo─Ĺeni bioin┼żenjerom Amitom Gefenom najavljuju na jelovniku i prvo pile iz epruvete.

Pripremu in vitro hamburgera financirao je s 250.000 eura suosniva─Ź Googlea Sergey Brin. Suosniva─Ź Yahooa Jerry Yang i najbogatiji Azijat iz Hong Konga, Li Ka-shing, investiraju u istra┼żivanje biljne zamjene za jaja. Tvorac Microsofta Bill Gates i osniva─Źi Twittera, Evan Williams i Biz Stone, financiraju Beyond Meat, kompaniju koja se bavi razvojem tehnologije proizvodnje la┼żnog mesa iz ne┼żivotinjskih izvora i biljaka, dok suosniva─Ź PayPala, Peter Thiel, tako─Ĺer podupire Modern Meadow, start-up za proizvodnju supstituta za meso, bez klanja ┼żivotinja i uz manje iskori┼ítavanje tla, vode, energije i kemikalija…

─îelni ljudi informati─Źke tehnologije (IT) kao da se natje─Źu u tome tko ─çe biti prvi u revolucionarnim probojima u prehrambenoj industriji koja tra┼żi nove na─Źine smanjenja koli─Źine mesa kakvo smo jeli do sada. De─Źki, o─Źito, misle daleko unaprijed, kao i u vrijeme kada su vizionarski stvarali informati─Źku tehnologiju koja je nama promijenila ┼żivot, a njima donijela milijarderske bankovne ra─Źune. Ali ne samo zbog humanijeg odnosa prema ┼żivotinjama, koje glavom pla─çaju na┼íu meso┼żdersku prirodu, nego zbog najave da ─çe nas 2050. biti 9,6 milijardi, a dvije milijarde i kusur gladnih usta vi┼íe no do sada treba prehraniti na na─Źin da to Zemlja mo┼że podnijeti. Uostalom, ne treba ─Źekati ni 2050, jer danas 800 milijuna stanovnika gladuje dok je milijarda pretila – Europljani jedu dvostruko vi┼íe mesa od koli─Źine koju preporu─Źuje Svjetska zdravstvena organizacija, a s druge strane svako malo u svijetu izbiju pobune zbog hrane, poput one u Somaliji prije nekoliko godina, kada su tisu─çe ljudi iza┼íle na ulice Mogadi┼ía protestiraju─çi protiv povi┼íenja cijena hrane, ┼íto je rezultiralo i s nekoliko mrtvih.

Drugim rije─Źima, za samo 35 godina na┼ía djeca i unuci morat ─çe se hraniti na sasvim druk─Źiji na─Źin od na┼íega ako ne budu ┼żeljeli bespovratno uni┼ítiti okoli┼í. Proizvodnja hrane morat ─çe se pove─çati za 70 posto, a ve─ç sada smo 40 posto planeta pretvorili u ┼żitna polja, sto─Źne farme, vinograde, maslinike, povrtnjake i vo─çnjake. Ostale su neprohodne planine, vrele pustinje i Antarktik te za pro┼íirenje treba kr─Źiti pra┼íume, a pra┼íume su plu─ça Zemlje.

Lako je zasititi ┼ía─Źicu Hrvata, kojih je kao Kineza u predgra─Ĺu Pekinga, ali ┼íto s Kinezima koji napu┼ítaju politiku jednog djeteta, standard im usto raste, kao i standard sve boljestoje─çe, jednako mnogoljudne, Indije. A ┼íto ljudi bolje stoje, na jelovniku tra┼że svega vi┼íe, naro─Źito meso koje je uvijek bilo luksuz. Njegova ─çe se potra┼żnja zbog toga udvostru─Źiti do 2050. te FAO ─Źak predvi─Ĺa pove─çanje za vi┼íe od dvije tre─çine u sljede─çih 40 godina. Nema li mo┼żda Svjetska zdravstvena organizacija i neki drugi razlog kada zaklju─Źuje da je meso za va┼íe zdravlje jednako ┼ítetno kao cigareta?

Kinezi ve─ç sada uzgajaju polovinu svjetske proizvodnje svinjetine, a za uzgoj tolikih milijuna prasaca treba osigurati krmivo. Budu─çi da je zbog pretjeranog iskori┼ítavanja poljoprivrednih povr┼íina njihovo tlo potpuno degradirano, Kinezi ga uvoze iz zemalja poput Brazila. U Brazilu su zbog toga procvjetale farme soje, koje se iz dana u dan ┼íire na ra─Źun pra┼íuma, a manje pra┼íuma zna─Źi vi┼íe ugljika u atmosferi, vi┼íe ugljika ubrzava globalno zatopljenje, a zbog globalnog se zatopljenja smanjuju obradive povr┼íine, ┼íto su na┼íi Slavonci ve─ç osjetili ljetos, pogo─Ĺeni katastrofalnim su┼íama.

‘Krave su nevjerojatno neu─Źinkovite jer za proizvodnju 15 grama jestivog ┼żivotinjskog proteina zahtijevaju 100 grama biljnih bjelan─Źevina’, ka┼że otac sinteti─Źkog hamburgera Mark Post. Usto, zbog svog metabolizma, krave prde┼żem ispu┼ítaju vi┼íe metana od svih prijevoznih sredstava na Zemlji, uklju─Źuju─çi zrakoplove, pa se mo┼że samo pretpostaviti ┼íto bi se doga─Ĺalo kada bi se globalna potra┼żnja za govedinom drasti─Źno pove─çala, a na─Źin proizvodnje ostao jednak kao sada.

A sinteti─Źki hamburger nudi rje┼íenje. Studija Oxforda i Amsterdamskog sveu─Źili┼íta dokazuje da ─çe se za njega tro┼íiti 45 posto manje energije nego pri klasi─Źnom uzgoju stoke, proizvodit ─çe 96 posto manje stakleni─Źkih plinova i zahtijeva 99 posto manje iskori┼ítavanja tla.

Ali problem nije samo u proizvodnji mesa i u uzgoju krmiva, nego i u uzgoju ┼żitarica, ┼żita, ri┼że i kukuruza, ┼íto svijetu danas osiguravaju 50 posto kalorija. Jeftine su u proizvodnji, ali tra┼że goleme povr┼íine, no manje su zasitne od krumpira, naro─Źito od visokovrijednog batata. Stoga vlada Kenije preporu─Źuje zemljoradnicima sadnju slatkog krumpira umjesto kukuruza, kineska vlada tra┼żi od gra─Ĺana da na jelovnik stavljaju krumpir dok je UN jo┼í 2008, na radost Li─Źana, krumpir proglasio ‘hranom budu─çnosti’.

Znate li da je 2015. progla┼íena ‘godinom tla’? To je prilika da znanstvenici upozore na potpunu eroziju tla zbog ekstenzivne poljoprivrede, pri ─Źemu ─çe se neki hranjivi sastojci, poput fosfora (u SAD-u ─çe potpuno nestati za 20 godina), mo─çi nadokna─Ĺivati jedino iz rudnika. Budu─çi da fosfora ima samo u nekim zemljama (Kina, Maroko), za njega bi se mogli voditi ratovi, kao ┼íto se danas vode oko nafte.

S farmama sutra┼ínjice moramo po─Źeti danas ako ┼żelimo izbje─çi masovnu glad i ratove zbog hrane, poru─Źuje Newsweek u svom nedavnom ─Źlanku o budu─çnosti poljoprivrede, navode─çi neophodnost kori┼ítenja informati─Źkih tehnologija kao ┼íto su, izme─Ĺu ostaloga, big-data, ekstenzivno kori┼ítenje staklenika, kori┼ítenje GMO-a ili usavr┼íavanje tzv. vertikalnih farmi (uzgajanje vo─ça i povr─ça na nizu katova u neboderima), ┼íto su Japanci ve─ç zapo─Źeli nakon plimnog vala koji je 2011. uzrokovao havariju u Fukushimi i uni┼ítio gotovo sve farme uz obalu najve─çeg japanskog otoka Honshu. ─îetiri godine kasnije izgra─Ĺene su stotine staklenika u neboderima, na ─Źijim se katovima rotiraju biljke da budu izlo┼żene suncu. Sli─Źno se ve─ç radi u Singapuru, Kanadi, Kini, Nizozemskoj, ┼ávedskoj, Ju┼żnoj Koreji…

Iskoristimo li doista svu tehnologiju budu─çnosti, mogli bismo u idealnom slu─Źaju osloboditi nevjerojatnih tri milijarde ─Źetvornih kilometara dana┼ínjih obradivih povr┼íina, ra─Źuna u Newsweeku Dickson Despommier, profesor emeritus javnog zdravlja na Kolumbiji. Doista?

Za na┼íe poljoprivrednike to je daleka budu─çnost jer nemamo ni investicija ni infrastrukture koja bi im omogu─çila takvu radikalnu tehnologiju. No to nam, barem kratkoro─Źno, daje nadu da ─çe na┼ía djeca i unuci biti me─Ĺu rijetkima koji ─çe se 2050. bar s vremena na vrijeme domo─çi prirodno (ili staromodno) uzgojene hrane. Kao ┼íto predvi─Ĺa romanopisac i kriti─Źar restorana u britanskom Observeru, Jay Rayner, u skoroj ─çe budu─çnosti prirodni mesni odrezak ili piletina kakvu poznajemo danas biti vrlo rijetka, basnoslovno skupa senzacija na na┼íem stolu. Za sve ostalo, ukoliko budemo ┼żeljeli hamburger, lazanje ili sarmu, koristit ─çemo jeftinije meso iz epruvete ili ┼żivotinjski protein insekata.
 
*stisnite dolje desno “Titlovi” radi prijevoda ili stisnite “pravokutnik” i odaberite “Prijevod titla”*

 
(tportal.hr,youtube/uredio:nsp)

Filed under: UPOZORENJE HRANA ! · Tags: , , , , , , , , , , , , ,