Articles Comments

Novi Svjetski Poredak » UPOZORENJE HRANA ! » BUDUĆNOST HRANE: Što će nam djeca jesti 2050?

BUDUĆNOST HRANE: Što će nam djeca jesti 2050?

buducnost-hraneZa samo 35 godina naša djeca i unuci morat će se hraniti na sasvim drukčiji način od našega, ne budu li željeli nepovratno uništiti okoliš

Prirodni mesni odrezak ili piletina kakvu poznajemo danas bit će vrlo rijetka, basnoslovno skupa senzacija na jelovniku. Za sve ostalo, ukoliko požele hamburger, lazanje ili sarmu, koristit će jeftinije sintetičko meso iz epruvete ili životinjski protein insekata

Volite li hamburger? Ako uživate u njemu, a žao vam je što će zbog vaše gurmanske ovisnosti o mesu životom platiti neka nedužna utovljena kravica, strpite se kojih pet godina. Toliko je vremena potrebno da 25 stručnjaka, laboratorijskih tehničara i menadžera u novoj tvrtki Mosa Meat svlada tehnologiju proizvodnje sintetičkog odreska od kosane govedine, in vitro hamburgera ili hamburgera proizvedenog u laboratoriju koji nikada nije vidio živu kravu. Pomoću 3-D tehnologije ispisa tvrtka također planira printanje odrezaka i stejkova.

To je ovih dana najavio Mark Post s nizozemskog Sveučilišta Maastricht, biolog koji je prije dvije godine prvi dobio laboratorijski kultivirani protein iz matičnih stanica goveda i od njega zamijesio prvi in vitro hambić.

Nakon tog povijesnog laboratorijskog burgera stručnjaci sa Sveučilišta u Tel Avivu predvođeni bioinženjerom Amitom Gefenom najavljuju na jelovniku i prvo pile iz epruvete.

Pripremu in vitro hamburgera financirao je s 250.000 eura suosnivač Googlea Sergey Brin. Suosnivač Yahooa Jerry Yang i najbogatiji Azijat iz Hong Konga, Li Ka-shing, investiraju u istraživanje biljne zamjene za jaja. Tvorac Microsofta Bill Gates i osnivači Twittera, Evan Williams i Biz Stone, financiraju Beyond Meat, kompaniju koja se bavi razvojem tehnologije proizvodnje lažnog mesa iz neživotinjskih izvora i biljaka, dok suosnivač PayPala, Peter Thiel, također podupire Modern Meadow, start-up za proizvodnju supstituta za meso, bez klanja životinja i uz manje iskorištavanje tla, vode, energije i kemikalija…

Čelni ljudi informatičke tehnologije (IT) kao da se natječu u tome tko će biti prvi u revolucionarnim probojima u prehrambenoj industriji koja traži nove načine smanjenja količine mesa kakvo smo jeli do sada. Dečki, očito, misle daleko unaprijed, kao i u vrijeme kada su vizionarski stvarali informatičku tehnologiju koja je nama promijenila život, a njima donijela milijarderske bankovne račune. Ali ne samo zbog humanijeg odnosa prema životinjama, koje glavom plaćaju našu mesoždersku prirodu, nego zbog najave da će nas 2050. biti 9,6 milijardi, a dvije milijarde i kusur gladnih usta više no do sada treba prehraniti na način da to Zemlja može podnijeti. Uostalom, ne treba čekati ni 2050, jer danas 800 milijuna stanovnika gladuje dok je milijarda pretila – Europljani jedu dvostruko više mesa od količine koju preporučuje Svjetska zdravstvena organizacija, a s druge strane svako malo u svijetu izbiju pobune zbog hrane, poput one u Somaliji prije nekoliko godina, kada su tisuće ljudi izašle na ulice Mogadiša protestirajući protiv povišenja cijena hrane, što je rezultiralo i s nekoliko mrtvih.

Drugim riječima, za samo 35 godina naša djeca i unuci morat će se hraniti na sasvim drukčiji način od našega ako ne budu željeli bespovratno uništiti okoliš. Proizvodnja hrane morat će se povećati za 70 posto, a već sada smo 40 posto planeta pretvorili u žitna polja, stočne farme, vinograde, maslinike, povrtnjake i voćnjake. Ostale su neprohodne planine, vrele pustinje i Antarktik te za proširenje treba krčiti prašume, a prašume su pluća Zemlje.

Lako je zasititi šačicu Hrvata, kojih je kao Kineza u predgrađu Pekinga, ali što s Kinezima koji napuštaju politiku jednog djeteta, standard im usto raste, kao i standard sve boljestojeće, jednako mnogoljudne, Indije. A što ljudi bolje stoje, na jelovniku traže svega više, naročito meso koje je uvijek bilo luksuz. Njegova će se potražnja zbog toga udvostručiti do 2050. te FAO čak predviđa povećanje za više od dvije trećine u sljedećih 40 godina. Nema li možda Svjetska zdravstvena organizacija i neki drugi razlog kada zaključuje da je meso za vaše zdravlje jednako štetno kao cigareta?

Kinezi već sada uzgajaju polovinu svjetske proizvodnje svinjetine, a za uzgoj tolikih milijuna prasaca treba osigurati krmivo. Budući da je zbog pretjeranog iskorištavanja poljoprivrednih površina njihovo tlo potpuno degradirano, Kinezi ga uvoze iz zemalja poput Brazila. U Brazilu su zbog toga procvjetale farme soje, koje se iz dana u dan šire na račun prašuma, a manje prašuma znači više ugljika u atmosferi, više ugljika ubrzava globalno zatopljenje, a zbog globalnog se zatopljenja smanjuju obradive površine, što su naši Slavonci već osjetili ljetos, pogođeni katastrofalnim sušama.

‘Krave su nevjerojatno neučinkovite jer za proizvodnju 15 grama jestivog životinjskog proteina zahtijevaju 100 grama biljnih bjelančevina’, kaže otac sintetičkog hamburgera Mark Post. Usto, zbog svog metabolizma, krave prdežem ispuštaju više metana od svih prijevoznih sredstava na Zemlji, uključujući zrakoplove, pa se može samo pretpostaviti što bi se događalo kada bi se globalna potražnja za govedinom drastično povećala, a način proizvodnje ostao jednak kao sada.

A sintetički hamburger nudi rješenje. Studija Oxforda i Amsterdamskog sveučilišta dokazuje da će se za njega trošiti 45 posto manje energije nego pri klasičnom uzgoju stoke, proizvodit će 96 posto manje stakleničkih plinova i zahtijeva 99 posto manje iskorištavanja tla.

Ali problem nije samo u proizvodnji mesa i u uzgoju krmiva, nego i u uzgoju žitarica, žita, riže i kukuruza, što svijetu danas osiguravaju 50 posto kalorija. Jeftine su u proizvodnji, ali traže goleme površine, no manje su zasitne od krumpira, naročito od visokovrijednog batata. Stoga vlada Kenije preporučuje zemljoradnicima sadnju slatkog krumpira umjesto kukuruza, kineska vlada traži od građana da na jelovnik stavljaju krumpir dok je UN još 2008, na radost Ličana, krumpir proglasio ‘hranom budućnosti’.

Znate li da je 2015. proglašena ‘godinom tla’? To je prilika da znanstvenici upozore na potpunu eroziju tla zbog ekstenzivne poljoprivrede, pri čemu će se neki hranjivi sastojci, poput fosfora (u SAD-u će potpuno nestati za 20 godina), moći nadoknađivati jedino iz rudnika. Budući da fosfora ima samo u nekim zemljama (Kina, Maroko), za njega bi se mogli voditi ratovi, kao što se danas vode oko nafte.

S farmama sutrašnjice moramo početi danas ako želimo izbjeći masovnu glad i ratove zbog hrane, poručuje Newsweek u svom nedavnom članku o budućnosti poljoprivrede, navodeći neophodnost korištenja informatičkih tehnologija kao što su, između ostaloga, big-data, ekstenzivno korištenje staklenika, korištenje GMO-a ili usavršavanje tzv. vertikalnih farmi (uzgajanje voća i povrća na nizu katova u neboderima), što su Japanci već započeli nakon plimnog vala koji je 2011. uzrokovao havariju u Fukushimi i uništio gotovo sve farme uz obalu najvećeg japanskog otoka Honshu. Četiri godine kasnije izgrađene su stotine staklenika u neboderima, na čijim se katovima rotiraju biljke da budu izložene suncu. Slično se već radi u Singapuru, Kanadi, Kini, Nizozemskoj, Švedskoj, Južnoj Koreji…

Iskoristimo li doista svu tehnologiju budućnosti, mogli bismo u idealnom slučaju osloboditi nevjerojatnih tri milijarde četvornih kilometara današnjih obradivih površina, računa u Newsweeku Dickson Despommier, profesor emeritus javnog zdravlja na Kolumbiji. Doista?

Za naše poljoprivrednike to je daleka budućnost jer nemamo ni investicija ni infrastrukture koja bi im omogućila takvu radikalnu tehnologiju. No to nam, barem kratkoročno, daje nadu da će naša djeca i unuci biti među rijetkima koji će se 2050. bar s vremena na vrijeme domoći prirodno (ili staromodno) uzgojene hrane. Kao što predviđa romanopisac i kritičar restorana u britanskom Observeru, Jay Rayner, u skoroj će budućnosti prirodni mesni odrezak ili piletina kakvu poznajemo danas biti vrlo rijetka, basnoslovno skupa senzacija na našem stolu. Za sve ostalo, ukoliko budemo željeli hamburger, lazanje ili sarmu, koristit ćemo jeftinije meso iz epruvete ili životinjski protein insekata.
 

 
(tportal.hr,youtube/uredio:nsp)

NAPOKON! Amerikanci otkrili super rješenje za super bakterije i ponovo spasili čovječanstvo!
Agenda UN-a – univerzalna biometrijska identifikacija čovječanstva do 2030.

Filed under: UPOZORENJE HRANA ! · Tags: , , , , , , , , , , , , ,

 
reklama