Articles Comments

Novi Svjetski Poredak » SVIJET U RATU » 5 mitova o nuklearnoj bombi koja je raznijela Hiroshimu

5 mitova o nuklearnoj bombi koja je raznijela Hiroshimu

nagasaki-atomska-bombaBomba ba─Źena na Hiroshimu nije bila jedini razlog za┼íto su se Japanci predali, bez obzira ┼íto ud┼żbenici tvrdili, a to nije niti jedina neistina u koju mnogi vjeruju

70 godina nakon ┼íto je SAD bacio nuklearne bombe na Hiro┼íimu i Nagasaki, i dalje postoje kontroverze i dezinformacije u vezi odluke Amerikanaca da koriste nuklearno oru┼żje u Drugom svjetskom ratu.

Donosimo vam pet najrasprostranjenijih mitova.

1. Bomba je okon─Źala rat

Pomisao da je nuklearna bomba glavni razlog za┼íto su se Japanci odlu─Źili predati 15. kolovoza 1945. godine posebno je ra┼íirena me─Ĺu mladim Amerikancima kojima se to ve─ç desetlje─çima ‘servira’ u ┼íkolskim ud┼żbenicima. No nakon svega nekoliko minuta s japanskom vladom, otkrit ─çete slo┼żeniju pri─Źu.

Naime, prema japanskim zapisima, mo┼że se zaklju─Źiti da je neo─Źekivan ulaz Sovjetskog Saveza u rat s Japanom, 8. kolovoza, vjerojatno bio ve─çi ┼íok za Tokijo od nuklearne bombe koja je pogodila Hiro┼íimu dva dana ranije.

Sve do tog trenutka Japanci su se nadali da ─çe Rusi, koji su prethodno potpisali pakt o nenapadanju s Japanom, djelovati kao posrednici pri privo─Ĺenju rata kraja.

Povjesni─Źar Tsuyoshi Hasegawa napisao je u svojoj knjizi ‘Racing the enemy’ sljede─çe rije─Źi: “Zaista, sovjetski napad, a ne bomba u Hiro┼íimi, uvjerio je politi─Źke ─Źelnike da zavr┼íe rat”. No ta dva doga─Ĺaja skupa, plus ispu┼ítanje druge bombe na Nagasaki 9. kolovoza, bile su vi┼íe nego dovoljne za predaju.

2. Bomba je spasila pola milijuna ameri─Źkih ┼żivota

U postratnim memoarima, biv┼íi ameri─Źki predsjednik Harry Truman prisjetio se kako su mu vojskovo─Ĺe rekli da bi u invaziji Japana moglo poginuti oko pola milijuna Amerikanaca. Tom brojkom ‘razbacivali’ su se oni koji su ┼żeljeli opravdati kori┼ítenje nuklearnog oru┼żja, iako nije ni na koji na─Źin potvr─Ĺeno vojnim procjenama u ono vrijeme.
 

 
Povjesni─Źar sa Stanforda, Barton Bernstein, nai┼íao je na podatak da je Komitet za zajedni─Źke ratne planove sredinom lipnja 1945. godine predvidio da bi invazijom Japana, koja je trebala po─Źeti 1. studenog, Amerika mogla iskusiti gubitke od 193.000 ljudi, od ─Źega bi ih 40.000 umrlo.

3. Jedina alternativa bombi bila je invazija Japana

Odluka da se posegne za nuklearnim oru┼żjem obi─Źno se predstavlja kao krajnji potez o─Źajnika ili barem jedna od dvije opcije (bacit ─çemo bombu ili sletjeti na obalu). No iza jednostavnog odabira konvencionalnog bombardiranja i pomorske blokade Japana, postojale su jo┼í dvije opcije.

Jedna je bila demonstracija nuklearne bombe prije ili umjesto kori┼ítenja vojne sile: mogao se isprobati u─Źinak bombe na nenaseljenom pustom otoku ili u pustinji, ispred pozvanih gledatelja iz Japana i drugih zemalja, ili se njome mogao sru┼íiti vrh planine Fuji, izvan Tokija.

Opcija s demonstracijom odbijena je iz prakti─Źnih razloga, budu─çi da su u kolovozu 1945. godine postojale svega dvije bombe, a ona kori┼ítena u demonstraciji mogla se pokazati neuspje┼ínom.

Druga alternativa bila je prihva─çanje uvjetne predaje Japana. SAD je zahvaljuju─çi prislu┼íkivanju saznao da se Japanci najvi┼íe pribojavaju da se njihov car Hirohito ne bi tretirao kao ratni zlo─Źinac. ‘Carska klauzula’ bila je kona─Źna prepreka japanske kapitulacije, jer je predsjednik Frank Roosevelt inzistirao na bezuvjetnoj predaji, a Truman je jednostavno nastavio tra┼żiti iste uvjete nakon Rooseveltove smrti sredinom travnja 1945. godine.

Iako je SAD na kraju do─Źekao bezuvjetnu predaju Japana, ‘carska klauzula’ je na kraju, u afektu, odobrena. “Nemam nikakve ┼żelje sru┼íiti Hirohita u o─Źima njegovog naroda”, uvjerio je general Douglas MacArthur diplomate u Tokiju nakon predaje, pi┼íe Washington Post.

4. Japanci su upozoreni prije pada bombe

Amerikanci su izbacili pamflete iznad mnogih japanskih gradova, u kojima su japanske civile poticali da pobjegnu prije nego na njih bace bombe. Nakon deklaracije u Potsdamu 26. srpnja 1945. godine, koja je pozvala Japance na predaju, pamfleti su upozoravali da ─çe do─çi do brzog i potpunog uni┼ítenja ako Japan ne izvr┼íi ┼íto se od njega tra┼żi.

U radijskom obra─çanju, Truman je izjavio da ─çe s neba padati takve stvari kakve Zemlja nikad nije vidjela, zbog ─Źega su mnogi smatrali da su gra─Ĺani i vi┼íe nego dobro upozoreni da slijedi nuklearni napad. ─îesto se koristilo upravo to opravdanje da su Japanci upozoreni.

Ali nikad nisu posebno upozoreni gradovi koji ─çe postati mete, budu─çi da su se Amerikanci pribojavali da bi u tom slu─Źaju pripravni Japanci mogli sru┼íiti njihove zrakoplove koji su nosili bombe.
 

 
A budući da su japanske gradove uništavali (i to redovito) i prije, nije bilo razloga da ljudi obrate posebnu pozornost na deklaraciju ili Trumanov govor.

5. Bomba je iskorištena kako bi se stekla diplomatska prednost nad Rusijom i dokazala se kao bonus u prvim godinama Hladnog rata

Ovu tvrdnju ─Źesto su koristili povjesni─Źari koji su tvrdili da su se ameri─Źki politi─Źari nadali da ─çe bomba zavr┼íiti rat protiv Japana prije nego sovjetski ulazak u rat pru┼żi Rusima va┼żnu ulogu u mirovnim sporazumima koji su tek trebali uslijediti.

Kori┼ítenjem bombe, Amerikanci su uz to ┼żeljeli impresionirati Ruse svojim novim oru┼żjem, kojim u to vrijeme nije raspolagala niti jedna druga zemlja na svijetu.

No u stvarnosti, vojna planiranja, a ne diplomatske prednosti, diktirala su vrijeme kori┼ítenja nuklearnog napada. Bombe su trebale biti ba─Źene ─Źim budu gotove.

Poslijeratna politi─Źka razmatranja zaista su utjecala na izbor ciljeva za bombardiranje. Glavni ratni tajnik, Henry Stimson, naredio je da se povijesno i kulturno zna─Źajan grad Kyoto izbri┼íe s liste ciljeva, na ┼íto je Truman brzo pristao. A kao i Stimson, i Trumanov glavni dr┼żavni tajnik James Byrnes nadao se da ─çe bomba biti bonus u posljedi─Źnim diplomatskim opho─Ĺenjem s Rusima, iako su obojica na kraju ostala razo─Źarana.

Naime, u rujnu 1945. godine Byrnes se vratio s prvog postratnog sastanka s ministrima vanjskih poslova u Londonu, tvrde─çi da su Rusi “tvrdoglavi, svojeglavi i ne mogu se lako prepla┼íiti”.
 
(express.hr,youtube/uredio:nsp)

RAZVRAT: Novcem za siroma┼íne financirao se luksuzni ┼żivot kardinala u Vatikanu
ROBOVLASNI─îKO DRU┼áTVO: Tra┼żite posao s radnim vremenom? Sretno, jer to vi┼íe ne postoji!

Filed under: SVIJET U RATU · Tags: , , , , , , , , , , , , , ,

reklama