Articles Comments

Novi Svjetski Poredak » ZDRAVLJE I MEDICINA » Znate li što je superimunitet i zašto nam je potrebniji nego ikad? Ojačajte ga već danas

Znate li što je superimunitet i zašto nam je potrebniji nego ikad? Ojačajte ga već danas

imunitet-zdravljeTijelo nam različitim znakovima javlja kad treba našu pomoć. Zato ih pažljivo osluškujte. Obično je to osjećaj iscrpljenosti, nedostatak energije, neprestani umor, česte glavobolje, loša probava, promjene na koži, promjene raspoloženja…

I pretjerana ovisnost o lijekovima koji su vam potrebni da biste “normalno” funkcionirali, ali i česte infekcije, trebali biste shvatiti kao “znak za uzbunu”.

Jesen, u koju smo upravo zakoračili, češće donosi zdravstvene probleme, osobito prehladu i gripu. Istraživanja su pokazala da hladnije vrijeme i oscilacije u temperaturi nisu pravi krivac za to, kao što se obično misli, nego su tegobe posljedica oslabljenog imuniteta.

To se događa svima koji ne konzumiraju dovoljno voća i povrća, nedovoljno borave na svježem zraku i više se zadržavaju u zatvorenim prostorima u kojima je mogućnost prijenosa infekcija znatno veća.

Zato je prvi savjet stručnjaka za podizanje imuniteta: održite naviku svakodnevne šetnje na otvorenom i ne izvlačite se da nemate vremena za vježbanje, a protiv zimskih napasti – prehlade i gripe – naoružajte se namirnicama bogatim fitokemikalijama jer su one najbolje oružje za rat protiv raka, uz dobar san i umjereniji životni tempo.

Radi ‘u tišini’

Imunološki sustav je jedan od najčudesnijih prirodnih fenomena i jedan od najvažnijih nositelja našeg zdravlja. Unatoč svojoj zanemarivoj težini od 1,5 kg, jedna je od najsloženijih mreža u našem tijelu.

On nije ograničen samo na jedan organ, već djeluje kao mobilna akcijska grupa, stalno se “naoružava”, dežura 24 sata, cijele godine i cijelog života, i odgovara na prve znakove napada štetnih organizama – virusa, bakterija… Uništava abnormalne stanice prije nego što postanu maligne.

Iako o tome ne razmišljate, ovaj sustav upravo provjerava je li se već susreo s bakterijom koja se nalazi na novinama koje upravo čitate, ili na tipkovnici na kojoj ovoga časa radite ili surfate internetom, a da vi o tome pojma nemate. Ako detektira svaku novu i opasnu, odmah će dati znak za proizvodnju protutijela i obraniti vas, a da o toj borbi također nećete znati ništa.

Ukratko, svi ti napori našeg imunološkog sustava događaju se bez našeg znanja, i iznimno su važni. Treba podsjetiti da je imunosni sustav zadužen i za prepoznavanje i uništavanje malignih stanica, što mu uspijeva kada je dovoljno snažan i kad nismo pod stresom. Kako to postići?

Epidemija malignih bolesti

Stručnjaci tvrde da je današnji stresni način života usko povezan s porastom određenih bolesti, što ne treba posebno dokazivati. U posljednjih 30 godina pojavilo se više od 35 novih zaraznih bolesti. Stopa smrtnosti od zaraznih bolesti samo u SAD-u dvostruko je veća nego 1980. godine.

Budući da dvije milijarde ljudi godišnje putuje zrakoplovom, potencijal za teške virusne bolesti u budućnosti je mnogo veći, objavio je National Intelligence Council, što upućuje da brzina širenja infekcija postiže rekorde i da nam superimunitet nije nikada bio potrebniji nego danas.

Uz povećani rizik od opasnih infekcija širi se i epidemija malignih bolesti, pa je tako danas vjerojatnost dijagnoze invazivnog oblika raka za muškarce 44 posto, a za žene 37 posto. Statistički trend za žene nije optimističan jer rak dojke, za koji se prije stotinjak godina nije ni čulo, sada pogađa jednu od osam žena, a pokazatelji govore da bi se kroz sljedećih nekoliko desetljeća ta brojka mogla i povećati.

Uz ovako tamne brojke ohrabruje tvrdnja priznatog medicinskog stručnjaka i uglednog specijalista za prevenciju i liječenje bolesti, dr. Joela Fuhrmana, autora knjige “Superimunitet” koji kaže da te trendove možemo preokrenuti, o čemu svjedoče istraživanja u nutricionističkoj medicini koja su otkrila da postoji put poboljšanja i održavanja zdravlja te suzbijanja bolesti u svim njenim oblicima i da je superimunitet dostupan svima koji ga izaberu.

Može ga se definirati kao imunološki sustav koji funkcionira u svojem punom potencijalu, a danas postoje dokazi koji govore o tome da odgovarajuće sirovine i prehrambeni čimbenici mogu i utrostručiti zaštitnu moć imunološkog sustava.

Važno je u prvom redu, kaže on, osposobiti ljude za samozaštitu prije nego što se propadanje našeg zdravlja nastavi, prije nego izbije nova smrtonosna epidemija i prije nego što doživimo drugi eksplozivni val raka. Na žalost, većina ljudi još nije svjesna da nas oslabljeni imunitet čini manje zaštićenima, a to je u prvom redu američki brzi način prehrane koja je bogata šećerom i mastima.

Činjenica je i to da je u voću i povrću koje se nalazi u širokoj upotrebi i do 40 posto manje vitamina i minerala nego prije 50 godina.

Prekomjerni antibiotici

Osim što nas oslabljeni imunološki sustav čini podložnijima gripi, postoje i dokazi koji govore da i pretjerana upotreba antibiotika i drugih lijekova može pridonijeti razvoju raka.

Tako studija objavljena u časopisu Journal od the American Medical Associations (JAMA) dokazuje da je upotreba antibiotika povezana s povećanim rizikom od raka dojke, a autori studije obavljene u tri prestižne znanstvene institucije utvrdili su da je u žena koje su antibiotike uzimale više od 25 puta kroz 70-ak godina rizik od raka dojke bio više nego dvostruko veći u odnosu na žene koje uopće nisu koristile antibiotike.

Zanimljivo, rizik je bio povećan i kod žena koje su uzimale antibiotike između jedan do 25 puta, a povećani rizik odnosi se na sve vrste antibiotika.

Stoga posebnu pažnju obrambenom sustavu treba posvetiti nakon terapije antibioticima. Naime, antibiotici ruše ravnotežu između dobrih i loših bakterija koje žive u sluznici crijeva, koja je središte imunološkog sustava. Vjerojatno ćete se prisjetiti da ste nakon terapije antibioticima tjednima imali problema s probavom, kožom, glavoboljom…

Imunološki sustav slabi i zbog nuspojava uzimanja različitih lijekova, a recentni podaci Svjetske zdravstvene organizacije pokazuju da gotovo trećina ljudi iznad 45. godine života stalno uzima neki lijek zbog kronične bolesti, a najzastupljenije su grupe narkotici, antikoagulansi i steroidi.

Šake vitamina ne pomažu, ali nisu ni zdrave

Mnogi ljudi pripreme za zimu započinju i borbom protiv zimskih bolesti, pa tako i uzimanjem šaka različitih vitamina, bez konzultacija sa stručnjacima, onako “od oka”, i time čine svome zdravlju više štete nego koristi. Bilo bi bolje da pokušaju prirodnim putem ojačati imunitet i eventualno posegnuti za nekim dodatnim vitaminima i mineralima od kojih su najvažniji cink, bakar, selen i vitamin C.

“Ako naučite svaku bravu staničnog receptora ispuniti odgovarajućim ključem i zadovoljavati zahtjeve svake stanice, obrambeni sustav tijela poprima junačke značajke – a vi više gotovo ne pobolijevate. I još važnije, ta vam promjena prosječnog imuniteta u superimunitet može spasiti život“, tvrdi dr. Fuhrman.

Superimunitet će vas zaštititi od svega, od prehlade i gripe do raka. Po srijedi nije samo preživljavanje sezone gripe, nego održavanje izvrsnog zdravlja do kraja života.

Ako uzmemo samo podatak da odrasle osobe mogu očekivati da će biti prehlađene dva do četiri puta godišnje, a djeca šest do deset puta i da su troškovi njihovog liječenja enormni, osim što se gripa može zakomplicirati, liječenje odužiti i imati ozbiljne posljedice poput oštećenja srca ili paraliza živaca, ili se razviti u bakterijsku infekciju i moguću smrtonosnu upalu pluća, razloga za promjenu životnog stila je sasvim dovoljno.
 
(slobodnadalmacija.hr/uredio:nsp)

Filed under: ZDRAVLJE I MEDICINA · Tags: , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , ,