Articles Comments

Novi Svjetski Poredak » GLOBALNA KRIZA » Sarkozy misli da bi trebali izgraditi centre za izbjeglice u državama poput Hrvatske, Srbije ili Bugarske

Sarkozy misli da bi trebali izgraditi centre za izbjeglice u državama poput Hrvatske, Srbije ili Bugarske

Zona-SchengenSarkozy smatra da treba ponovno utemeljiti Schengen i Europu

Bivši francuski predsjednik Nicolas Sarkozy u subotu se izjasnio za uspostavu prihvatnih centara na sjeveru Afrike, u Hrvatskoj, u Srbiji ili Bugarskoj u kojima bi migranti čekali na dobivanje statusa političkog izbjeglice prije ulaska u zonu Schengen ili bi bili vraćeni.

Sarkozy je rekao da ne vjeruje u reformu Schengenskog prostora slobodnog protoka ljudi između 26 zemalja.

“Treba ponovno utemeljiti Schengen i Europu”, rekao je i poručio da sve zemlje članice moraju imati “jednaku migracijsku politiku”.

Zone van Schengena

Sakozy tako smatra da se “status političkog izbjeglice kandidatu treba dodijeliti prije nego uopće krene u prijelaz Sredozemnog mora.

Nakon toga, prekasno je”, rekao je.

Zato bi prihvatne centre trebalo osnovati na sjeveru Afrike ili u Srbiji i Bugarskoj, koje nisu u zoni Schengena, smatra bivši francuski predsjednik. To bi, po ovom prijedlog, značilo i Hrvatska, koja je također van Schengena.

Schengenski prostor, što je to?

Schengenski prostor, obuhvaća teritorije 26 europskih zemalja, koje su usvojile Schengenski sporazum potpisan 1985. u Schengenu, Luksemburg. Schengenski prostor u mnogo čemu funkcionira kao područje jedne države, s tradicionalnim kontrolama za one koji ulaze i izlaze iz područja, ali bez unutarnjih graničnih kontrola.

Schengenske odredbe postale su dio europskog prava ugovorom iz Amsterdama 1999. iako prostoru službeno pripadaju i četiri ne-EU države: Island, Lihtenštajn, Norveška i Švicarska. Područje trenutačno obuhvaća populaciju od preko 400 milijuna stanovnika te površinu od 4.312.099 km2.

Četiri članice Europske unije: Bugarska, Cipar, Hrvatska i Rumunjska, su se obvezale na ulazak u Schengenski prostor. Prije pune implementacije schengenskih pravila, svaka zemlja mora ispuniti potrebne uvjete u četiri područja: zračne granice, vize, policijska suradnja i zaštita osobnih podataka.

Ulazak Bugarske i Rumunjske u Schengenski prostor je ostvaren 2014., Hrvatska je kao cilj postavila godinu 2015., a Cipar godinu 2016.

 

Izbjeglička kriza ugrozila je jedan od temeljnih stupova (i najvećih uspjeha) EU

Golemi priljev ljudi dovodi u pitanje opstanak Schengena, prostora bez granica.

Prijeti li migracijska kriza slobodi kretanja u Europi? Različiti odgovori Europljana na golemi priljev migranata po nekima dovode u pitanje opstanak Schengena, prostora bez unutarnjih granica koji obuhvaća 26 europskih država, uključujući 22 članice EU-a, piše France Presse.

Na tu mogućnost, omiljenu temu eurofobnih stranaka na nacionalnoj razini, upozorila je čak i njemačka kancelarka Angela Merkel, pozvavši na odlučnu akciju kako bi se to spriječilo. “Ako pravedna raspodjela (izbjeglica u Europi) ne bude moguća, tada će se postaviti pitanje (budućnosti) Schengena. To ne želimo”, kazala je u ponedjeljak Merkel.

Ako se to dogodi, “ovo više neće biti Europa čiji osnovni ideal moramo i danas razvijati”, upozorila je Merkel, čija je zemlja prestala vraćati sirijske izbjeglice u njihovu domovinu. “Ugrožen je jedan od temeljnih stupova EU, sloboda kretanja ljudi”, upozorio je prije nekoliko dana talijanski ministar vanjskih poslova Paolo Gentiloni, strahujući također da će Schengen biti doveden u pitanje i da će se “vratiti stare granice”.

Migranti ne dolaze u Grčku, Italiju ili Mađarsku, oni dolaze u Europu

“Migranti ne dolaze u Grčku, Italiju ili Mađarsku. Oni dolaze u Europu”, rekao je, pozivajući Europu na veću solidarnost. Europska komisija “ne može isključiti izmjene” pravila o slobodi kretanja ako bude potrebno, kao što je to već učinjeno, ali “to načelo ostaje isto”, istaknula je u ponedjeljak glasnogovornica Natasha Bertaud.

Komisija se ipak ne protivi mogućoj izmjeni Dublinskih pravila (2003.), po kojima država u kojoj migrant prvi put uđe na teritorij EU mora preuzeti odgovornost za njegovo zbrinjavanje, i zauzima se za “stalni mehanizam” kako bi se tražitelje azila pravedno raspodijelilo u izvanrednim situacijama.

Jedino rješenje je zajednička politika

Schengen je “jedan od najvećih uspjeha” EU, ocijenila je Bertaud, pozivajući sve države da poštuju pravila kako bi sustav mogao pravilno funkcionirati. “Pravo rješenje bila bi jasna i deklarirana zajednička politika azila, stvaranje koridora i tranzitnih kampova gdje bi se dodjeljivao status izbjeglice”, pod uvjetom da postoji dogovor o raspodjeli tih izbjeglica, smatra Marc Pierini, znanstvenik centra Carnegie Europe.

“Ako do toga ne dođe, vlade će i dalje ostati pod političkim pritiskom populista”, rekao je. Matthieu Tardis, stručnjak za migracije francuskog instituta za međunarodne odnose Ifri, smatra da je dovođenje u pitanje Schengena “rizik, jer svaka država članica pristupa tom pitanju iz jako nacionalne perspektive, ovisno o javnom mnijenju”.

“Zadnjih mjeseci jasno se pokazalo da postoji manjak povjerenja između država članica”, kazao je, povlačeći paralelu s grčkom krizom, koja je dovela do toga da “sjeverne zemlje predbacuju južnima da ne rade svoj posao, a južne smatraju da sustav nije pravedan”. “Europski dužnosnici moraju pokazati da je sloboda kretanja ključna za EU”, istaknuo je Tardis.
 
(telegram.hr/uredio:nsp)

Filed under: GLOBALNA KRIZA · Tags: , , , , , , , , , , , ,