Articles Comments

Novi Svjetski Poredak » GLOBALNA KRIZA » Tržište društvo nije ostalo u socijalizmu, ali je prešlo u najgoru vrstu kapitalizma – ortački kapitalizam!

Tržište društvo nije ostalo u socijalizmu, ali je prešlo u najgoru vrstu kapitalizma – ortački kapitalizam!

socijalizam-kapitalizamPravom tržištu, na kojem su najuspješniji oni koji su najizvrsniji, mi u četvrt stoljeća samostalnosti nikada nismo ni dali priliku

Javna rasprava o karakteru ekonomskog sustava u Hrvatskoj izrazito je polarizirana. Dio javnosti zastupa stav da u Hrvatskoj vlada neoliberalni kapitalizam, a drugi dio nje, pak, tvrdi da mi, de facto, još živimo u socijalizmu. Zvuči pomalo nevjerojatno da građani koji žive u istoj zemlji imaju oprečna viđenja istog ekonomskog sustava. No, kako se rasprava odvija uglavnom na ideološkoj razini, često i da bi se skrenula pozornost sa stvarnih gospodarskih problema, ne iznenađuje da postoji velik jaz u percepciji ekonomskog sustava.

Jedini način da se premosti jaz u percepcijama jest da se pogledaju empirijski nalazi o funkcioniranju tržišta u Hrvatskoj. A takve nalaze odnedavno, na sreću, imamo. Kao posljedica suradnje znanstvenika Ekonomskog instituta Zagreb s istraživačima Svjetske banke, hrvatska javnost dobila je istraživanje o stanju tržišnih mehanizama.

Pod tržišnim mehanizmima podrazumijevamo proces formiranja novih poduzeća (ulazak na tržište) i eliminiranja starih poduzeća (izlazak s tržišta). Ti mehanizmi su temeljni zamašnjaci tržišnog kapitalizma. Oni omogućuju proces kreativne destrukcije koji s tržišta eliminira neučinkovita poduzeća kako bi se oslobodio prostor za nove i učinkovitije tvrtke, s ciljem povećanja ukupne količine proizvodnje.

Kako se kod nas ukupna količina proizvodnje ne povećava, nije iznenađenje što istraživanje sugerira da tržišni mehanizmi ne funkcioniraju. Nova se poduzeća osnivaju, a stara gase dva do tri puta rjeđe nego u zemljama regije.

Istraživanje pokazuje i da su poduzeća koja se ugase ili završe u stečaju efikasnija od onih koja ostaju na tržištu. To znači da se tržište u Hrvatskoj može opisati kao močvaru. Niti se u nju ulijeva nova voda (nova poduzeća), niti se iz nje izlijeva ustajala voda (stara neefikasna poduzeća).

Ovo malo tržišnih sila koje pak funkcioniraju teško je svesti pod pojam neoliberalni kapitalizam – njega možemo pripisati tek procesima vezanim uz divljački provedenu privatizaciju.

Ako nemamo neoliberalni kapitalizam, znači li to da nikada nismo izašli iz socijalizma? Mentalitetom smo možda zaista i ostali u socijalizmu, ali budući da tržište (makar u naznakama) imamo, to znači da je socijalistička organizacija tržišta definitivno iza nas.

U kakvom onda sustavu živimo? U takvom u kojem se tržište organizira po principu tko je kome rođak, kum i zemljak. Najbliža definicija takvog kapitalizma je ortački kapitalizam, u kojem uspijeva poslovni čovjek koji ima bliske veze s političarima i direktorima javnih poduzeća i ustanova. Glavni kriterij za uspjeh u ortačkom kapitalizmu nije izvrsnost kao u liberalnom kapitalizmu, nego lista kontakata koju imate u mobitelu.

Ortački kapitalizam, naravno, podrazumijeva da država ima velik upliv u ekonomski život zemlje, što je u hrvatskom slučaju nepobitna istina.

Kako naš kapitalizam zasnovan na principu tko koga poznaje utječe na tržišne mehanizme? Činjenica da naša poduzeća propadaju tri puta rjeđe od onih u drugim državama nije nipošto testament izvrsnosti naših poduzetnika, nego dokaz da se preko neformalnih ortačkih mreža na životu održavaju neefikasna poduzeća. Kako? Tako da se u njih u ulijeva državni novac i novac javnih poduzeća. Ili preko subvencija i sanacija, no, nažalost, mnogo češće putem procesa javne nabave koji je neraskidivo povezan s koruptivnim radnjama.

Najvažniji kriterij za izlazak s tržišta stoga neće biti nečija neuspješnost i odsutnost izvrsnosti, nego nedostatak kontakata s onim ljudima koji svojim odlukama to poduzeće mogu ne samo održati na životu nego ga i učiniti uspješnim.Isti razlog uzrokuje i slabašnu učestalost kreiranja novih poduzeća. Ortačke mreže omogućuju neizvrsnim poduzetnicima da uspješno preživljavaju izazovne tržišne uvjete.

No, da bi se interesi ortaka zaštitili, konkurencija u njihovu tržišnom segmentu nije dobrodošla. Stoga se stvaraju nevidljive barijere, kontradiktorna tumačenja javne uprave, represija poreznih i inih inspekcija.

U takvim uvjetima, tek rijetki su motivirani za osnivanje novih poduzeća. Rezultat ovih procesa međutim nije samo istinskog poduzetničkog duha u korjenu, već i stvaranje vrlo nezdrave poslovne klime. Ti procesi također služe i kao vrlo učinkovit repelent za sve potencijalne strane investitore koji žele kod nas uložiti novac.

Hrvatska, dakle, nije socijalistička republika, niti je kraljevina neoliberalnog kapitalizma.

U ovoj je zemlji “sveto trojstvo” političar – direktor u javnom sektoru – poduzetnik. Ta trojstva premrežila su cjelokupno gospodarstvo, zbog čega je proces kreativne destrukcije na umoru, a djelovanje tržišnih mehanizama dovedeno je do perverzije.

To, naravno, ne znači da ne postoje poduzetnici koji su u ovoj zemlji uspjeli baš zato što su izvrsni. Na sreću, imamo i dovoljno takvih, no zamjetno je da njihovo nezadovoljstvo i frustracija zbog “tržišne” situacije u zemlji svakodnevno raste. Stoga, ako vas netko zapita u kakvoj ekonomiji živite, nemojte reći u socijalizmu, jer smo iz njega izašli prije 25 godina.

Nemojte reći ni da živite u neoliberalnom kapitalizmu jer vam dokazi ne idu u prilog. Recite da je najbolji opis za ekonomiju u kojoj živite ortački kapitalizam, a da pravom tržištu, na kojem su najuspješniji oni koji su najizvrsniji, mi u četvrt stoljeća samostalnosti nikada nismo ni dali priliku.
 
(jutarnji.hr/uredio:nsp)

RUSI TROLAJU AMERIKANCE: Ruski astronaut napravio "selfie" u svemiru
SAM SVOJ MAJSTOR: Napravite pivo od đumbira koji liječi želudac, jetru, smanjuje kolesterol i visok šećer u krvi

Filed under: GLOBALNA KRIZA · Tags: , , , , , , , , ,

 
reklama