FARMACEUTSKE KOMPANIJE ZABRINUTE: Krivotvoreni medikamenti – više otrov nego lijek

Kupovina lijekova od neovlaštenih distributera, odnosno krijumčara, krije mnoge opasnosti, upozoravaju stručnjaci

“Hitno potreban lijek Anagrelide!!!”, “Povoljno prodajem Zelboraf (vemurafenib), dvije kutije sa po 120 kapsula, doza za jedan mjesec”, “Prodajem Bensedin, Ksalol, Rivotril, Diazepam, Xanax, Midazolam…”, “Odakle mogu naručiti jeftino Novothyral?”

Ovi i slični navodi su samo dio od mnogih molbi i oglasa objavljenih na brojnim regionalnim portalima, forumima, oglasima u dnevnim novinama i internetskim stranicama na kojim se kupuje i prodaje sve od igle do kuća i vozova. Međutim, kupovina lijekova od neovlaštenih distributera, odnosno brojnih krijumčara, krije u sebi mnoge opasnosti, upozoravaju stručnjaci.

Magistar farmacije Pavle Zelić, menadžer za međunarodnu saradnju Agencije za lekove i medicinska sredstva Srbije, navodi da – prema podacima relevantnih međunarodnih organizacija i referentnih institucija, kao što su Svjetska zdravstvena organizacija, Interpol, agencija za lijekove država članica Europske unije… – praktično nema zemlje na svijetu u kojoj se ne pojavljuju falsificirani lijekovi, a tako je i u Srbiji.

Iako je na globalnom nivou procjena da postoji otprilike 10 posto lažnih lijekova u prometu ukupno, taj procenat u Srbiji je ipak značajno manji i ograničen je na ilegalni promet.

Doktorica farmaceutskih nauka Viola Macolić Šarinić, direktorica Agencije za lijekove i medicinske proizvode Hrvatske, navodi da, zahvaljujući prvenstveno djelovanju HALMED-a, u Hrvatskoj još nije zabilježena pojava krivotvorenih lijekova u ovlaštenim lancima opskrbe, odnosno u legalnoj distribucijskoj mreži, koju čine javne i privatne apoteke, bolničke apoteke, veleprodaje lijekova i specijalizirane prodavaonice za promet na malo lijekovima.

S druge strane, na crnom tržištu Hrvatske, koji čine ilegalni uvoz, neovlaštena prodajna mjesta, oglasnici, elektronska pošta i slično, zabilježeni su lijekovi neodgovarajuće kvalitete i krivotvorine.

Opasni lijekovi

Kupovina lijekova na crnom tržištu može biti jako opasna za pacijente, jer je u većini slučajeva porijeklo tih lijekova nepoznato, njihova kvaliteta je upitna te je vrlo često riječ o krivotvorenim lijekovima, koji ozbiljno mogu ugroziti zdravlje pacijenata, upozorava direktorica HALMED-a.

Pavle Zelić naglašava da postoji rigorozna kontrola lijekova prilikom uvoza i nijedna serija uvoznog lijeka ne može doći na tržište Srbije bez da je dobila certifikat Agencije, čime se potvrđuje kvaliteta lijekova i štite pacijenti od štetnih pojava.

Koliko je sigurna online kupovina, prema istraživanju SZO-a, procjenjuje se da je gotovo 50 posto lijekova koji se prodaju putem internetskih stranica krivotvoreno, upozorila je magistrica farmacije Rajka Truban Žulj, voditeljica Odjela službenog laboratorija za provjeru lijekova u HALMED-u.

Da bi dospio na hrvatsko tržište, svaki lijek mora proći opsežne provjere pri HALMED-u te zadovoljiti postavljene stroge zahtjeve kvalitete, sigurnosti i djelotvornosti. Odobravanjem lijekova nadzor nad njima ne prestaje, već se oni i nakon stavljanja na tržište neprekidno prate kroz niz mehanizama, poput provjere kvalitete iz prometa te prikupljanja i analize prijavljenih sumnji na nuspojave i drugo, dodala je ona.

Macolić Šarinić navodi da se na crnom tržištu nalaze lijekovi koji se distribuiraju i proizvode u neodgovarajućim uvjetima i od neovlaštenih osoba, a isključivo u svrhu nezakonitog stjecanja profita. Oni su rezultat organiziranog kriminala, koji, u svrhu stvaranja nezakonite dobiti, plasira na tržište lažne i/ili nekvalitetne lijekove koji mogu biti opasni po zdravlje i život.

Brojne opasnosti

Opasnosti korištenja ovakvih lijekova su brojne, upozorava Zelić. Naizgled najmanja posljedica je izostanak terapijskog djelovanja, ali ni to nije bezopasno, jer možda pacijentov oporavak, pa čak i život, zavisi upravo od tog djelovanja, što se vidjelo u slučaju falsificiranih lijekova za maligne bolesti u EU prošle godine, ili na primjeru lažnih antimalarika, koji, zbog neefikasnosti, uzrokuju više desetina hiljada smrtnih slučajeva od malarije svake godine u nerazvijenim zemljama, pojasnio je on.

“Drugi opasan rezultat je unošenje nekih toksičnih supstanci u organizam, a imajući u vidu da falsifikatori koriste šta god im je pri ruci da imitiraju izgled originalnog leka, imamo primere da su se u lažnim lekovima mogli naći i teški metali, boja za puteve, prah od cigle, pa čak i otrov za štakore.”

Čak i kada koriste originalne aktivne supstance, sam proces proizvodnje lažnog lijeka je takav da ne garantira njenu ravnomjernu raspoređenost među tabletama, pa je tako bilo slučajeva da neke sadrže manjak aktivne supstance, dok je u drugima smrtonosna doza, kazao je Zelić.

Truban Žulj navodi primjere iz Nigerije, gdje je 1995. godine nakon vakcinacije s krivotvorenim vakcinama protiv meningitisa umrlo 2.500 ljudi. Još jedan tragičan primjer se dogodio devedesetih godina, kada je gotovo 190 djece umrlo u Nigeriji, Haitiju i Indiji nakon korištenja krivotvorenih sirupa za kašalj, u kojima se, umjesto pomoćne tvari propilenglikola, nalazio antifriz dietilenglikol, podsjeća voditeljica Odjela službenog laboratorija za provjeru lijekova u HALMED-u.

Direktorica HALMED-a navodi da su dva osnovna razloga zbog kojih se pacijenti i korisnici lijekova odlučuju na kupovinu lijekova iz ilegalnog prodajnog lanca. Prvi je povoljnija cijena, odnosno cijena koja je često znatno niža od one u zakonitim prodajnim mjestima, a drugi razlog je izbjegavanje nelagode pri razgovoru s liječnikom ili apotekarom ako je riječ o medicinskom problemu zbog kojeg se korisnik osjeća nelagodno.

Faktori za rizik

Faktori koji utječu na kupovinu nelegalnih lijekova se razlikuju od nerazvijenih do razvijenih zemalja, ali se može reći da kada je god u pitanju nestašica lijekova na manjim tržištima procvjeta šverc, što je također prilika i za falsifikatore, kazao je Zelić.

“Mada je čak i originalan lek koji je ilegalnim kanalima dospeo na tržište opasan, jer, recimo, u slučaju deficitarnosti vakcina za bebe, početkom ove godine smo imali slučajeve šverca u kojem nije ispoštovan hladni lanac prilikom transporta, što postavlja pitanje ko bi pri zdravoj pameti svom detetu ubrizgao takav proizvod?”

Pacijenti također pogrešno misle da je lijek koji se prometuje mimo legalnih kanala podjednako efikasan, pa i kvalitetan kao original, a da je ušteda u tome što se ne proizvodi pod okriljem farmaceutske industrije, rekao je Zelić, iako mjesta proizvodnje tih takozvanih lijekova nemaju ni minimum standarda čistoće, sirovine i kadra.

Iz HALMED-a upozoravaju pacijente da bi preniska cijena lijeka, posebno kada je riječ o onkološkim lijekovima i skupim naprednim terapijama, trebala kod njih odmah pobuditi sumnju da je riječ o krivotvorenom lijeku iz ilegalnog tržišta, koji može biti opasan za njihovo zdravlje.

Zbog svega navedenog stručnjaci upozoravaju da je, zbog zdravlja pacijenata, nužno lijekove kupovati na legalnim mjestima, odnosno od ovlaštenih distributera.

Za bolji stil života

Podaci SZO-a pokazuju da se u razvijenim zemljama najviše krivotvore lijekovi za poboljšanje stila života, odnosno lijekovi za liječenje erektilne disfunkcije, za liječenje pretilosti, intelektualni stimulansi, kortikosteroidi, antihistaminici…

U zemljama u razvoju najviše krivotvorina među lijekovima je za liječenje po život opasnih bolesti. Tamo se najviše krivotvore onkološki lijekovi, antibiotici, analgetici, kardiovaskularni lijekovi, antivirotici, antimalarici i slični lijekovi.

Borba protiv krijumčara

U svrhu borbe protiv krivotvorenih lijekova, u Hrvatskoj je uspostavljena saradnja između carine, policije, Ministarstva zdravlja i Agencije za lijekove i medicinske proizvode, u kojoj su definirane kontakt osobe te se provodi intenzivna razmjena informacija u skladu s nadležnostima, navode iz HALMED-a.

U borbi protiv krivotvorina ključna je, uz usku suradnju institucija – kako na nacionalnom, tako i na međunarodnom nivou – i stalna edukacija i informiranje građana kako bi mogli kritički pristupiti sadržajima u ilegalnim oglasima i kako bi izbjegli kupovinu lijeka na ilegalnom prodajnom mjestu.

Stoga HALMED kontinuirano radi na osvješćivanju građana o ovim opasnostima objavljivanjem edukativnih oglasa i tekstova u medijima i na internetskim stranicama te agencije.
 
 
(balkans.aljazeera.net/uredio:nsp)