Articles Comments

Novi Svjetski Poredak » Bankarski sustav, Featured » Hrvatska i SAD su kriomice potpisali ugovor FATCA, ┼íto on zna─Źi i kome hrvatski gra─Ĺani odgovaraju na pitanja o privatnom ┼żivotu

Hrvatska i SAD su kriomice potpisali ugovor FATCA, ┼íto on zna─Źi i kome hrvatski gra─Ĺani odgovaraju na pitanja o privatnom ┼żivotu

hrvatska_FACTAJesta li bankovni kiljent? Nemate vi┼íe privatnosti niti izvan svoje zemlje! Hrvatska vlada s ameri─Źkim State Departmentom potpisala bilateralni ugovor od 50 stranica kojim se u potpunosti odrekla suvereniteta nad osobnim podacima klijenata banaka

Nedavno je je hrvatska dr┼żavna televizija prenijela vijest kako posljednjih mjeseci poslovne banke od klijenata tra┼że dodatne osobne podatke

Ka┼żu da samo po┼ítuju zakone o borbi protiv terorizma, pranja novca i utaje poreza. Ako se klijenti usprotive, nerijetko dobiju i odgovor da je mogu─ç raskid ugovora s bankom. Me─Ĺutim, u Agenciji za za┼ítitu osobnih podataka smatraju da banke kr┼íe zakon, prenosi portal vijesti HRT.

┼áto ─çemo re─çi o sebi i svojoj obitelji, ne ovisi uvijek samo o nama. U Agenciji za za┼ítitu osobnih podataka ka┼żu da obrasci u bankama od nas tra┼że podatke koje ne bismo trebali davati. Broj mobilnog telefona, broj telefona na poslu, uzdr┼żavane ─Źlanove obitelji…

Banke takvim i sli─Źnim pitanjima te nejasnim razdvajanjem obveznih od dobrovoljnih podataka, ka┼żu u Agenciji, kr┼íe Zakon o za┼ítiti osobnih podataka.

Smatramo da u ovoj situaciji do koje je do┼ílo banke nisu dovoljno jasno informirale gra─Ĺane, odnosno da su gra─Ĺani uznemireni upravo iz tog razloga jer se prikuplja puno ve─çi opseg podataka od onih koji je propisan zakonom o spre─Źavanju pranja novca, ka┼że Branka Bet-Radeli─ç, na─Źelnica Agencije za za┼ítitu osobnih podataka.

U bankama odgovaraju da oni samo slijede propisane hrvatske zakone, zaklju─Źuje svoj prilog HRT, a tijekom priloga se jasno vidi obrazac na kojem u zaglavlju stoji skra─çenica FATCA (Zakon o inozemnim ra─Źunima poreznih obveznika / Foreign Account Tax Compliance Act).

O ─Źemu u to vrijeme to─Źno raspravljalo u nas, te┼íko se sjetiti, ali je hrvatska vlada s ameri─Źkim State Departmentom potpisala bilateralni ugovor od 50 stranica kojim se u potpunosti odrekla suvereniteta nad osobnim podacima klijenata banaka i to sve pod gore navedenim izgovorima.

┼Żalosno je da danas, nakon vi┼íe od godinu dana od objavljenog teksta na biv┼íem portalu ─Źitatelji iz Hrvatske nisu razumjeli opasnost koja im prijeti od sporazuma kojeg je potpisala hrvatska vlada i da nikome nije palo na pamet upitati se ┼íto ─çe biti s na┼íom privatno┼í─çu i kuda mi to uop─çe srljamo.

Politi─Źari i novinari u Hrvatskoj se bave usta┼íama i partizanima, Udbom i Perkovi─çima, ─Éurekovi─çima i Musta─Źima, reliktima biv┼íih vremena, a FATCA je tako glatko pro┼íla da se sada svi snebivaju, a izgleda da Agencija za za┼ítitu osobnih podataka i drugi pojma nemaju na ┼íto je hrvatska vlada, vjerojatno u sjeni nekakvih povijesnih prepucavanja, potpisala i tako se odrekla posljednjih ostataka vlastitog suvereniteta.

Naime, u kontekstu ─Źlanka o pranju novca i narko-mafiji od prije godinu dana sam napisao kako ameri─Źka administracija, CIA i DEA objavljuju la┼żni rat pranju novca, bankarima, narko-kartelima i terorizmu i nakon navedenog se nitko nije zapitao ┼íto zna─Źi FATCA i kako ─çe nam taj zakon promijeniti ┼żivote?

Slu┼żbenici u hrvatskim bankama ka┼żu kako po┼ítuju zakone o borbi protiv terorizma, pranja novca i utaje poreza. Pisati o u─Źinkovitosti borbe protiv terorizma bi oduzelo previ┼íe vremena.

─îini se da je Paolo Barnard bio u pravu kada je u svom eseju napisao da samo 0,2% stanovni┼ítva zna tko upravlja na┼íim ┼żivotima i informiraju─çi se poku┼íava razumjeti svijet oko sebe, a ostalih 99,8% neka se snebivaju kada ih svr┼íen ─Źin do─Źeka na ┼íalterima, ovog puta banke, a drugi put tko zna gdje.

Uzmimo da su novinarima ruke bile vezane, jer do o┼żujka ove godine i ratifikacije nisu to─Źno znali o ─Źemu se radi, jer, kao ┼íto stoji na stranicama Porezne uprave Republike Hrvatske, “dok sporazum ne bude potpisan, tekst sporazuma ne mo┼że se javno objaviti, osim ─Źinjenice da ─çe se sklopiti odre─Ĺeni tip sporazuma, a to je u ovom slu─Źaju Model 1 A, ┼íto je i navedeno u ranijem priop─çenju”.

“Ministarstvo financija Republike Hrvatske ─çe zainteresiranu javnost o svakoj novosti po ovom pitanju izvje┼í─çivati na svojim Internet stranicama kada one budu dostupne”, stoji na kraju priop─çenja od pro┼íle godine, ali se jasno daje do znanja da ─çe se sadr┼żaj sporazuma objaviti kada ga slu┼żbeno ratificiraju i SAD i Republika Hrvatska.

FOTO (HRT): Korisnik usluge jedne od banaka mora popuniti obrazac FATCA

Naime, navodno je jedna od globalnih misija ameri─Źke vlade suzbijanje proizvodnje, krijum─Źarenja i prodaje droge i borba protiv narko-kartela, ili bi barem tako trebalo biti. U svom nastojanju da postigne ┼íto bolje rezultate u borbi protiv te po┼íasti, koja prema podacima Ujedinjenih naroda godi┼ínje odnese 200 000 ┼żivota , ne ra─Źunaju─çi one koji su ┼żivot izgubili u ratovima paravojnih postrojbi kriminalnih klanova, osvetni─Źkim pohodima meksi─Źkih narko-kartela ili od posljedica zaraznih bolesti koje su ─Źeste me─Ĺu ovisnicima, Washington se odlu─Źio na zakon koji bi, izme─Ĺu ostalog, trebao pogoditi sve one koji sudjeluju u mo┼żda najva┼żnijem dijelu ove kriminalne aktivnosti, a to je pranje novca dobivenog od ilegalne prodaje droge i time se opravdava i popunjavanje ovog obrasca.

Ameri─Źki portal Corporatocracy je upozoravao kako 1. srpnja 2014. u Sjedinjenim Dr┼żavama na snagu stupa Zakon o inozemnim ra─Źunima poreznih obveznika (Foreign Account Tax Compliance Act / FATCA), ┼íto je potvrdila ameri─Źka udruga Asset Protection Society, a provodi ga ameri─Źka vladina agencija koja se bavi prikupljanjem poreza i tuma─Źenjem poreznih zakona (IRS).

Ovaj posebni zakon bi navodno trebao pogoditi sve one koji se bave pranjem novca od trgovine drogom, ali i utajom poreza i financiranjem terorizma, a svoje ra─Źune imaju u inozemnim bankama.

Analiti─Źar James Hall tvrdi “kako rije─Ź o najnovijem naporu ameri─Źke administracije u ukidanju financijske privatnosti koju jam─Źi me─Ĺunarodni bankarski sustav, koji ionako posluje u okviru postoje─çih zakona koji predvi─Ĺa oduzimanje imovine i razne vrste kazni”.

Ovaj je zakon u cijelosti prihvatila i Hrvatska i 20. o┼żujka ove godine su na┼íe banke otvoriti vrata ameri─Źkim istra┼żiteljima, dok Rusija, Kina i mnoge druge zemlje nisu pristale na takvu suradnju i poru─Źile su Washingtonu ÔÇ×kako imaju odli─Źne doma─çe zakone u rje┼íavanju tih problemaÔÇť. (Agreement between the Government of the United States of America and the Government of the Republic of Croatia to Improve International Tax Compliance and to Implement FATCA: Croatia 3-20-2015)

Poznato je da se SAD uop─çe ne ┼żele boriti protiv proizvodnje i prodaje narkotika, ┼íto je posebno vidljivo u Afganistanu, Kolumbiji, Peruu i drugim velikim proizvo─Ĺa─Źima opojnih droga, jer droga daje milijarde dolara profita.

“Povijesno gledano, Sjedinjene Dr┼żave su zemlja u kojoj su koncentrirani najve─çi konzorciji organiziranog kriminala i ameri─Źka vlada ne ┼żeli stvarnu borbu protiv trgovine drogom i to isklju─Źivo zbog enormnog profita koje donosi ta ilegalna aktivnost. ┼átovi┼íe, istina je da Washington suptilno upravlja cijelim ovim poslom i samo se pretvara da se protiv toga bori. Apsurdno je misliti da drogu koja ulazi iz Meksika u SAD kontroliraju isklju─Źivo meksi─Źki gospodari ┼żivota i smrti i ┼íefovi narkokartela “, rekao je aktivist i ─Źlan organizacije Vamos Unidos USA, Juan Jos├ę Guti├ęrrez.

Glasnogovornik sjeverne meksi─Źke dr┼żave Chihuahua je ranije izjavio “kako se DEA, CIA i druge institucije nadle┼żne za borbu protiv trgovine drogom u Meksiku uop─çe ne bore protiv tog zla, nego tra┼że da oni upravljaju cijelim poslomÔÇť.

Analiti─Źar Jes├║s Ram├şrez vjeruje kako vojna sredstva u borbi protiv trgovine drogom name─çe Washington, koji je nebrojeno puta dokazao svoju neu─Źinkovitost, ┼íto su u kona─Źnici priznali i biv┼íi ameri─Źki predsjednici Jimmy Carter i Bill Clinton.

No, zakon FACTA je pro┼íao i sje─ça li se itko tko ga je i gdje potpisao i je li se o njemu vodila javna polemika kao kukastom kri┼żu na Poljudu ili koliko je ljudi posjetilo Jasenovac, Kumrovec ili Bleiburg u svibnju ove godine?

FATCA ÔÇô La┼żni zakon o spre─Źavanju pranja novca od trgovine drogom, utaje poreza i financiranja terorizma

Dakle, ameri─Źka vojska, CIA i DEA, zajedno s meksi─Źkom vojskom i policijom, te s vojskama u svim ostalim zemljama koje su im dale dozvolu za djelovanje na njihovom teritoriju, nisu polu─Źili nikakav rezultat u borbi protiv droge i sada dolazi ameri─Źko ministarstvo financija koje ─çe, uz utaju poreza i me─Ĺunarodni terorizam, taj problem ÔÇ×rije┼íiti Zakonom o inozemnim ra─Źunima ameri─Źkih poreznih obveznikaÔÇť (FATCA), ali ne samo njih.

Analiti─Źar portala Corporatocracy, James Hall, pi┼íe kako FATCA nije ni┼íta drugo nego najnoviji napor ameri─Źke vlade u ukidanju financijske privatnosti me─Ĺunarodnog bankarskog sustava i jedina mu je svrha zatvaranje inozemnih bankovnih ra─Źuna ameri─Źkih gra─Ĺana i poreznih obveznika, koji ne moraju nu┼żno biti ameri─Źki dr┼żavljani. Odredbe ovog zakona su prili─Źno upitne u pravnom smislu. Pogledajmo za┼íto.

Slu┼żbeno se FATCA ┼żeli obra─Źunati s nepo┼ítivanjem pla─çanja poreza od strane ameri─Źkih poreznih obveznika s ra─Źunima u inozemstvu, fokusira na podno┼íenje izvje┼í─ça ameri─Źkom Kongresu i ministarstvu financija, mjerodavna je za provjeru ameri─Źkih poreznih obveznika s inozemnim financijskim ra─Źunima i off-shore imovinom, inozemnih financijskih institucija i ra─Źuna od strane ameri─Źkih poreznih obveznika ili stranih pravnih osoba u kojima ameri─Źki porezni obveznici imaju znatan vlasni─Źki udio.

Cilj zakona je izvje┼ítavanje o inozemnim financijskim sredstvima, koliki je tro┼íak neprijavljivanja ili nepla─çanja poreznih obveza, potom sve preuzima ameri─Źka porezna uprava, zamrzava i oduzima sredstva sa sumnjivih ra─Źuna.

FATCA je stupila na snagu 1. srpnja 2014. i sve banke u zemljama koje su pristale na suradnju ─çe biti prisiljene ra─Źune i podatke o ameri─Źkim, ali izgleda i drugim klijentima proslijediti ameri─Źkom Ministarstvu financija, odnosno Agenciji za naplatu poreza (IRS).

Hrvatski obrazac jo┼í treba prou─Źiti, ali pitanja na koja ─çe klijenti ili pravne osobe u kojima ameri─Źki gra─Ĺani imaju udio morati odgovoriti su slijede─ça:

- Jeste li ro─Ĺeni u SAD-u?

- Imate li ili ste ikada imali ameri─Źku putovnicu?

- Imate li ili ste ikada imali ameri─Źki Zeleni karton (Green Card, koji potvr─Ĺuje status stalnog boravka)?

- ┼Żivite li ili jeste li ikada ┼żivjeli u SAD-u, a ako jeste, navedite sve datume kada ste ┼żivjeli u SAD-u?

- Imate li ili jeste li ikada imali fizi─Źku adresu u SAD-u?

- Imate li ili jeste li ikada u SAD-u imali adresu na vaše ime?

- Imate li ili jeste li ikada u SAD-u imali adresu koja se koristila vašim imenom?

- Imate li ili jeste li ikada imali pravnog zastupnika u SAD-u?

Ako ste potvrdno odgovorili da na bilo koje od navedenih pitanja, banke koje sura─Ĺuju s ameri─Źkim Ministarstvom financija ─çe odmah zatvoriti va┼í ra─Źun, sve podatke o financijskim transakcijama na provjeru poslati ameri─Źkoj poreznoj upravi, koja ─çe banci natrag poslati dopis u kojem mo┼że tra┼żiti da se s va┼íeg ra─Źuna odbije 30% od ukupnog iznosa i prebaci u vladin prora─Źun.

Otkrivanje stvarnog vlasnika ili tvrtke koja posjeduje inozemni ra─Źun je predvi─Ĺeno u ─Źlanku zakona koji je presudan u ÔÇ×lovu na stvarnog vlasnikaÔÇť.

“Stvarni korisnik kao pitanje politike je vi┼íezna─Źno. Ovdje je rije─Ź o ne─Źemu puno ve─çem od pranja novca. Zakon tako─Ĺer uklju─Źuje pitanje korupcije, prijevare, kr┼íenja sankcija i utaje poreza, ali se sada na globalnoj razini naglasak daje na utaju poreza”, ka┼że Joshua Simmons, pravni savjetnik s odvjetni─Źkog ureda Global Financial Integrity.

Izbjegavanje pla─çanja poreza nema ni┼íta gori u─Źinak za ameri─Źke financije od trgovine drogom. Ipak, svi napori u spre─Źavanju pranja novca su propali. Destruktivni napori u borbi protiv pranja novca, utaje poreza i financiranja terorizma pokazuju da zakoni i propisi koji su trebali sprije─Źiti pranje prljavog novca nisu imali nikakvog u─Źinka.

“Najnoviji gubici u ljudskim ┼żivotima i novcu su posljedica ratova i nejasnog tuma─Źenja zlo─Źina pranja novca. Me─Ĺutim, sada fanatici u borbi protiv pranja novca tvrde da je potreban rat da se zaustavi globalna utaja poreza, trgovina droge i financiranje terorizma. Potro┼íeno je na stotine milijardi dolara i izgubljeno tko zna koliko ┼żivota, a postoje oskudni dokazi da su se utaja poreza, teroristi─Źke aktivnosti i mo─ç narko-kartela smanjili zbog propisa koji bi trebali sprije─Źiti pranje novca”, komentiraju─çi novi ameri─Źki zakon pi┼íe Cayman Financial Review.

“Zagovornici zakona FATCA tvrde kako ─çe novi zahtjevi onemogu─çiti automatsko pranje novca, me─Ĺutim, rije─Ź o totalnoj besmislici. Ideja da ─çe banksteri obustaviti i odustati od stroja za pranje novca je neizvediva, jer ameri─Źke vladine agencije kao ┼íto su DEA, CBP, ICE, DHS, ATF, a da ne spominjemo FBI i Sredi┼ínju obavje┼ítajnu agenciju (CIA), tajna sredstva crpe upravo iz svog udjela u poslovanju s narko-kartelima, krijum─Źarenja i prodaje drogeÔÇť, pi┼íe James Hall.

Kada bi se ameri─Źka administracija doista odlu─Źila ozbiljno boriti protiv pranja novca, onda bi morala udariti na najve─çe banke, jer su one te koje kr┼íe sve zakone i omogu─çuju nesmetan dotok ─Źistog kapitala od kriminalnih aktivnosti.

Pranje novca, a ne nikakav kanal, glavni je izvor prihoda Paname. Zar bi netko doista trebao povjerovati da ─çe Manuel Noriega ikada morati odgovarati na pitanja iz upitnika Zakona o inozemnim ra─Źunima i odgovoriti ┼żivi li i je li ikada ┼żivio u Americi, te da navede datume i ima li ili je tamo ikada imao fizi─Źku adresu? Vjerojatno ne─çe, jer bi tada svi njegovi bankovni ra─Źuni morali biti oduzeti, jednako kao i njegovom partneru Georgu H. Bushu. Osobne podatke u bankama vjerojatno nitko ne─çe tra┼żiti ni od pripadnika dinastije Al-Saud ili nekog drugog teroristi─Źko-kriminalnog klana. S druge strane hrvatskim dr┼żavljnaima ostaje da pokorno ispunjavaju upitnike ili da svoja sredstva prebace u banke u Kini, Rusiji ili na Kubu. FATCA ostaje instrument kojim ─çe se prisilno mo─çi oduzeti sredstava obi─Źnih gra─Ĺana koji po┼ítuju zakon, a njime ─çe se proizvoljnoslu┼żiti ameri─Źka Agencija za naplatu poreza. Da slu─Źajnone bude druga─Źije pobrinut ─çe se gospoda okupljena u desni─Źarski Tea Party.

Sprega kriminalnih klanova, teroristi─Źkih skupina, ameri─Źke administracije i raznih sigurnosnih agencija, ameri─Źkih multinacionalnih kompanija i banaka je ne┼íto ┼íto sigurno ne─çe omesti nikakve odredbe s kojima se hvale ameri─Źki zakonodavci, no mogu─çe oduzimanje nova ameri─Źkih dr┼żavljana je njihov problemto.

Ali ┼íto Hrvatska ima s tim. Ovdje se, pobogu, ne radi samo o ─Źudnim pitanjima o osobnim podacima i trebalo bi se prevesti svih 50 stranica bilateralnog ugovora izme─Ĺu vlada Sjedinjenih Ameri─Źkih Dr┼żava i Republike Hrvatske o implementaciji zakona FACTA, a nakon ┼íto ga protuma─Źe pravnici, Ustavni sud ili “┼ítojaznamtko”, ako su se prekr┼íili nacionalni zakoni kako bi se pogodovalo interesima Sjedinjenih Dr┼żava, sve koji su sudjelovali u njegovom usvajanju treba optu┼żiti za veleizdaju i podrivanje dr┼żavnog integriteta i suvereniteta RH.

No, kako je dovoljno pogledati spisak zemalja koje su u─Źinile isto, izgleda da se treba pomiriti sa sudbinom da nismo suverena dr┼żava, te da su nam od svega ostali zastava, grb, himna i nogometna reprezentacija, a i to je upitno.
 

 
(altermainstreaminfo.com.hr,youtube/uredio:nsp)

Filed under: Bankarski sustav, Featured · Tags: , , , , , , , , , , , , , , , , , , ,