TTIP U HRVATSKOJ: Poljoprivrednici bi mogli nesvjesno sijati GMO, a ljudi jesti GMO hranu

Nedavni prosvjed protiv Monsanta i nesudjelovanje Hrvata u njemu, jasno daje poruku o tome što Hrvati žele jesti i saditi u budućnosti. TTIP će po tim naznakama, a i uz pomoć političke slijepoće, proći u Hrvatsku ko’ putar kroz maslac

Amerikanci o nama: “Hrvatska zabranjuje uvoz hrane koja sadrži GM. To je ograničenje iznimno teško i skupo za izvoz američke hrane…”

Ako se potpiše Transatlantski sporazum o slobodnoj trgovini (TTIP), o kojem su u tijeku pregovori između EU i SAD-a, hoće li naši građani jesti genetski modificiranu hranu i sijati GM sjeme po poljima, a da to neće ni znati? Amerikanci se u pregovorima protive obvezi označavanja GM hrane u trgovinama, koja postoji u EU. Bioetičar dr. Ivica Kelam na međunarodnoj je konferenciji “Lošinjski dani bioetike” održao predavanje “Transatlantski sporazum o slobodnoj trgovini i GMO: Od imaginarnih obećanja do realnih opasnosti”. Inače, doktorirao je na temu “Genetički modificirani usjevi kao bioetički problem” na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.

Kelam smatra da pregovori oko TTIP-a, s ciljem osnivanja najveće zone slobodne trgovine u svijetu s više od 800 milijuna potrošača, izazivaju sve veći otpor u javnosti i među stručnjacima, zabrinutima zbog netransparentnosti u procesu pregovaranja.

Golemo tržište

Još veću zabrinutost europske javnosti izaziva mogućnost uvođenja genetički modificiranih usjeva na europska polja i neoznačene GM hrane na police trgovina. Američke biotehnološke korporacije uključene su u proces pregovaranja i protive se označavanju GM hrane pravdajući se da je moguća štetnost neznanstvena, a kako GM hrana nije označena u SAD-u, istraživanja o njoj rade biotehnološke korporacije! Američki pregovarači tvrde da je obvezno označavanje GM proizvoda u EU prepreka trgovini.

Procjene su da na policama američkih trgovina 70% hrane ima GM sastojke u sebi. Američki građani nemaju mogućnost izbora pa je jedu, no ljudi koji imaju više novca kupuju ekološke proizvode. Neće nitko umrijeti od GM hrane, no zabilježeno je povećanje alergija na hranu. Nisam za teorije zavjere i smiješno je slušati one koje kažu da će nas netko potrovati GM hranom. Moćne američke korporacije samo zbog profita žele prodati svoj defektan proizvod – kaže Kelam.

Smatra da mu je dužnost kao građaninu i znanstveniku upozoriti na štetnost TTIP-a koji se tiče GM hrane i usjeva. Proučio je službeni stav vlade SAD-a i organizacija koje zastupaju američke proizvođače soje, uzgajivače kukuruza i biotehnološke kompanije.

Američki poljoprivredni i biotehnološki lobiji žele oslabiti europske sigurnosne standarde za GMO hranu. GM usjeva u EU ima samo na oko 132 tisuće hektara i većinom su u Španjolskoj, a EU ima oko 80 milijuna hektara obradivih površina, što je za Amerikance golemo tržište… – kaže Kelam.

Obveza označavanja u EU sve ljudske i životinjske hrane koja sadrži GM sastojke na snazi je od 2004. godine radi visoke zaštite okoliša i građana. Iako, navodi, dogovor u okviru TTIP-a ne bi poništio pravila EU, imao bi utjecaja na sve buduće propise i reviziju postojećih. Na EU se, dodaje, vrši sve jači pritisak da olabavi postojeće standarde. Kelam ističe glavne prijetnje u slučaju izglasavanja TTIP-a:

Uvođenje novih propisa i standarda za GMO i pooštravanje postojećih bilo bi blokirano. Bila bi ugrožena obveza označavanja proizvoda koji sadrže GMO. Primjerice, bila bi blokirana inicijativa za uvođenje dosljednijeg pristupa u označavanju mesa, jaja i mliječnih proizvoda od životinja hranjenih GM hranom. Sada bilo kakva hrana za ljude i životinje koja sadrži više od 0,9 % odobrenog GMO proizvoda mora biti označena.

Prag za GM sjeme je 0 uz minimalne iznimke, no biotehnološka industrija želi uvođenje viših pragova. To bi značilo da bi se u EU mogla prodavati hrana i sjeme kontaminirani neoznačenim i neodobrenim GMO-ima. Europski građani mogli bi jesti genetski modificiranu hranu, a da uopće ne znaju što im je na tanjuru, a poljoprivrednici bi mogli nesvjesno saditi GMO po svojim poljima. Pravo na izbor europskih građana bilo bi ugroženo – upozorava Kelam.

Što se tiče stava naših političara o TTIP-u, Kelam citira premijera Milanovića, koji je u ožujku u Bruxellesu kazao:

“Ako je TTIP dobar za EU, onda je dobar i za Hrvatsku, dakle više dobar nego neutralan”.

Ta bi se premijerova izjava mogla svidjeti Amerikancima, kojima je i Hrvatska zanimljiva kada je riječ o guranju njihovih proizvoda na tržište.

U američkom izvještaju o sanitarnim i fitosanitarnim mjerama iz 2014. godine Kelam je pronašao sljedeće citate: “Hrvatska zabranjuje uvoz hrane koja sadrži GM makar i u tragovima. Ovo ograničenje iznimno je teško i skupo za izvoz američkih prehrambenih proizvoda u Hrvatsku. Hrvatska ostaje članica grupe zemalja EU koje imaju strože nacionalne propise o biotehnologiji od EU i redovito provodi testiranje proizvoda na prisutnost GM sadržaja na granici te proizvoda s polica trgovina. Štoviše, 14 od 20 županija proglasilo se GMO slobodnima. Do danas nije odobrena nijedna dozvola za namjerno unošenje GM biljaka u Hrvatsku bilo u pokusne svrhe ili za komercijalnu sjetvu, kao što nije dozvoljen uvoz hrane i krmiva GM podrijetla”.

Pregovori još dvije godine

Kelam dodaje da su im podaci dijelom netočni jer se 20 županija i Zagreb proglasilo GMO slobodnima. Američko ministarstvo poljoprivrede ima, kaže, agenciju koja analizira poljoprivredne politike drugih zemalja, a u veleposlanstvima imaju službenika koji radi izvješća za određene zemlje. To da ćemo u slučaju izglasavanja TTIP-a dobiti 550 eura po kućanstvu, ističe, nerealan je, proizvoljan i neznanstveno potkrijepljen iznos, s ciljem da motivira građane EU da se ne protive TTIP-u.

Neće biti 5000 kuna građanima, nego 5 milijuna nečega u džepu nekoga jer američke lobističke grupe samo žele prodati svoj defektan proizvod. U isto vrijeme SAD pregovara i s Japanom, Korejom, Singapurom, Australijom… Naš europarlamentarac Škrlec, kojem je omogućen kraći uvid u integralne zapisnike, procjenjuje da će još dvije godine trajati pregovori s EU oko GM proizvoda. Moguće je da će od TTIP-a u tom dijelu Amerikanci odustati jer ga forsira Obama, a na godinu su izbori – nada se Kelam.

Austrijska je vlada, kaže, angažirala vrhunske stručnjake da naprave istraživanje koji bi bio učinak GM proizvoda na gospodarstvo i zaključili su da ne donose nikakve komparativne prednosti Austriji. Pametnom dosta.

Porazna šutnja saborskih zastupnika

Udruge GONG, Zelena akcija, BRID, građanska inicijativa “Zaustavimo TTIP”, sindikalne središnjice SSSH i NHS zamolile su očitovanje saborskih zastupnika o TTIP-u i CETA-i (sporazum EU s Kanadom). Nakon dvije molbe i mjesec dana očitovalo im se tek četvero od 151 zastupnika, i to Mirela Holy te Nansi Tirelli, Zlatko Tušak i Dragutin Lesar iz Laburista, koji se protive sklapanju TTIP-a i CETA-e zbog netransparentnosti pregovora i pogodovanja korporacijama.

Šutnju zastupnika o CETA-i i TTIP-u udruge smatraju poraznim znakom neshvaćanja procesa koji određuju budućnost našeg društva.
 

 
 
(vecernji.hr,youtube/uredio:nsp)
 
 
[button_icon icon="asterisk" url="http://www.novi-svjetski-poredak.com/?p=21207"] PRETHODNI ČLANAK [/button_icon]
[facebook]