Articles Comments

Novi Svjetski Poredak » TEHNOLOGIJA I ZNANOST » ZNANOST JE TOLIKO NAPREDOVALA: 10 misterija koje nitko ne mo┼że objasniti

ZNANOST JE TOLIKO NAPREDOVALA: 10 misterija koje nitko ne mo┼że objasniti

znanost-cinjeniceIako je znanost posljednjih desetlje─ça napredovala velikom brzinom i razjasnila mnoge nepoznanice ┼żivota, neke ostaju potpuna misterija

Predstavljamo vam nekoliko problema na koje znanstvenici još nemaju odgovor:

Zašto se krave dok pasu uvijek okreću sjeveru ili jugu?

Znanstvenici su pregledali tisu─çe fotografija krava koje pasu dobivenih putem Google Earth satelita i otkrili da ove ┼żivotinje uvijek stoje du┼ż Zemljinih magnetskih polova okrenute sjeveru ili jugu. Me─Ĺutim, nitko nema odgovor na pitanje za┼íto je to tako.

Iako je od ranije poznato da neke ┼żivotinje imaju takozvani unutarnji kompas, ovo je prvi put da je detektiran kod krupnijih sisavaca.

Zašto su se neki sisavci vratili u vodu?

Kopneni oblici ┼żivota evoluirali su iz vodenih i dobili udove pogodne za kretanje tlom. Me─Ĺutim, za┼íto su neki od njih, poput dalekih predaka kitova i tuljana, odlu─Źili se vratiti u more?

Jedno je sigurno: mnogo je te┼że da se kopnene ┼żivotinje nastane u moru, nego obrnuto, budu─çi da kretanje kroz vodu zahtijeva mnogo vi┼íe energije. Upravo zato znanstvenike mu─Źi to pitanje.

Tako─Ĺer, morski sisavci su razvili u─Źinkovitiju metodu navigacije repom, ┼íto dovodi do pitanja za┼íto su se uop─çe i poku┼íavali nastaniti na kopnu?

Alkaloidi u biljkama

Znanstvenici jo┼í ne znaju za┼íto biljke sadr┼że alkaloide. Ina─Źe, tih tvari od kojih je najpoznatiji morfij, ima oko 7.000 vrsta i mogu izazvati razne reakcije organizma nakon konzumacije.

U slu─Źaju maka, koji sadr┼żi morfij, znanstvenici smatraju da slu┼żi za odvra─çanje grabe┼żljivaca, ali kako taj analgetik mo┼że pomo─çi u za┼ítiti biljke, nikome nije jasno.

Zašto se cvijeće nalazi svuda?

Cvjetnice formiraju klasu biljaka poznatih kao angiosperme koje se nalaze posvuda. Ono ┼íto je interesantno je to da ih je nekada davno bilo daleko manje. Cvjetnice su preuzele druge tipove biljaka u kratkom razdoblju prije oko 400 milijuna godina, a danas ─Źine 90 posto svih biljnih vrsta na Zemlji.

Taj problem toliko je mu─Źio Charles Darwina da ga je nazvao “abominalnom misterijom”.

Zašto je biodiverzitet najveći u blizini ekvatora?

Kako se od hladnijih dijelova planete pribli┼żavate ekvatoru, primijetit ─çete sve vi┼íe biljnih i ┼żivotinjskih vrsta. To je prvi uo─Źio pruski istra┼żiva─Ź Alexander von Humboldt prije oko 200 godina, ali nije na┼íao odgovor na to pitanje.

Znanstvenici ni danas nemaju jednoglasan zaklju─Źak o tome, iako je predlo┼żeno tridesetak hipoteza.

Paradoks fitoplanktona

Fitoplanktoni pripadaju klasi organizama koji naseljavaju mora i oceane i uklju─Źuju brojne podvrste. Ove biljke koje plove razvile su se u tako mnogo razli─Źitih oblika, da znanstvenicima nije jasno kako su uspjele pre┼żivjeti budu─çi da su resursi vrlo ograni─Źeni. Ipak, fitoplanktoni su i dalje tu.

Problem nije ograni─Źen samo na njih, nego i na brojne druge organizme koji ┼żive od ograni─Źenih koli─Źina nutrijenata u morskoj vodi. Fenomen se naziva paradoksom oboga─çenja, budu─çi da se o─Źekuje da u podru─Źjima bogatijim nutijent dolazi do ve─çeg diverziteta.

Kako argentinski mravi odr┼żavaju koloniju diljem kontinenata

Argentinski mravi izgledaju kao sasvim obi─Źni kukci. Me─Ĺutim, oni su vjerojatno jedina vrsta izuzev ljudi koja je uspjela kolonizirati tri kontinenta. Sve tri super-kolonije ovih mrava u Europi, Ju┼żnoj Americi i Aziji sastoje se od mrava koji imaju iste genetske osobine i u su┼ítini su ista mravlja populcija.

Ina─Źe, oni odli─Źno prepoznaju pripadnike svoje vrste, ali su agresivni prema drugim. Njihov genetski kod nije se mijenjao tisu─çama godina, ┼íto je neobi─Źno, budu─çi da organizmi izvan svoje postojbine obi─Źno brzo evoluiraju.

Misteriozni ljudski predak

Podrijetlo modernih ljudi detaljno je prou─Źavano posljednjih godina, pa imamo mnogo novih saznanja o na┼íim precima. Me─Ĺutim, sve ┼íto smo nau─Źili do┼ílo je pod znak pitanja nakon ┼íto su otkriveni tragovi DNK sasvim druga─Źiji od onih s kojima su stru─Źnjaci do sada imali dodira. DNK je prona─Ĺen u ostacima Denisovana, hominida bliskih neandertalcima.

Iako se i o denisovanima zna relativno malo, barem imamo predod┼żbu odakle su potekli i gdje su se naseljavali. Me─Ĺutim, o vrsti koja je s njima ┼żivjela i kri┼żala se prije 30.000 godina nemamo nikakvu predod┼żbu.

┼Żivotinje koje ┼żive bez kisika

Gotovo svim organizmima na Zemlji potreban je kisik u nekom obliku. Zato su se znanstvenici iznenadili kada su prona┼íli ┼żivotinje u dubinama Sredozemnog mora kojima taj plin uop─çe nije potreban.

Rije─Ź je o klasi si─çu┼ínih ┼żivotinja za koje znanstvenici smatraju da su evoluirale tako da ┼żive od soli.

Ranije nije bila poznata ni jedna klasa vi┼íestani─Źnih stvorenja koja mo┼że pre┼żivjeti bez kisika, pa ne znamo ni┼íta o njihovoj evolucijskoj pro┼ílosti.

Seksualna reprodukcija

Osim nekih mikroba i biljaka gotovo sva ┼żiva bi─ça na svijetu razmno┼żavaju se seksualnim putem. To uzimamo zdravo za gotovo, pa i ne uvi─Ĺamo kolika je to evolucijska anomalija.

Polovica od svake vrste – mu┼żjaci – nisu u stanju dati potomstvo, a koriste iste koli─Źine resursa u okru┼żenju. Za┼íto je onda ulo┼żeno toliko truda u razvoj mehanizma, koji o─Źito ima svoje nedostatke?

Mnoge prednost daju teoriji da seks smanjuje ┼íansu za razvoj ┼ítetnih mutacija, ali to vjerojatno nije slu─Źaj.

Kada su znanstvenici prou─Źavali 700 gena razli─Źitih organizama, otkrili su ─Źak 0,5 ┼ítetnih mutacija po generaciji. Dakle, ta vrsta argumenta nije dovoljna da opravda seksualnu reprodukciju. Seks je i dalje ne┼íto ┼íto znanstvenici ne razumiju u potpunosti.
 
(webtribune.rs/uredio:nsp)

Filed under: TEHNOLOGIJA I ZNANOST · Tags: , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , ,