ZNANOST JE TOLIKO NAPREDOVALA: 10 misterija koje nitko ne može objasniti

Iako je znanost posljednjih desetljeća napredovala velikom brzinom i razjasnila mnoge nepoznanice života, neke ostaju potpuna misterija

Predstavljamo vam nekoliko problema na koje znanstvenici još nemaju odgovor:

Zašto se krave dok pasu uvijek okreću sjeveru ili jugu?

Znanstvenici su pregledali tisuće fotografija krava koje pasu dobivenih putem Google Earth satelita i otkrili da ove životinje uvijek stoje duž Zemljinih magnetskih polova okrenute sjeveru ili jugu. Međutim, nitko nema odgovor na pitanje zašto je to tako.

Iako je od ranije poznato da neke životinje imaju takozvani unutarnji kompas, ovo je prvi put da je detektiran kod krupnijih sisavaca.

Zašto su se neki sisavci vratili u vodu?

Kopneni oblici života evoluirali su iz vodenih i dobili udove pogodne za kretanje tlom. Međutim, zašto su neki od njih, poput dalekih predaka kitova i tuljana, odlučili se vratiti u more?

Jedno je sigurno: mnogo je teže da se kopnene životinje nastane u moru, nego obrnuto, budući da kretanje kroz vodu zahtijeva mnogo više energije. Upravo zato znanstvenike muči to pitanje.

Također, morski sisavci su razvili učinkovitiju metodu navigacije repom, što dovodi do pitanja zašto su se uopće i pokušavali nastaniti na kopnu?

Alkaloidi u biljkama

Znanstvenici još ne znaju zašto biljke sadrže alkaloide. Inače, tih tvari od kojih je najpoznatiji morfij, ima oko 7.000 vrsta i mogu izazvati razne reakcije organizma nakon konzumacije.

U slučaju maka, koji sadrži morfij, znanstvenici smatraju da služi za odvraćanje grabežljivaca, ali kako taj analgetik može pomoći u zaštiti biljke, nikome nije jasno.

Zašto se cvijeće nalazi svuda?

Cvjetnice formiraju klasu biljaka poznatih kao angiosperme koje se nalaze posvuda. Ono što je interesantno je to da ih je nekada davno bilo daleko manje. Cvjetnice su preuzele druge tipove biljaka u kratkom razdoblju prije oko 400 milijuna godina, a danas čine 90 posto svih biljnih vrsta na Zemlji.

Taj problem toliko je mučio Charles Darwina da ga je nazvao “abominalnom misterijom”.

Zašto je biodiverzitet najveći u blizini ekvatora?

Kako se od hladnijih dijelova planete približavate ekvatoru, primijetit ćete sve više biljnih i životinjskih vrsta. To je prvi uočio pruski istraživač Alexander von Humboldt prije oko 200 godina, ali nije našao odgovor na to pitanje.

Znanstvenici ni danas nemaju jednoglasan zaključak o tome, iako je predloženo tridesetak hipoteza.

Paradoks fitoplanktona

Fitoplanktoni pripadaju klasi organizama koji naseljavaju mora i oceane i uključuju brojne podvrste. Ove biljke koje plove razvile su se u tako mnogo različitih oblika, da znanstvenicima nije jasno kako su uspjele preživjeti budući da su resursi vrlo ograničeni. Ipak, fitoplanktoni su i dalje tu.

Problem nije ograničen samo na njih, nego i na brojne druge organizme koji žive od ograničenih količina nutrijenata u morskoj vodi. Fenomen se naziva paradoksom obogaćenja, budući da se očekuje da u područjima bogatijim nutijent dolazi do većeg diverziteta.

Kako argentinski mravi održavaju koloniju diljem kontinenata

Argentinski mravi izgledaju kao sasvim obični kukci. Međutim, oni su vjerojatno jedina vrsta izuzev ljudi koja je uspjela kolonizirati tri kontinenta. Sve tri super-kolonije ovih mrava u Europi, Južnoj Americi i Aziji sastoje se od mrava koji imaju iste genetske osobine i u suštini su ista mravlja populcija.

Inače, oni odlično prepoznaju pripadnike svoje vrste, ali su agresivni prema drugim. Njihov genetski kod nije se mijenjao tisućama godina, što je neobično, budući da organizmi izvan svoje postojbine obično brzo evoluiraju.

Misteriozni ljudski predak

Podrijetlo modernih ljudi detaljno je proučavano posljednjih godina, pa imamo mnogo novih saznanja o našim precima. Međutim, sve što smo naučili došlo je pod znak pitanja nakon što su otkriveni tragovi DNK sasvim drugačiji od onih s kojima su stručnjaci do sada imali dodira. DNK je pronađen u ostacima Denisovana, hominida bliskih neandertalcima.

Iako se i o denisovanima zna relativno malo, barem imamo predodžbu odakle su potekli i gdje su se naseljavali. Međutim, o vrsti koja je s njima živjela i križala se prije 30.000 godina nemamo nikakvu predodžbu.

Životinje koje žive bez kisika

Gotovo svim organizmima na Zemlji potreban je kisik u nekom obliku. Zato su se znanstvenici iznenadili kada su pronašli životinje u dubinama Sredozemnog mora kojima taj plin uopće nije potreban.

Riječ je o klasi sićušnih životinja za koje znanstvenici smatraju da su evoluirale tako da žive od soli.

Ranije nije bila poznata ni jedna klasa višestaničnih stvorenja koja može preživjeti bez kisika, pa ne znamo ništa o njihovoj evolucijskoj prošlosti.

Seksualna reprodukcija

Osim nekih mikroba i biljaka gotovo sva živa bića na svijetu razmnožavaju se seksualnim putem. To uzimamo zdravo za gotovo, pa i ne uviđamo kolika je to evolucijska anomalija.

Polovica od svake vrste – mužjaci – nisu u stanju dati potomstvo, a koriste iste količine resursa u okruženju. Zašto je onda uloženo toliko truda u razvoj mehanizma, koji očito ima svoje nedostatke?

Mnoge prednost daju teoriji da seks smanjuje šansu za razvoj štetnih mutacija, ali to vjerojatno nije slučaj.

Kada su znanstvenici proučavali 700 gena različitih organizama, otkrili su čak 0,5 štetnih mutacija po generaciji. Dakle, ta vrsta argumenta nije dovoljna da opravda seksualnu reprodukciju. Seks je i dalje nešto što znanstvenici ne razumiju u potpunosti.
 
(webtribune.rs/uredio:nsp)