Articles Comments

Novi Svjetski Poredak » SVIJET U RATU » PRORO─îANSKI INTERVJU ZINOVJEVA IZ 1999. GODINE: 21. stolje─çe ─çe po stravi─Źnosti presti─çi sve ┼íto je ─Źovje─Źanstvo vidjelo do sada!

PRORO─îANSKI INTERVJU ZINOVJEVA IZ 1999. GODINE: 21. stolje─çe ─çe po stravi─Źnosti presti─çi sve ┼íto je ─Źovje─Źanstvo vidjelo do sada!

zinovjev-aleksandarPodsje─çamo se dio intervjua poznatog ruskog disidenta i filozofa Aleksandra Zinovjeva (1922-2006), koji je dao pred svoj ÔÇőÔÇőpovratak iz Njema─Źke u Rusiju. Razgovor s novinarom francuskog lista Figaro vo─Ĺen je 24. srpnja 1999. godine u Berlinu

Nakon kraha komunizma osnovni predmet va┼íeg istra┼żivanja postao je zapadni sustav. Za┼íto?

- Zato što se dogodilo ono što sam predvidio: pad komunizma doveo je do raspada Rusije.

Proizlazi da je borba protiv komunizma prikrivala ┼żelju za uni┼ítenjem Rusije?

- Upravo tako. To govorim zato ┼íto sam u svoje vrijeme bio nevoljni sudionik te za mene sramotne akcije. Rusku katastrofu su htjeli i programirali ovdje, na Zapadu. ─îitao sam dokumente, sudjelovao u istra┼żivanjima koja su pod vidom ideolo┼íke borbe ustvari spremala pogibiju Rusije. To je za mene postalo toliko nesnosno da vi┼íe nisam mogao biti u taboru onih koji uni┼ítavaju moj narod i moju zemlju. Zapad mi nije stran, ali gledam na njega kao na neprijateljsku silu.

Danas mnogi biv┼íi sovjetski disidenti govore o svojoj ranijoj domovini kao o zemlji prava i demokracije. I sada, kada je ta to─Źka mi┼íljenja postala op─çeprihva─çena na Zapadu, vi je poku┼íavate opovrgneti. Nema li tu proturje─Źnosti?

- Za vrijeme Hladnog rata demokracija je bila oru┼żje u borbi protiv komunisti─Źkog totalitarizma. Danas mi shva─çamo da je epoha Hladnog rata bila trenutak kulminacije u povijesti Zapada. U to vrijeme Zapad je imao sve: rast blagostanja koji je bio bez presedana, istinsku slobodu, nevjerojatan socijalni progres, ogromna znanstvena i tehnolo┼íka otkri─ça. Ali, u isto vrijeme, Zapad se neprimjetno mijenjao.

Stidljiva integracija razvijenih, zapo─Źeta u to vrijeme, bila je u su┼ítini prete─Źa internacionalizacije gospodarstva i globalizacije vlasti, ─Źiji smo svjedoci danas. Integracija mo┼że poslu┼żiti rastu op─çeg blagostanja i da ima pozitivne posljedice ako, primjerice, ona zadovoljava legitimne te┼żnje bratskih naroda za ujedinjenjem. Ipak, ta integracija o kojoj se govori bila je od po─Źetka smi┼íljena kao vertikalna struktura, strogo kontrolirana od nacionalne vlasti. Bez uspje┼íno izvedene ruske kontrarevolucije protiv sovjeta Zapad nije mogao krenuti ka globalizaciji.

Zna─Źi, uloga Gorba─Źova nije bila pozitivna?

- Gledam na stvari iz ne┼íto druga─Źijeg kuta. Unato─Ź uvrije┼żenom mi┼íljenju, sovjetski komunizam nije propao iz unutarnjih razloga. Njegovo uni┼ítenje je najve─ça pobjeda u povijesti Zapada. Tiha pobjeda koja, ponavljam, omogu─çuje uspostavljanje planetarne vlasti. Kraj komunizma ozna─Źio je i kraj demokracije. Dana┼ínja epoha je ne samo postkomunisti─Źka ona je i post-. Danas smo svjedoci demokratskog totalitarizma ili, ako ho─çete, totalitarne demokracije.

Zar vam to ne zvu─Źi malo apsurdno?

- Nimalo. Za demokraciju je potreban pluralizam, a pluralizam predvi─Ĺa postojanje najmanje dvije manje-vi┼íe ravne sile, koje se izme─Ĺu sebe bore i zajedno utje─Źu jedna na drugu. Za vrijeme Hladnog rata bila je svjetska demokracija, globalni pluralizam, unutar kojeg su postojala dva suprotstavljena sustava: kapitalisti─Źki i komunisti─Źki. Kao i nejasna, ali ipak struktura onih dr┼żava koje se nisu mogle svrstati u prve dvije skupine. Sovjetski totalitarizam je bio prijem─Źiv za kritike koje su dolazile sa Zapada. Sa svoje strane, Zapad se nalazio pod utjecajem SSSR, posebno preko vlastitih komunisti─Źkih partija. Danas ┼żivimo u svijetu gdje vlada jedna jedina sila, jedna ideologija i jedna proglobalisti─Źka partija.

Sve to uzeto zajedno, po─Źelo se formirati jo┼í u vrijeme Hladnog rata, kad su se postupno u najrazli─Źitijim oblicima pojavile superstrukture: komercijalne, bankarske, politi─Źke i informacijske organizacije. Bez obzira na razne sfere djelatnosti, ove snage je objedinjavala njihova transnacionalna su┼ítina. Padom komunizma one su po─Źele upravljati svijetom. Na takav na─Źin zapadne zemlje su se na┼íle u nadre─Ĺenom polo┼żaju, ali, zajedno s tim, one se nalaze u podre─Ĺenom polo┼żaju jer postupno gube svoj suverenitet u korist toga ┼íto ja zovem naddru┼ítvom. Planetarno naddru┼ítvo ─Źine komercijalne i nekomercijalne organizacije, ─Źiji utjecaj izlazi daleko iz okvira pojedina─Źnih dr┼żava. Kao i druge zemlje, zapadne dr┼żave pot─Źinjene su kontroli ovih nadnacionalnih struktura. I to zato ┼íto je suverenitet dr┼żava tako─Ĺer bio neotu─Ĺivi dio pluralizma, a to zna─Źi i demokracije u planetarnom okviru. Sada┼ínja vladaju─ça nadvlast gu┼íi suverene dr┼żave. Europske integracije, koje se otvaraju pred na┼íim o─Źima, tako─Ĺer vode nestajanju pluralizma unutar tog novog konglomerata u korist nadnacionalne vlasti.

Zar vam se ne ─Źini da su Francuska ili Njema─Źka i dalje demokratske dr┼żave?

- Zapadne zemlje su upoznale pravu demokraciju za vrijeme Hladnog rata. Politi─Źke partije su imale istinske ideolo┼íke razlike i razli─Źite politi─Źke programe. Organizacije tiska su se isto veoma razlikovali jedni od drugih. Sve je to utjecalo na ┼żivot obi─Źnih ljudi i vodilo rastu njihovog blagostanja. Sada je tome do┼íao kraj. Demokratski i razvijeni kapitalizam sa socijalno orijentiranim zakonodavstvom i jamstvima sigurnosti bio je umnogom obavezan postojanjem straha od komunizma. Nakon pada komunizma u zemljama Isto─Źne Europe, na Zapadu je po─Źeo masivni napad na socijalna prava gra─Ĺana. Danas socijalisti koji se nalaze u vlasti u ve─çini zemalja Isto─Źne Europe vode politiku demonta┼że sustava socijalne za┼ítite, politiku uni┼ítavanja svega ┼íto je socijalisti─Źko, a ┼íto je postojalo i u zemljama kapitalizma.

Na Zapadu nema vi┼íe politi─Źke snage sposobne da za┼ítiti obi─Źne gra─Ĺane. Postojanje politi─Źkih partija je ─Źista formalnost. Svakim danom me─Ĺu njima ─çe biti sve manje i manje razlika. Rat na Balkanu je bio svakakav samo ne demokratski. Ipak, njega su vodili socijalisti, koji su nekad bili protivnici takvih vrsta avantura. Ekologisti, koji se tako─Ĺer nalaze u vlasti u nekim zemljama, tako─Ĺer su pozdravili ekolo┼íku katastrofu izazvanu bombardiranjem NATO. Oni su se ─Źak usudili tvrditi da bombe koje sadr┼że osiroma┼íeni uran ne pretstavljaju opasnost za okoli┼í iako pri njihovom aktivirnju vojnici obla─Źe specilne za┼ítitne kombinezone. Tako demokracija postupno nestaje iz dru┼ítvene organizacije zapadnih zemalja. Svuda se ┼íiri totalitarizam jer nadnacionalna struktura name─çe dr┼żavama svoje vlastite zakone. Taj nedemokratski dodatak odaje nare─Ĺenja, uvodi sankcije, organizira embargo, baca bombe, mori gla─Ĺu. ─îak mu se i Clinton pot─Źinjava. Financijski totalitarizam pot─Źinio je sebi politi─Źku vlast. Hladnom financijskom totalitarizmu tu─Ĺe su emocije i sa┼żaljenje. U usporedbi s financijskom diktaturom, politi─Źka diktatura se u potpunosti mo┼że smatrati ljudskom. Unutar najsurovijih diktatura bio je mogu─ç nekakav otpor. Protiv banaka je nemogu─çe ustati.

A što je s revolucijom?

- Demokratski totalitarizam i financijska diktatura isklju─Źuju mogu─çnost dru┼ítvene revolucije.

Zašto?

- Zato ┼íto oni ujedinjuju grubu svemo─çnu vojnu silu s financijskim gu┼íenjem u planetarnom okviru. Svi revolucionarni prevrati su dobivali nekad podr┼íku izvana. Sad je to nemogu─çe po┼íto vi┼íe nema i ne─çe biti suverenih dr┼żava. ┼átovi┼íe, na najni┼żoj dru┼ítvenoj ljestvici klasa radnika je zamijenjena klasom nezaposlenih. A ┼íto ┼żele nezaposleni? Posao. Zato su oni u lo┼íijoj poziciji od klase radnika iz pro┼ílosti.

Svi totalitarni sustavi su imali svoju ideologiju. Kakva je ideologija ovog novog društva koje vi nazivate postdemokratskim?

- Najutjecajniji zapadni teoreti─Źari i politi─Źari smatraju da smo u┼íli u postideolo┼íko epohu. To je zato ┼íto pod slovom “ideologija” oni podrazumijevaju komunizam, fa┼íizam, nacizam itd. Ustvari, ideologija, nadideologija zapadnog svijeta koja se razvijala tijekom posljednjih pedeset godina, mnogo je ja─Źa od komunizma ili nacional-socijalizma. Zapadnom gra─Ĺaninu mnogo vi┼íe ispiru mozak nego ┼íto su obi─Źnom sovjetskom ─Źovjeku posredstvom komunisti─Źke propagande. U podru─Źju ideologije glavne nisu ideje, ve─ç mehanizmi njihovog ┼íirenja. Mo─ç zapadnih medija npr. nerazmjerno je ve─ça od najja─Źeg sredstva propagande Vatikana u vrijeme njegove najve─çe mo─çi.

I to nije samo film, literatura, filozofija – sve poluge vlasti utjecaja i sredstava ┼íirenja kulture u naj┼íirem smislu rije─Źi rade u tom smjeru. Na najmanji znak, sve ┼íto radi u toj sferi tako jednodu┼íno reagira da nevoljko dolazi misao o zapovijedima koje dolaze iz jedinstvenog izvora vlasti. Na kraju, umjesto da se osu─Ĺuju politi─Źari i generali NATO za njihovo kr┼íenje svih postoje─çih zakona, najve─çi broj zapadnih gra─Ĺana je uvjeren da je rat protiv isto─Źnih zemalja bio potreban i pravi─Źan. Zapadna ideologija kombinira i mije┼ía ideje ovisno od svojih potreba. Jedna od takvih ideja – zapadne vrijednosti i na─Źin ┼żivota su najbolji na svijetu iako za ve─çinu ljudi na planeti te vrijednosti imaju pogubne posljedice. Probajte uvjeriti Amerikanca da ─çe te vrijednosti biti pogubne za Rusiju.

Ne─çete uspjeti. Oni ─çe i dalje buditi tezu o univerzalnosti zapadnih vrijednosti, prate─çi na takav na─Źin jedan od kamena temeljaca principa ideolo┼íkog dogmatizma. Zapadni teoreti─Źari, politi─Źari i mediji apsolutno su uvjereni da je njihov sustav najbolji. Upravo zato oni ga bez svake sumnje i sa mirnom savje┼í─çu name─çu ─Źitavom svijetu. Zapadni ─Źovjek, nositelj tih najboljih vrijednosti, na takav na─Źin postaje novi nad─Źovjek. Na termin je stavljen tabu, ali se sve svodi upravo na to. Naravno, ova pojava trebalo bi znanstveno da se prou─Źava. Ipak, mogu primijetiti, u nekim podru─Źjima sociologije i povijesti postalo je krajnje te┼íko provoditi znanstvena istra┼żivanja. Znanstvenik koji odjednom pokazuje ┼żelju da izu─Źava mehanizme demokratskog totalitarizma suo─Źava se s velikim te┼íko─çama. Od njega prave prognanika. Sa druge strane, te ─Źija istra┼żivanja slu┼że vladaju─çoj ideologiji zatrpavaju grantovima, a izdava─Źke ku─çe i mediji bore se za pravo suradnje s tim autorima. To sam osjetio na vlastitoj ko┼żi kad sam predavao i radio kao istra┼żiva─Ź na stranim sveu─Źili┼ítima.

Zar u toj nadideologiji, koju ne volite, nema tolerantnosti i uva┼żavanja bliskih?

- Kad slu┼íati predstavnike zapadne elite, sve vam se ─Źini tako ─Źistim, velikodu┼ínim, punim po┼ítovanja prema ljudima. Rade─çi to, oni primjenjuju klasi─Źno pravilo propagande: prikrivaju stvarnost slatkim rije─Źima. Ipak, dovoljno je samo uklju─Źiti televizor, oti─çi u kino, otvoriti bestseler ili poslu┼íati popularnu glazbu kako bi se uvjerilo u suprotno: ┼íirenje kulta surovosti, seksa i novca je bez presedana. Blagorodne rije─Źi trebaju sakriti ta tri stupa (postoje i drugi) totalitarne demokracije.

A što je s ljudskim pravima? Zar ih na Zapadu ne poštuju najviše?

- Danas se ideja ljudskih prava sve vi┼íe nalazi pod pritiskom. ─îak i broj ideolo┼íkih teza, po kojima se ova prava dobivaju ro─Ĺenjem i ne mogu biti oduzeta, danas ne mogu izdr┼żati preliminarnu ozbiljnu analizu. Ja sam spreman zapadnu ideologiju podvrgnem istoj takvoj znanstvenoj analizi kakvu sam primijenio na komunizam. Ali to je dug razgovor i nije za dana┼ínji intervju.

Da li zapadna ideologija ima klju─Źnu ideju?

- Ideja globalizacije. Drugim rije─Źima, vladavina svijetom. A, po┼íto je takva ideja doboljno neugodna, ona se prekriva op─çim frazama o ujedinjenju planete, o transformaciji svijeta u jednu integracijsku cjelinu. U stvarnosti, Zapad je sad pristupio strukturnim promjenama u planetarnom okviru. S jedne strane, zapadno dru┼ítvo vlada nad ─Źitavim svijetom, a, s druge strane, ono samo se transformira po vertikali, s nadnacionalnom vla┼í─çu na samom vrhu piramide.

Svjetska vlada?

- Ako ho─çete, da.

Vjerujete li u to? Zar to ne zna─Źi biti ┼żrtva glupe fantazije o svjetskoj zavjeri?

- Kakva zavjera? Nema nikakve zavjere. Svjetskom vladom upravljaju rukovoditelji svima dobro poznatih nadnacionalnih komercijalnih, financijskih i politi─Źkih struktura. Prema mojim procjenama, to naddru┼ítvo koje danas upravlja svijetom ve─ç broji oko pedeset milijuna ljudi. Njegov centar su SAD. Zemlje Zapadne Europe i neki biv┼íi azijski “zmajevi” ─Źine njegov biznis. Ostale zemlje se nalaze pod vla┼í─çu stroge financijsko-gospodarske hijerarhije. To je realnost. ┼áto se ti─Źe propagande, ona smatra po┼żeljnim stvaranje svjetske vlade pod kontrolom svjetskog parlamenta, po┼íto je svijet veliko bratstvo. Sve su to pri─Źe namijenjene publici.


I Europski parlament, tako─Ĺer?

- Ne, po┼íto Europski parlament postoji. Ali treba biti naivan pa vjerovati da je Europska unija bila rezultat dobre volje vlada ─Źije zemlje ulaze u njen sastav. Europska unija – to je oru┼żje za uni┼ítenje nacionalnih suvereniteta. Ona je dio projekta koji su stvorile nadnacionalne organizacije.

Europska suradnja promijenila je ime poslije raspada Sovjetskog Saveza i po─Źela se zvati Europska unija. Po ugledu na bolj┼íevike, rukovoditelji Europske unije nazivaju se komesarima. Kao i bolj┼íevici, oni se nalaze na ─Źelu komisija. Posljednji predsjednik je bio “izabran”, kao jedinstveni kandidat …

Ne treba zaboravljati da se proces socijalne organizacije pot─Źinjava odre─Ĺenim zakonima. Organizirati milijun ljudi – to je jedno, organizirati deset milijuna – to je drugo, dok je organizirati sto milijuna ljudi – najte┼żi zadatak. Organizirati petsto milijuna ljudi je zadatak kolosalnih okvira. Treba stvoriti nove administrativne organe, obu─Źavati ljude koji ─çe njima upravljati i osigurati im kontinuiran rad. To je primarni zadatak. Ustvari, Sovjetski Savez je bio klasi─Źni primjer mnogonacionalnog konglomerata na ─Źijem ─Źelu se nalazila nadnacionalna upravlja─Źka struktura. Europska unija ┼żeli dobiti bolje rezultate od Sovjetskog Saveza. To je u potpunosti opravdano. Jo┼í prije dvadeset godina bio sam iznena─Ĺen time ┼íto su tzv. defekti sovjetskog sustava bili jo┼í razvijeniji na Zapadu.

Koji na primjer?

- Planiranje. U zapadnim gospodarstvima se beskona─Źno vi┼íe planira nego ┼íto se nekad planiralo u ekonomiji SSSR. Zatim birokracija. U Sovjetskom Savezu je od 10-12 posto aktivnog stanovni┼ítva radilo u sferi dr┼żavne administracije i upravljanja. U SAD takvih radnika je 16-20 posto. Ipak, SSSR su kritizirali upravo zbog njegove planske ekonomije i rotacije birokratskog aparata. U Centralnom komitetu KPSS radilo je 2.000 ljudi. Brojnost aparata Komunisti─Źke partije dolazila je do 150.000 radnika. Danas na Zapadu mo┼żete na─çi desetke, ─Źak stotine poduze─ça iz industrijskog i bankarskog sektora koja zapo┼íljavaju mnogo vi┼íe ljudi. Birokratski aparat sovjetske Komunisti─Źke partije bio je zanemarivo mali u usporedbi s personalom krupnih zapadnih transnacionalnih korporacija. Treba priznati: u SSSR se lo┼íe upravljalo upravo zbog nedostatka administrativnog osoblja. Trebalo je imati dva-tri puta vi┼íe administrativnih radnika. Europska unija odli─Źno shva─ça ove probleme i zato ih uzima na znanje. Integracija je nemogu─ça bez postojanja impresivnog administrativnog aparata.

To što vi govorite ne poklapa se s idejama liberalizma, kojeg propagiraju europski rukovoditelji. Ne mislite li da je njihov liberalizam samo ukras?

- Administracija ima tendenciju velikog uve─çanja, ┼íto je opasno za nju. Ona to zna. Kao i bilo koji organizam, ona nalazi vlastite protuotrove za nastavak normalnog funkcioniranja. Privatna inicijativa – jedan je od njih. Drugi protuotrov je dru┼ítvena i individualna moralnost. Primjenjuju─çi ih, vlast se bori s tendencijama koji vode ka samouni┼ítenju. Zato je ona izmislila liberalizam kako bi izgradila protute┼żu svojoj vlastitoj rotaciji. Ipak, biti danas liberalom – apsurdno je. Nema vi┼íe liberalnog dru┼ítva. Liberalna doktrina nikako ne odgovara realnosti epohe koncentracije kapitala bez presedana u povijesti ─Źovje─Źanstva.

Kretanje kolosalnih financijskih sredstava nikako ne odgovara interesima pojedina─Źnih dr┼żava i naroda, kojeg ─Źine individualci. Liberalizam podrazumijeva osobnu inicijativu i preuzimanje financijskih rizika na sebe. Danas za svaki posao treba novac, kojeg pru┼żaju banke. Te banke, ─Źiji broj se postupno smanjuje, vode politiku koja je, po svojoj prirodi, diktatorska i dirigentska. Vlasnici poduze─ça su im predati na milost jer se sve pot─Źinjava kreditu, zna─Źi nalaze se pod kontrolom financijskih organizacija. Va┼żnost individualaca – osnova liberalizma – smanjuje se iz dana u dan. Danas nema zna─Źaja tko upravlja ovim ili onim poduze─çem, ovom ili onom zemljom: Bush ili Clinton, Cole ili Schroeder, Chirac, koja je razlika?

Totalitarni re┼żimi XX stolje─ça su bili vrlo surovi, ┼íto se ne mo┼że re─çi za zapadnu demokraciju.

- Glavno je – ne metodi, ali da dobiveni rezultati. Da navedem primjer? Tijekom borbe s nacisti─Źkom Njema─Źkom, SSSR je izgubio 20 milijuna ljudi i pretrpio kolosalnu materijalnu ┼ítetu. Tijekom Hladnog rata, rata bez bombi i pu┼íaka, gubici u svim aspektima su bili mnogo ve─çi. Za posljednjih deset godina ┼żivotni vijek Rusa se smanjio za deset godina. Smrtnost katastrofalno nadilazi ra─Ĺanje. Dvije milijuna djece ne spava kod ku─çe. Pet milijuna djece ┼íkolske dobi ne ide u ┼íkolu. Registrirano je 12 milijuna narkomana. Alkoholizam je postao univerzalan. ─îak 70 posto omladine nije sposobno za vojnu slu┼żbu uslijed razli─Źitih fizi─Źkih nedostataka. Eto izravnih posljedica Hladnog rata, poslije kojeg je do┼íao prelazak na zapadni na─Źin ┼żivota. Ako se tako nastavi, stanovni┼ítvo dr┼żave ─çe se u po─Źetku brzo smanjiti sa 150 na 100 milijuna, a onda i na 50 milijuna. Demokratski totalitarizam ─çe prevladati ranije totalitarne re┼żime.

Po nasilju?

- Narkotici, alkoholizam, lo┼ía prehrana i SIDA imaju ve─çu u─Źinkovitost od vojnog nasilja. Nakon kolosalnog uni┼ítavanja u Hladnom ratu, Zapad je izmislio “mirovni rat”. Kampanja na Bliskom istoku su dva primjera kolektivnog ka┼żnjavanja i uzvratnih dionica isklju─Źivo velikih razmjera, kojima propagandna ma┼íina daje smisao “blagorodnog djela” ili “humanitarnog rata”. Usmjeravanje nasilja protiv samih ┼żrtava – to je druga tehnologija. Primjer njene upotrebe je ruska kontrarevolucija iz 1985. godine. Me─Ĺutim, raspiruju─çi rat u Jugoslaviji, zemlje Zapadne Europe povele su rat protiv same sebe.

Bez obzira na njezin nuklearni potencijal?

- Nuklearni arsenal Rusije je ogroman, ali je zastario. Osim toga, Rusi su moralno razoru┼żani i gotovi na kapitulaciju. ─îini mi se da ─çe 21. stolje─çe po stravi─Źnosti presti─çi sve ┼íto je ─Źovje─Źanstvo vidjelo do sada. Razmislite samo o nadolaze─çem globalnom ratu s kineskim komunizmom. Za pobjedu nad tako gusto naseljenom zemljom potrebno je uni┼ítiti 10-20 milijuna ljudi, a negdje i 500 milijuna. Danas je to potpuno mogu─çe, imaju─çi u vidu razinu razvoja postignu─ça propagandne ma┼íinerije. Naravno, u ime slobode i ljudskih prava. Jedino ako neka PR-organizacija ne izmisli novi, ni┼íta manje plemeniti razlog.

Vama se ne ─Źini da ljudi mogu imati vlastito mi┼íljenje, da mogu glasovati i na takav na─Źin se samostalno izra┼żavati?

- Prvo, ljudi ve─ç sada malo glasuju, a kasnije ─çe jo┼í manje. ┼áto se ti─Źe javnog mnijenja, na Zapadu ga formiraju sredstva masovnih informacija. Sjetite se ┼ápanjolskog rata. Dobrovoljci su dolazili iz svih krajeva svijeta kako bi ratovali na jednoj ili drugoj strani. Sjetite se Vijetnamskog rata. Sada su ljudi toliko hladni da reagiraju isklju─Źivo tako kako o─Źekuju vlasnici propagande.

SSSR i Jugoslavija su bile najvi┼íe multietni─Źke dr┼żave na svijetu, i, bez obzira na to, bile su uni┼ítene. Vidite li vezu u ru┼íenju multietni─Źkih zemalja, s jedne strane, i propagande multietni─Źnosti, s druge?

- Sovjetski totalitarizam je stvorio istinsko mnogonacionalne i multietni─Źko dru┼ítvo. Upravo su zapadne demokrate ulo┼żile nad─Źove─Źanski propagandne napore za raspirivanje raznih vidova nacionalizma jer je za njih raskol SSSR bio najbolji na─Źin za njegovo uni┼ítenje. Takav mehanizam je proradio i u Jugoslaviji. Njema─Źka se uvijek zalagala za likvidaciju Jugoslavije. Budu─çi ujedinjena, Jugoslavija se mogla suprotstaviti. Su┼ítina zapadnog sustava se ogleda u podjeli kako bi se bolje mogli uspostavljati svoji zakoni u svim zemljama odjednom, gdje bi one same istupale u svojstvu vrhovnog suca. Nema nikakvih razloga da se ne vjeruje da sli─Źna tehnologija ne─çe biti primijenjena i u podjeli Kine u budu─çnosti.

Na vas je ve─çi dojam izazvala u─Źinkovitost ameri─Źkog vojnog arsenala u Jugoslaviji?

- Po svemu, rukovoditelji novog svjetskog poretka izabrali su strategiju permanentnog nasilja. Jedan za drugim ─çe sada izbijati lokalni konflikti kako bi ih ma┼íinerija “mirovnog rata”, koju smo ve─ç vidjeli na djelu, gu┼íila. U su┼ítini, to mo┼że biti tehnologija upravljanja ─Źitavom planetom. Zapad kontrolira ve─çi dio prirodnih resursa Zemlje. Njegovi intelektualni resursi milijun puta nadilaze resurse ostatka svijeta. Ta ogromna superiornost uvjetovana je hegemonijom Zapada u podru─Źju tehnologija, umjetnosti, sredstava masovnih informacija, informatike, znanosti, a sada slijedi i prevladavanje u svim ostalim sferama. Bilo bi suvi┼íe jednostavno samo zavladati svijetom. Oni trebaju upravljati njime. Upravo ovaj fundamentalni problem poku┼íavaju sada rije┼íiti Amerikanci. Sjetite se, u vrijeme Krista na Zemlji je bilo samo 100 milijuna ljudi. Danas samo Nigerija ima toliko.

Milijarda zapadoida i njima asimiliranih ljudi ─çe upravljat cijelim svijetom. Me─Ĺutim, tim milijardama, sa svoje strane, tako─Ĺer treba upravljati. Za upravljanje zapadnim svijetom potrebno je najverovarnije 200 milijuna ljudi. Njih treba birati i obu─Źavati. Eto za┼íto je Kina osu─Ĺena na poraz u borbi protiv hegemonije Zapada. Toj zemlji nedostaje uprava, kao i ekonomski i intelektualni resursi u cilju provo─Ĺenja u─Źinkovitog upravlja─Źkog aparata koji se sastoji od 300 milijuna ljudi. Samo je Zapad sposoban rije┼íiti probleme svjetske uprave. On je ve─ç pristupio tome. Stotine tisu─ça zapadoida koji se nalaze u biv┼íim komunisti─Źkim zemljama, primjerice u Rusiji, kao po pravilu, zauzimaju tamo rukovode─çe polo┼żaje. Totalitarna demokracija ─çe jo┼í biti i kolonijalna demokracija.

Prema Marxu, kolonizacija, osim nasilja i surovosti, nosila je sa sobom civilizacijska blaga. Mo┼żda se povijest ─Źovje─Źanstva ponovi na novom okretu?

- Doista, za┼íto ne? Ali, ovaj, ne za sve. Kakav doprinos su dali civilizaciji ameri─Źki indijanci? Prakti─Źno nikakav jer su bili podavljeni, uni┼íteni, zbrisani s lica zemlje. A sada pogledajte doprinos Rusa. I, uop─çe, napravit va┼żnu primjedbu: Zapad se nije pla┼íio toliko vojne snage SSSR, koliko njegovog intelektualnog, umjetni─Źkog i sportskog potencijala. Zapad je vidio koliki poligon ┼żivota je bio SSSR. Upravo to je trebalo uni┼ítiti kod neprijatelja. Upravo to je i bilo ura─Ĺeno. Danas ruska znanost ovisi od ameri─Źkog financiranja. Ona se nalazi u jadnom stanju jer SAD nisu zainteresirane za financiranje konkurencije. Amerikanci vi┼íe vole ruskim znanstvenicima dati posao kod sebe, u SAD. Sovjetski film je tako─Ĺer bio uni┼íten i zamijenjen ameri─Źkim. Sa knji┼żevno┼í─çu se isto to dogodilo. Svjetska vladavina se prije svega vidi kroz intelektualni ili, ako ho─çete, kulturni diktat. Eto za┼íto posljednjih desetlje─ça Amerikanci s tako velikom ┼żeljom rade na obaranju kulturne i intelektuane razine u ─Źitavom svijetu osim vlastite, ┼íto ─çe im omogu─çiti da oni provode taj diktat.

Ne─çe li se ta vladavina na kraju okrenuti na dobrobit za ─Źitavo ─Źovje─Źanstvo?

- Oni koji budu ┼żivjeli kroz deset generacija, zaista mogu re─çi da se sve dogodilo u ime ─Źovje─Źanstva, tj. radi njihovog blagostanja. Ali ┼íto ─çe biti s Rusom i Francuzom koji danas ┼żive? Mo┼że li se on radovati tome ┼íto njegov narod ─Źeka sudbina ameri─Źkih Indijaca? Termin “─Źovje─Źanstvo” je apstrakcija. U realnosti postoje Rusi, Francuzi, itd. Me─Ĺutim, ako se sada┼ínja tendencija nastavi, narodi koji su osnovali suvremenu civilizaciju (mislim na latinske narode) postupno ─çe nestati. Zapadna Europa je ve─ç puna stranaca. O tome jo┼í nismo govorili, ali ta pojava nije slu─Źajna i nije posljedica nekih nekontroliranih ljudskih tokova. Cilj je stvoriti u Europi stanje sli─Źno stanju u SAD. Izgleda mi, Francuzi ─çe se malo obradovati saznav┼íi da ─çe ─Źovje─Źanstvo bili sretno, ali bez Francuza. Na kraju krajeva, ostaviti na Zemlji ograni─Źeni broj ljudi koji bi ┼żivjeli kao u raju mogao bi biti racionalan projekt. Ljudi koji bi ostali sigurno bi smatrali da je njihova sre─ça rezultat povijesnog razvoja. Ne. Zna─Źaj ima samo onaj ┼żivot koji mi i nama bliski ┼żivimo danas.
 
(web-tribune.rs/uredio i preveo:nsp)

Filed under: SVIJET U RATU · Tags: , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , ,