Articles Comments

Novi Svjetski Poredak » MEDIJI » DAN ┼ŻENA: Konzumerizam umjesto borbe za prava ┼żena

DAN ┼ŻENA: Konzumerizam umjesto borbe za prava ┼żena

dan-zenaTijekom i nakon raspada Jugoslavije, 8 o┼żujak se “slavi” na na─Źin da to nema nikakve veze s feministi─Źkim, politi─Źkim prvobitnim idejama, ve─ç je u slu┼żbi kapitalisti─Źkog konzumerizma, kupnje cvije─ça i poklona

Da je umjesto podsjetnika na status i prava ┼żena 8. mart (o┼żujka) slavlje konuzmerizma, dokazuje potro┼ía─Źka groznica koja je ovih dana zamijenila najave o debatama, akcijama ili protestima kojima ┼żene u hrvatskoj podsje─çaju da su manje pla─çene od mu┼íkaraca, da ih je malo na mjestima odlu─Źivanja, te da ih i dalje odre─Ĺuju rodni stereotipi

Da bi se odr┼żao takmi─Źarski duh u ┼íto skupljem poklonu, mnoga djeca su ve─ç danas, dan prije praznika, odnijela poklone svojim u─Źiteljicama.

Tako su dan prije praznika ispred ┼íkola osvanuli prodavci cvije─ça, ali se odavno u─Źiteljicama ne daruje samo cvijet. Postalo je uobi─Źajeno da se djeca takmi─Źe u ┼íto skupljem osmomartovskom poklonu u─Źiteljicama: Uo─Źi praznika koji bi trebalo podsjetiti kako polo┼żaj ┼żena jo┼í nije zadovoljavaju─çi, mnoga udru┼żenja i zaposlene ┼żene se umjesto debata, akcija ili protesta zadovoljavaju besplatnim parfemom od direktora ili bonom za kupovinu u shopping centrima.

Dan ┼żena je tako u Hrvatskoj izgubio su┼ítinsko zna─Źenje.

─îini se da je to za mnoge danas samo modificirana verzija Dana ljubavi.

Osmi mart kroz povijest: Od protesta za prava ┼żena do cvije─ça i poklona

┼áirom svijeta dana┼ínji dan se obilje┼żava kao Dan ┼żena. Me─Ĺutim, povijest ovog praznika i va┼żnost obilje┼żavanja 8. o┼żujka ne ve┼że se samo za poklanjanje cvije─ça i pa┼żnje tog jednog dana, ve─ç za cilj ima skrenuti pa┼żnju na hrabrost, snagu i mogu─çnosti ┼żena koje istinski pokre─çu svijet.

Za┼íto je va┼żno obilje┼żavati Dan ┼żena?

Deformacijom tradicija, 8. mart, Dan ┼żena, veoma se pribli┼żio danima ─Źija je simboli─Źka vrijednost gotovo suprotna njegovoj ÔÇô Danu majki i Danu zaljubljenih. Iako su, bez sumnje, mnoge ┼żene ujedno i majke i/ili zaljubljene ┼żene, povijesti ustanovljenja ovih datuma rijetko su se kri┼żale.

Ideja da se obilje┼żava me─Ĺunarodni dan ┼żena prvi put se pojavila po─Źetkom 20. stolje─ça u doba brze industrijalizacije i ekonomske ekspanzije koja je ─Źesto dovodila do ┼ítrajkova zbog lo┼íih uslova za rad. ┼Żene zaposlene u industriji odje─çe i tekstila su javno prosvjedovale 8. marta 1857 u New Yorku.

Tekstilne radnice su protestovale zbog lo┼íih radnih uslova i niskih pla─ça. Demonstracije je rasturila policija. Te iste ┼żene su osnovale sindikat dva mjeseca kasnije.

Prosvjedi 8. marta su se doga─Ĺali i narednih godina, najpoznatiji je bio 1908. godine kada je 15.000 ┼żena mar┼íiralo kroz New York tra┼że─çi kra─çe radno vrijeme, bolje pla─çe i pravo glasa. Godine 1910. prva me─Ĺunarodna ┼żenska konferencija bila je odr┼żana u Kopenhagenu u organizaciji Socijalisti─Źke Internacionale te ustanovila ÔÇśMe─Ĺunarodni dan ┼żenaÔÇÖ na prijedlog slavne njema─Źke socijalistkinje Clare Zetkin.

Slijede─çe godine Me─Ĺunarodni dan ┼żena obilje┼żili su milioni ljudi u Austriji, Danskoj, Njema─Źkoj i ┼ávicarskoj. Ti doga─Ĺaji su se poklopili s po┼żarom u tvornici Triangle Shirtwaist u New Yorku, nakon koga su slabe mjere sigurnosti na radu ozna─Źene kao razlog za veliki broj ┼żrtava. Pred po─Źetak Prvog svjetskog rata ┼żene ┼íirom Europe su odr┼żale mirovne demonstracije 8. marta 1913. godine.

Prvi svjetski rat, polo┼żaj ┼żena i pravo glasa

Prvi svjetski rat je neizravno oja─Źao polo┼żaj ┼żena jer su se dokazale kao nositelji gospodarstva dok su mu┼íkarci ginuli u rovovima.


8. o┼żujka 1917. godine 90.000 ┼żena je u poluvremenu ruske bolj┼íevi─Źke revolucije u St. Petersburgu prosvjedovalo za “mir, hljeb i zemlju”, a prosvjed je doveo do abdikcije ruskog cara. Zaslugama Aleksandre Kolontaj, neposredno po svr┼íetku Oktobarske revolucije 8 o┼żujka slu┼żbeno postaje praznik u Sovjetskom Savezu.

Nakon rata, Velika Britanija (1918.) i SAD (1920.) su ┼żenama dali pravo glasa. Do tada su samo mu┼íkarci u┼żivali ovo pravo, a mnoge velike svjetske zemlje su pravo glasa (izbora) ┼żenama dali puno godina kasnije.

Tijekom tridesetih godina XX. stolje─ça pa do sredine ┼íezdesetih Me─Ĺunarodni dan ┼żena je povezivan s komunizmom i na Zapadu se nije slavio. Sredinom ┼íezdesetih feministi─Źki pokret ponovno uzdi┼że taj dan.

Ujedinjeni narodi su 1975. godinu proglasili “Me─Ĺunarodnom godinom ┼żena”, a 1977. su donijeli i rezoluciju o redovitoj proslavi Me─Ĺunarodnog dana ┼żena.

U SFRJ…

Tijekom ┼íezdesetih i sedamdesetih godina XX vijeka, slu┼żbena politika SFR Jugoslavije je poticala prisustvo ┼żena u javnoj sferi, podrazumijevaju─çi da su neravnopravnosti ukinute u naprednom sustavu samoupravljanja, ali je istodobno malo ─Źinila da bi se drugarice zaista izvele iz tradicionalne uloge ┼żene.

Ukidanje revolucionarnog duha u realnom socijalizmu mo┼żda se najbolje vidi u pribli┼żavanju Dana ┼żena i Dana majki. Sa povla─Źenjem ┼żena iz javnog ┼żivota, vra─çanjem u ku─çu i ulogama koje iz tog okru┼żenja proistje─Źu, i “Osmi o┼żujka” se postupno odvaja od svoje prvotne orijentacije i mijenja svoj smisao i sadr┼żaj. Umjesto nekada┼ínjeg “borbenog dana” preobra┼żava se, ┼íezdesetih godina, u dan majki, blagdan roditeljice i odgojiteljice.

Iako bez osnovnih politi─Źkih i socijalnih prava 1913. godine u Sarajevu, 2000 ┼żena iz BiH svih vjeroispovesti odr┼żalo je prvu proslavu ┼żenskog dana.

U vrijeme SFRJ, “Dan ┼żena” je polako gubio svoju jasnu feministi─Źku, politi─Źku i ideolo┼íku osnovu i postajao je potro┼ía─Źki blagdan, banalizuju─çi se i pretvaraju─çi u vlastitu parodiju. Nakon raspada Jugoslavije, 8 o┼żujak se “slavi” na na─Źin da to nema nikakve veze s feministi─Źkim, politi─Źkim prvobitnim idejama, ve─ç je u slu┼żbi kapitalisti─Źkog konzumerizma, kupnje cvije─ça i poklona.

Prava ┼żena danas

Nesumnjivo je da su prava ┼żena danas u znatno ve─çem fokusu nego ┼íto je to bilo godinama unatrag, ali to jo┼í uvijek nije dovoljno. U mnogim zemljama svijeta, pa i u na┼íem okru┼żenju, svakodnevno se doga─Ĺa nasilje nad ┼żenama, ┼żene su pod─Źinjene, diskriminirane i omalova┼żavane. Na razgovorima za posao jo┼í uvijek se ┼żenama postavljaju pitanja ‘da li ste udati’ i ‘da li namjeravate zatrudnijeti’, pla─çe su manje u odnosu na pla─çe mu┼íkaraca na istim pozicijama, a uloga i polo┼żaj ┼żene se i dalje ve┼że za spremanje doma i odgajanje djece.

Zbog toga je bitno na dana┼ínji dan prisjetiti se svih va┼żnih, jakih i inspirativnih ┼żena koje su kroz povijest utrle put za bolje sutra.

Zato ┼żene, odbijte poklone na dana┼ínji dan kao protest protiv konzumeracije “Dana ┼żena” i pretvaranje ovog praznika u “Dan pove─çane potro┼ínje jednog gra─Ĺana”!
 

 
(radiosarajevo,youtube.com/uredio:nsp)

Filed under: MEDIJI · Tags: , , , , , , , , , , ,