DAN ŽENA: Konzumerizam umjesto borbe za prava žena

Tijekom i nakon raspada Jugoslavije, 8 ožujak se “slavi” na način da to nema nikakve veze s feminističkim, političkim prvobitnim idejama, već je u službi kapitalističkog konzumerizma, kupnje cvijeća i poklona

Da je umjesto podsjetnika na status i prava žena 8. mart (ožujka) slavlje konuzmerizma, dokazuje potrošačka groznica koja je ovih dana zamijenila najave o debatama, akcijama ili protestima kojima žene u hrvatskoj podsjećaju da su manje plaćene od muškaraca, da ih je malo na mjestima odlučivanja, te da ih i dalje određuju rodni stereotipi

Da bi se održao takmičarski duh u što skupljem poklonu, mnoga djeca su već danas, dan prije praznika, odnijela poklone svojim učiteljicama.

Tako su dan prije praznika ispred škola osvanuli prodavci cvijeća, ali se odavno učiteljicama ne daruje samo cvijet. Postalo je uobičajeno da se djeca takmiče u što skupljem osmomartovskom poklonu učiteljicama: Uoči praznika koji bi trebalo podsjetiti kako položaj žena još nije zadovoljavajući, mnoga udruženja i zaposlene žene se umjesto debata, akcija ili protesta zadovoljavaju besplatnim parfemom od direktora ili bonom za kupovinu u shopping centrima.

Dan žena je tako u Hrvatskoj izgubio suštinsko značenje.

Čini se da je to za mnoge danas samo modificirana verzija Dana ljubavi.

Osmi mart kroz povijest: Od protesta za prava žena do cvijeća i poklona

Širom svijeta današnji dan se obilježava kao Dan žena. Međutim, povijest ovog praznika i važnost obilježavanja 8. ožujka ne veže se samo za poklanjanje cvijeća i pažnje tog jednog dana, već za cilj ima skrenuti pažnju na hrabrost, snagu i mogućnosti žena koje istinski pokreću svijet.

Zašto je važno obilježavati Dan žena?

Deformacijom tradicija, 8. mart, Dan žena, veoma se približio danima čija je simbolička vrijednost gotovo suprotna njegovoj – Danu majki i Danu zaljubljenih. Iako su, bez sumnje, mnoge žene ujedno i majke i/ili zaljubljene žene, povijesti ustanovljenja ovih datuma rijetko su se križale.

Ideja da se obilježava međunarodni dan žena prvi put se pojavila početkom 20. stoljeća u doba brze industrijalizacije i ekonomske ekspanzije koja je često dovodila do štrajkova zbog loših uslova za rad. Žene zaposlene u industriji odjeće i tekstila su javno prosvjedovale 8. marta 1857 u New Yorku.

Tekstilne radnice su protestovale zbog loših radnih uslova i niskih plaća. Demonstracije je rasturila policija. Te iste žene su osnovale sindikat dva mjeseca kasnije.

Prosvjedi 8. marta su se događali i narednih godina, najpoznatiji je bio 1908. godine kada je 15.000 žena marširalo kroz New York tražeći kraće radno vrijeme, bolje plaće i pravo glasa. Godine 1910. prva međunarodna ženska konferencija bila je održana u Kopenhagenu u organizaciji Socijalističke Internacionale te ustanovila ‘Međunarodni dan žena’ na prijedlog slavne njemačke socijalistkinje Clare Zetkin.

Slijedeće godine Međunarodni dan žena obilježili su milioni ljudi u Austriji, Danskoj, Njemačkoj i Švicarskoj. Ti događaji su se poklopili s požarom u tvornici Triangle Shirtwaist u New Yorku, nakon koga su slabe mjere sigurnosti na radu označene kao razlog za veliki broj žrtava. Pred početak Prvog svjetskog rata žene širom Europe su održale mirovne demonstracije 8. marta 1913. godine.

Prvi svjetski rat, položaj žena i pravo glasa

Prvi svjetski rat je neizravno ojačao položaj žena jer su se dokazale kao nositelji gospodarstva dok su muškarci ginuli u rovovima.

8. ožujka 1917. godine 90.000 žena je u poluvremenu ruske boljševičke revolucije u St. Petersburgu prosvjedovalo za “mir, hljeb i zemlju”, a prosvjed je doveo do abdikcije ruskog cara. Zaslugama Aleksandre Kolontaj, neposredno po svršetku Oktobarske revolucije 8 ožujka službeno postaje praznik u Sovjetskom Savezu.

Nakon rata, Velika Britanija (1918.) i SAD (1920.) su ženama dali pravo glasa. Do tada su samo muškarci uživali ovo pravo, a mnoge velike svjetske zemlje su pravo glasa (izbora) ženama dali puno godina kasnije.

Tijekom tridesetih godina XX. stoljeća pa do sredine šezdesetih Međunarodni dan žena je povezivan s komunizmom i na Zapadu se nije slavio. Sredinom šezdesetih feministički pokret ponovno uzdiže taj dan.

Ujedinjeni narodi su 1975. godinu proglasili “Međunarodnom godinom žena”, a 1977. su donijeli i rezoluciju o redovitoj proslavi Međunarodnog dana žena.

U SFRJ…

Tijekom šezdesetih i sedamdesetih godina XX vijeka, službena politika SFR Jugoslavije je poticala prisustvo žena u javnoj sferi, podrazumijevajući da su neravnopravnosti ukinute u naprednom sustavu samoupravljanja, ali je istodobno malo činila da bi se drugarice zaista izvele iz tradicionalne uloge žene.

Ukidanje revolucionarnog duha u realnom socijalizmu možda se najbolje vidi u približavanju Dana žena i Dana majki. Sa povlačenjem žena iz javnog života, vraćanjem u kuću i ulogama koje iz tog okruženja proistječu, i “Osmi ožujka” se postupno odvaja od svoje prvotne orijentacije i mijenja svoj smisao i sadržaj. Umjesto nekadašnjeg “borbenog dana” preobražava se, šezdesetih godina, u dan majki, blagdan roditeljice i odgojiteljice.

Iako bez osnovnih političkih i socijalnih prava 1913. godine u Sarajevu, 2000 žena iz BiH svih vjeroispovesti održalo je prvu proslavu ženskog dana.

U vrijeme SFRJ, “Dan žena” je polako gubio svoju jasnu feminističku, političku i ideološku osnovu i postajao je potrošački blagdan, banalizujući se i pretvarajući u vlastitu parodiju. Nakon raspada Jugoslavije, 8 ožujak se “slavi” na način da to nema nikakve veze s feminističkim, političkim prvobitnim idejama, već je u službi kapitalističkog konzumerizma, kupnje cvijeća i poklona.

Prava žena danas

Nesumnjivo je da su prava žena danas u znatno većem fokusu nego što je to bilo godinama unatrag, ali to još uvijek nije dovoljno. U mnogim zemljama svijeta, pa i u našem okruženju, svakodnevno se događa nasilje nad ženama, žene su podčinjene, diskriminirane i omalovažavane. Na razgovorima za posao još uvijek se ženama postavljaju pitanja ‘da li ste udati’ i ‘da li namjeravate zatrudnijeti’, plaće su manje u odnosu na plaće muškaraca na istim pozicijama, a uloga i položaj žene se i dalje veže za spremanje doma i odgajanje djece.

Zbog toga je bitno na današnji dan prisjetiti se svih važnih, jakih i inspirativnih žena koje su kroz povijest utrle put za bolje sutra.

Zato žene, odbijte poklone na današnji dan kao protest protiv konzumeracije “Dana žena” i pretvaranje ovog praznika u “Dan povećane potrošnje jednog građana”!
 
(radiosarajevo,youtube.com/uredio:nsp)