Articles Comments

Novi Svjetski Poredak » Featured, TEHNOLOGIJA I ZNANOST » OPASNOST VE─ćA OD NUKLEARNOG ORU┼ŻJA: Znanost neraskidivo povezana sa ubijanjem

OPASNOST VE─ćA OD NUKLEARNOG ORU┼ŻJA: Znanost neraskidivo povezana sa ubijanjem

manipulacija-gena-dnaDa li ─çe u budu─çnosti tijela biti sahranjena ili eksploatirana od strane industrijskih koncerna zato ┼íto sadr┼że mnogo korisnih tvari?

Sjetimo se ─îaplinovih “Modernih vremena”. ─îovjek je postavljen pred pokretnu traku sa zadatkom da izvodi mehani─Źke pokrete ne sagledav┼íi izgled finalnog proizvoda.

Ova scena podsje─ça na vrijeme uznapredovale tehnologije: na pokretnoj traci rade usko specijalizirani znanstveni timovi, anga┼żirani u industriji planetarnog in┼żenjeringa, opslu┼żuju─çi financijere, bankare i burzovne ┼ípekulante, bez tereta savjesti i odgovornosti. Zadaci su sve kompliciraniji, traka se pokre─çe sve br┼że i vi┼íe nitko ne zna ┼íto je kona─Źni cilj, ni kome slu┼żi finalni proizvod.

I tako se na─Ĺosmo pred sinteti─Źkom biologijom: kombinacijom robotike i nanotehnologije s umjetnom inteligencijom, a blagodeti ─çe osjetiti oni sretnici koji pre┼żive holokaust – zlatna milijarda.

OPASNOST VE─ćA OD NUKLEARNOG ORU┼ŻJA

Austrijski biokemi─Źar Erwin Chargaff (1905 – 2002) otac geneti─Źkog in┼żenjeringa i jedan od rijetkih znanstvenika “optere─çenih” savje┼í─çu i odgovorno┼í─çu, osjetio je potrebu da u posljednjem obra─çanju javnosti upozori na posljedice svih bahatijeg poigravanja s genima, izraziv┼íi kajanje ┼íto je davne 1950. pridonio otvaranju Pandorine kutije novog znanstvenog podru─Źja.

Chargaff je akademsku karijeru zapo─Źeo na Berlinskom sveu─Źili┼ítu 1930. godine, da bi ubrzo postao ┼żrtva Hitlerove politike “rasne” diferencijacije, zapo─Źete isklju─Źivanjem ┼Żidova sa sveu─Źili┼íta. To ga je nagnalo da 1940. napusti Njema─Źku, ali ameri─Źki konzul (simpatizer nacista) njegovoj majci je uskratio vizu. Zavr┼íila je u paklu Treblinke.

“Nikad se nisam osje─çao kao ┼Żidov, bio sam njema─Źki gra─Ĺanin, ateist i kosmopolit – Hitler je od mene napravio ┼Żidova”. Postao je ┼żrtva geneti─Źkog in┼żenjeringa du┼íe. Iskustvo sa eugenikom u─Źinilo ga je posebno osjetljivim na zlouporabe ove “znanstvene discipline”, s obzirom na potpuni izostanak kontrole nad naru─Źiteljima, donatorima i menad┼żerima uklju─Źenim u poslijeratne znanstvene projekte, povjerene dr. Mengeleu i njegovim ┼íegrtima.

Chargaff je 1950. prona┼íao klju─Ź za odre─Ĺivanje strukture DNK, ┼íto je ozna─Źilo prekretnicu u znanosti o genima, a Chargaffova pravila su predstavljala temelj nove znanosti. Svoja otkri─ça je besplatno ustupio mla─Ĺim kolegama, James Watsonu i Fransis Cricku, nadaju─çi se da ─çe razvoj ove tehnologije donijeti blagodati ─Źovje─Źanstvu.

Kada je shvatio kako sustav funkcionira, oglasio se u javnosti upozorenjem: “Razvoj tehnologije geneti─Źkog in┼żenjeringa predstavlja ve─çu opasnost od razvitka nuklearnog oru┼żja.” Uvo─Ĺenje etike u znanost ga je diskvalificiralo za dobivanje Nobelove nagrade – dobili su je Watson i Crick – prisvojiv┼íi njegova otkri─ça.

MANIPULACIJA GENIMA

Utemeljitelj znanosti o geneti─Źkom in┼żenjeringu je, kao i Nikola Tesla, prekasno shvatio da ljudi nisu dorasli otkri─çima vezanim za gene. Kada je primijetio da su po─Źeli da se pona┼íaju kao zlo─Źinci, uzviknuo je: “Zaustavite ih. Manipuliraju─çi genima, oni pripremaju novi Auschwitz”.

Iako mu je napad na znanstvenike donio samo probleme, kriti─Źki se osvrnuo i na lije─Źnike: “Ameri─Źki lije─Źnici su se pretvorili u sluge kozmeti─Źke industrije. Kad ┼żenama naprave novo lice i grudi, slijedi umjetni produ┼żetak ovulacije, ako je mogu─çe do stote. Najstra┼ínije je ┼íto ─çe, nakon dekodiranja genoma, poku┼íati stvoriti novi ┼żivot. Oni su vremenom, odla┼żu─çi starenje, i samu smrt pretvorili u bolest i sramotu. Zapadni ─Źovjek je izgubio dostojanstvo i umjetnost umiranja; budu─çe generacije ─çe nas zbog ovog zlo─Źina proklinjati … “

Chargaff je najve─çu opasnost vidio u ─Źinjenici da seriju eksperimenata izvode timovi, umjesto jednog mozga koji bi u odsudnom trenutku zastao i zapitao se: “Gdje to vodi?”

Nakon Hiroshime po─Źinje shva─çati da je znanost neraskidivo povezana s ubijanjem. Svjestan izgona etike iz znanosti, on upozorava na posljedice neodgovornog pona┼íanja znanstvenika, nesposobnih kontrolirati proces i predvidjeti posljedice, a pritom su uvjereni da su bolji od Boga.

On im uzvra─ça brane─çi ┼żivot:

“Sve geneti─Źke manipulacije uvo─Ĺenja gena u genom i sve intervencije s geneti─Źkim materijalom ┼żivih organizama ili s hranom predstavljaju ve─çu opasnost od eksperimenata sa cijepanjem jezgre atoma. Jednom pu┼íteni u prirodu, ne mogu se vi┼íe vratiti.”

SLOGAN O VJE─îNOJ MLADOSTI

U plejadi ┼íarlatana, “talibana modernosti”, na┼íao se i kradljivac James Watson. U┼żasnut Watsonovom opsjednuto┼í─çu genima, Chargaff skre─çe pozornost na njegovu izjavu: “Nekada smo vjerovali da je na┼ía sudbina zapisana u zvijezdama, sad znamo da je u genima.”

Me─Ĺu hitlerjugend znanstvenicima istakao se i njema─Źki biolog Hubert Markl, poznat po izjavi “Do┼ílo je vrijeme da se ljudsko bi─çe razvije preko svojih granica da bi bilo u potpunosti ─Źovjek. Ono ─çe osvojiti svoje dostojanstvo samo kad se oslobodi sudbine ograni─Źenja prirodom”.

Za razliku od fanatika modernosti u znanosti, Chargaffu nikad nije padalo na pamet da “popravlja” prirodu: “Smatram da je maksimalna dopu┼ítena intervencija ─Źovjeka u poku┼íaju da se obrani od prirode – otkri─çe ki┼íobrana. A danas, istra┼żiva─Źki instituti dobivaju milijarde dolara da ukinu ki┼íu. Gubitak po┼ítovanja prema prirodi surovo ─çe nam se osvetiti.

“Pred kraj ┼żivota Chargaff je ─Źitao Montenjeve “Eseje”, nastale u razdoblju 1580.-1588., i ostao zapanjen ─Źinjenicom da se, u me─Ĺuvremenu, u ljudskoj prirodi ni┼íta nije promijenilo. “Umjesto da prihvate starost, bolest i smrt kao prirodne pratioce ┼żivota, ljudi vjeruju marketin┼íkim sloganima o vje─Źitoj mladosti. Ljudska sudbina ne mo┼że biti pora┼żena od strane lije─Źnika, uz pomo─ç skalpela i lijekova.”

Moja ┼żena je umrla od Parkinsonove bolesti, ali ja nikad ne bih dozvolio da je netko lije─Źi uz pomo─ç mati─Źnih stanica nekog preminulog bolesnika. A oni to rade, zaboravljaju─çi da je svaka eufori─Źna, medijski popra─çena pobjeda nad prirodom kupljena porazom na drugoj strani. Nakon, “uspje┼ínog” lije─Źenja, javnosti je nedostupna informacija ┼íto se kasnije dogodilo s pacijentom da bi se utvrdilo tko je pobijedio”.

Ovaj znanstvenik je u jednakoj mjeri skepti─Źan prema “uspjesima” vezanim za geneti─Źki in┼żenjering. “Napravljeno je previ┼íe buke ni oko ─Źega: zagrebena je samo povr┼íina … budu─çnost ─çe otkriti zablude entuzijasta uvjerenih da su geni jedini alat kojim se priroda slu┼żi da odr┼żi ┼żivot a gene, kroz nekoliko godina, nitko vi┼íe ne─çe spominjati.”

MORAL NA KREDIT

Promatraju─çi kako se proroci iz geneti─Źkog kru┼żoka nadme─çu u dovitljivosti i prori─Źu ─Źak i sudbinu nero─Ĺenih beba, Chargaff uspore─Ĺuje njihova predvi─Ĺanja s Pitijinim proro─Źanstvima iz Delfa, samo ┼íto su proroci, astrolozi i ┼íamani jeftiniji. Zabrinut zbog trenda na ameri─Źkim sveu─Źili┼ítima da se na temelju proro─Źkih sposobnosti geneti─Źara onemogu─çava upis studentima sa “lo┼íim” genima, on zaklju─Źuje da nam je “novac postao sudbina”.

Za ovog znanstvenika je pitanje patenata na gene i ljudski ┼żivot klju─Źno pitanje opstanka na┼íe civilizacije. On se pita ┼íto bi se danas dogodilo s brojnim otkri─çima vezanim za osnovne zakone fizike i astronomije i da li bi Newton, da je danas me─Ĺu nama, tra┼żio da mu pla─çamo patentno pravo za to ┼íto hodamo uspravno?”, Napredak ‘je pra─çen moralom na kredit …

Takvih tipova nije bilo ranije u znanosti. “On upozorava da iza znanstvenih talibana stoje politi─Źari profila Gerharda Schroedera, promotora” progresa “; Schroeder je izjavio da je promocija geneti─Źkog in┼żenjeringa njegova “moralna obveza”.

“Taj put vodi u molekularni Auschwitz”, uzvikuje Chargaff, potresen bu─Ĺenjem nacisti─Źkih fiks-ideja u znanosti i bezrezervnim u─Źestvovanjem znanstvenika spremnih na pakt s vragom: “Oni ─çe uskoro ukinuti oplo─Ĺivanje i ra─Ĺanje. Internet roditelji ─çe dobivati ÔÇőÔÇődjecu preko interneta, a znanstvenici ─çe im izmiksati gene kao koktel – ali to vi┼íe ne─çe biti ljudi.

Du┼ía ne mo┼że se klonira … ┼Żivimo u vremenu nasilja znanosti nad ┼żivotom, uz zloupotrebu jezika, prirodnih znanosti, nade … Do─çi ─çemo u fazu kad tijela vi┼íe ne─çe biti sahranjivana, ve─ç eksploatirana od strane industrijskih koncerna, zato ┼íto sadr┼że mnogo korisnih tvari. ─îovje─Źanstvu je do┼íao kraj! “

Pa ipak, Chargaff nam je nakon zabrinjavaju─çe dijagnoze za svijet u kojem ┼żivimo, dao i malo nade, dozvoliv┼íi mogu─çnost da iz toga iza─Ĺemo: “Dana┼ínja znanost, osobito biologija, pokazuje sve simptome propasti Zapada. Siguran sam da ─çe se jednog dana pojaviti genije sa spasonosnim rje┼íenjem, ali za njega moramo stvoriti uvjete i razviti mehanizme za prepoznavanje. Taj genije sigurno ne─çe gledati TV, ni biti ovisnik od mobitela, a s njim ─çe biti otpuhani i svi ti la┼żni autoriteti. Njihov sramni naum o stvaranju i multipliciranju ─çe ljudi u budu─çnosti odbaciti kao barbarizam XX stolje─ça. “
 

 
(vestinet,youtube.com/uredio i preveo:nsp)

Filed under: Featured, TEHNOLOGIJA I ZNANOST · Tags: , , , , , , , , , , , , , , , , , ,