OPASNOST VEĆA OD NUKLEARNOG ORUŽJA: Znanost neraskidivo povezana sa ubijanjem

Da li će u budućnosti tijela biti sahranjena ili eksploatirana od strane industrijskih koncerna zato što sadrže mnogo korisnih tvari?

Sjetimo se Čaplinovih “Modernih vremena”. Čovjek je postavljen pred pokretnu traku sa zadatkom da izvodi mehaničke pokrete ne sagledavši izgled finalnog proizvoda.

Ova scena podsjeća na vrijeme uznapredovale tehnologije: na pokretnoj traci rade usko specijalizirani znanstveni timovi, angažirani u industriji planetarnog inženjeringa, opslužujući financijere, bankare i burzovne špekulante, bez tereta savjesti i odgovornosti. Zadaci su sve kompliciraniji, traka se pokreće sve brže i više nitko ne zna što je konačni cilj, ni kome služi finalni proizvod.

I tako se nađosmo pred sintetičkom biologijom: kombinacijom robotike i nanotehnologije s umjetnom inteligencijom, a blagodeti će osjetiti oni sretnici koji prežive holokaust – zlatna milijarda.

OPASNOST VEĆA OD NUKLEARNOG ORUŽJA

Austrijski biokemičar Erwin Chargaff (1905 – 2002) otac genetičkog inženjeringa i jedan od rijetkih znanstvenika “opterećenih” savješću i odgovornošću, osjetio je potrebu da u posljednjem obraćanju javnosti upozori na posljedice svih bahatijeg poigravanja s genima, izrazivši kajanje što je davne 1950. pridonio otvaranju Pandorine kutije novog znanstvenog područja.

Chargaff je akademsku karijeru započeo na Berlinskom sveučilištu 1930. godine, da bi ubrzo postao žrtva Hitlerove politike “rasne” diferencijacije, započete isključivanjem Židova sa sveučilišta. To ga je nagnalo da 1940. napusti Njemačku, ali američki konzul (simpatizer nacista) njegovoj majci je uskratio vizu. Završila je u paklu Treblinke.

“Nikad se nisam osjećao kao Židov, bio sam njemački građanin, ateist i kosmopolit – Hitler je od mene napravio Židova”. Postao je žrtva genetičkog inženjeringa duše. Iskustvo sa eugenikom učinilo ga je posebno osjetljivim na zlouporabe ove “znanstvene discipline”, s obzirom na potpuni izostanak kontrole nad naručiteljima, donatorima i menadžerima uključenim u poslijeratne znanstvene projekte, povjerene dr. Mengeleu i njegovim šegrtima.

Chargaff je 1950. pronašao ključ za određivanje strukture DNK, što je označilo prekretnicu u znanosti o genima, a Chargaffova pravila su predstavljala temelj nove znanosti. Svoja otkrića je besplatno ustupio mlađim kolegama, James Watsonu i Fransis Cricku, nadajući se da će razvoj ove tehnologije donijeti blagodati čovječanstvu.

Kada je shvatio kako sustav funkcionira, oglasio se u javnosti upozorenjem: “Razvoj tehnologije genetičkog inženjeringa predstavlja veću opasnost od razvitka nuklearnog oružja.” Uvođenje etike u znanost ga je diskvalificiralo za dobivanje Nobelove nagrade – dobili su je Watson i Crick – prisvojivši njegova otkrića.

MANIPULACIJA GENIMA

Utemeljitelj znanosti o genetičkom inženjeringu je, kao i Nikola Tesla, prekasno shvatio da ljudi nisu dorasli otkrićima vezanim za gene. Kada je primijetio da su počeli da se ponašaju kao zločinci, uzviknuo je: “Zaustavite ih. Manipulirajući genima, oni pripremaju novi Auschwitz”.

Iako mu je napad na znanstvenike donio samo probleme, kritički se osvrnuo i na liječnike: “Američki liječnici su se pretvorili u sluge kozmetičke industrije. Kad ženama naprave novo lice i grudi, slijedi umjetni produžetak ovulacije, ako je moguće do stote. Najstrašnije je što će, nakon dekodiranja genoma, pokušati stvoriti novi život. Oni su vremenom, odlažući starenje, i samu smrt pretvorili u bolest i sramotu. Zapadni čovjek je izgubio dostojanstvo i umjetnost umiranja; buduće generacije će nas zbog ovog zločina proklinjati … “

Chargaff je najveću opasnost vidio u činjenici da seriju eksperimenata izvode timovi, umjesto jednog mozga koji bi u odsudnom trenutku zastao i zapitao se: “Gdje to vodi?”

Nakon Hiroshime počinje shvaćati da je znanost neraskidivo povezana s ubijanjem. Svjestan izgona etike iz znanosti, on upozorava na posljedice neodgovornog ponašanja znanstvenika, nesposobnih kontrolirati proces i predvidjeti posljedice, a pritom su uvjereni da su bolji od Boga.

On im uzvraća braneći život:

“Sve genetičke manipulacije uvođenja gena u genom i sve intervencije s genetičkim materijalom živih organizama ili s hranom predstavljaju veću opasnost od eksperimenata sa cijepanjem jezgre atoma. Jednom pušteni u prirodu, ne mogu se više vratiti.”

SLOGAN O VJEČNOJ MLADOSTI

U plejadi šarlatana, “talibana modernosti”, našao se i kradljivac James Watson. Užasnut Watsonovom opsjednutošću genima, Chargaff skreće pozornost na njegovu izjavu: “Nekada smo vjerovali da je naša sudbina zapisana u zvijezdama, sad znamo da je u genima.”

Među hitlerjugend znanstvenicima istakao se i njemački biolog Hubert Markl, poznat po izjavi “Došlo je vrijeme da se ljudsko biće razvije preko svojih granica da bi bilo u potpunosti čovjek. Ono će osvojiti svoje dostojanstvo samo kad se oslobodi sudbine ograničenja prirodom”.

Za razliku od fanatika modernosti u znanosti, Chargaffu nikad nije padalo na pamet da “popravlja” prirodu: “Smatram da je maksimalna dopuštena intervencija čovjeka u pokušaju da se obrani od prirode – otkriće kišobrana. A danas, istraživački instituti dobivaju milijarde dolara da ukinu kišu. Gubitak poštovanja prema prirodi surovo će nam se osvetiti.

“Pred kraj života Chargaff je čitao Montenjeve “Eseje”, nastale u razdoblju 1580.-1588., i ostao zapanjen činjenicom da se, u međuvremenu, u ljudskoj prirodi ništa nije promijenilo. “Umjesto da prihvate starost, bolest i smrt kao prirodne pratioce života, ljudi vjeruju marketinškim sloganima o vječitoj mladosti. Ljudska sudbina ne može biti poražena od strane liječnika, uz pomoć skalpela i lijekova.”

Moja žena je umrla od Parkinsonove bolesti, ali ja nikad ne bih dozvolio da je netko liječi uz pomoć matičnih stanica nekog preminulog bolesnika. A oni to rade, zaboravljajući da je svaka euforična, medijski popraćena pobjeda nad prirodom kupljena porazom na drugoj strani. Nakon, “uspješnog” liječenja, javnosti je nedostupna informacija što se kasnije dogodilo s pacijentom da bi se utvrdilo tko je pobijedio”.

Ovaj znanstvenik je u jednakoj mjeri skeptičan prema “uspjesima” vezanim za genetički inženjering. “Napravljeno je previše buke ni oko čega: zagrebena je samo površina … budućnost će otkriti zablude entuzijasta uvjerenih da su geni jedini alat kojim se priroda služi da održi život a gene, kroz nekoliko godina, nitko više neće spominjati.”

MORAL NA KREDIT

Promatrajući kako se proroci iz genetičkog kružoka nadmeću u dovitljivosti i proriču čak i sudbinu nerođenih beba, Chargaff uspoređuje njihova predviđanja s Pitijinim proročanstvima iz Delfa, samo što su proroci, astrolozi i šamani jeftiniji. Zabrinut zbog trenda na američkim sveučilištima da se na temelju proročkih sposobnosti genetičara onemogućava upis studentima sa “lošim” genima, on zaključuje da nam je “novac postao sudbina”.

Za ovog znanstvenika je pitanje patenata na gene i ljudski život ključno pitanje opstanka naše civilizacije. On se pita što bi se danas dogodilo s brojnim otkrićima vezanim za osnovne zakone fizike i astronomije i da li bi Newton, da je danas među nama, tražio da mu plaćamo patentno pravo za to što hodamo uspravno?”, Napredak ‘je praćen moralom na kredit …

Takvih tipova nije bilo ranije u znanosti. “On upozorava da iza znanstvenih talibana stoje političari profila Gerharda Schroedera, promotora” progresa “; Schroeder je izjavio da je promocija genetičkog inženjeringa njegova “moralna obveza”.

“Taj put vodi u molekularni Auschwitz”, uzvikuje Chargaff, potresen buđenjem nacističkih fiks-ideja u znanosti i bezrezervnim učestvovanjem znanstvenika spremnih na pakt s vragom: “Oni će uskoro ukinuti oplođivanje i rađanje. Internet roditelji će dobivati ​​djecu preko interneta, a znanstvenici će im izmiksati gene kao koktel – ali to više neće biti ljudi.

Duša ne može se klonira … Živimo u vremenu nasilja znanosti nad životom, uz zloupotrebu jezika, prirodnih znanosti, nade … Doći ćemo u fazu kad tijela više neće biti sahranjivana, već eksploatirana od strane industrijskih koncerna, zato što sadrže mnogo korisnih tvari. Čovječanstvu je došao kraj! “

Pa ipak, Chargaff nam je nakon zabrinjavajuće dijagnoze za svijet u kojem živimo, dao i malo nade, dozvolivši mogućnost da iz toga izađemo: “Današnja znanost, osobito biologija, pokazuje sve simptome propasti Zapada. Siguran sam da će se jednog dana pojaviti genije sa spasonosnim rješenjem, ali za njega moramo stvoriti uvjete i razviti mehanizme za prepoznavanje. Taj genije sigurno neće gledati TV, ni biti ovisnik od mobitela, a s njim će biti otpuhani i svi ti lažni autoriteti. Njihov sramni naum o stvaranju i multipliciranju će ljudi u budućnosti odbaciti kao barbarizam XX stoljeća. “
 

 
(vestinet,youtube.com/uredio i preveo:nsp)