Articles Comments

Novi Svjetski Poredak » SVIJET U RATU » Kina preko ┼áangajske organizacije za suradnju gradi novi svjetski poredak

Kina preko Šangajske organizacije za suradnju gradi novi svjetski poredak

kina-NWOIako se jo┼í ne zna kakva organizacija ┼żeli postati SCO, koji zasad okuplja ┼íest zemalja, suptilan je izazov dana┼ínjem svijetu koji vode Amerikanci

Ve─ç u samom imenu ┼áangajske organizacije za suradnju (Shangai Co-operation Organisation, SCO), koja je nazvana po jednom kineskom gradu, jasno je ─Źije ─çe interese uglavnom promicati.

Okuplja ┼íest zemalja: Kina, Kazahstan, Kirgistan, Rusija, Tad┼żikistan i Uzbekistan, a iako poku┼íava postati dominantna sigurnosna institucija u regiji, njezino su podrijetlo i ciljevi uglavnom kineski. Zato, sa zapadnja─Źke to─Źke gledano, zabrinjava ┼íto se zemljama ─Źlanicama spremaju postati Indija, Pakistan i Iran. Uspon svojevrsnoga kineskog NATO pakta, u koji eto ulaze ─Źak i ameri─Źki prijatelji poput Indije i Pakistana, ─Źini se prili─Źno izvjesnim. Bez obzira na to ┼íto jo┼í nije potpuno jasno kakva organizacija ┼żeli postati SCO, koji je osnovan 1996. a do primitka Uzbekistana u ─Źlanstvo 2001. nazivao se ┼áangajska petorka, suptilan je izazov dana┼ínjem svijetu koji vode Amerikanci.

Sredinom rujna SCO je u Du┼íanbeu, glavnom gradu Tad┼żikistana, odr┼żao svoj godi┼ínji skup. Tamo je dogovorena i procedura ┼íirenja, isprva prema onim zemljama koje ve─ç imaju status promatra─Źa. Indija i Pakistan mogli bi se pridru┼żiti SCO-u ve─ç idu─çe godine, a Iranu je zasad zaprije─Źeno pristupanje zbog sankcija UN-a. Jedan drugi promatra─Ź, Mongolija, demokratska je zemlja i ve─ç dugo izra┼żava nespremnost prema pridru┼żivanju ne─Źemu ┼íto izgleda kao klub zemalja s autoritativnim re┼żimima. Afganistan, jo┼í jedan promatra─Ź, trenuta─Źno ima i va┼żnijih prioriteta od povezivanja u me─Ĺunarodne organizacije. Ina─Źe, status dijalo┼íkoga partnera imaju Bjelorusija i ┼ári Lanka, a organizaciju podr┼żavaju Vijetnam, Laos, Kuba, Sjeverna Koreja, Venezuela te dvije me─Ĺunarodno nepriznate dr┼żave, odmetnute od Gruzije – Abhazija i Ju┼żna Osetija.

Kako napominje britanski The Economist, summit u Du┼íanbeu odr┼żan je tjedan dana nakon sastanka zemalja ─Źlanica NATO-a u Walesu, ┼íto je ruskim i kineskom kolumnistima dalo povoda da pi┼íu o “mentalitetu 20. stolje─ça”, odnosno “hladnog rata” i “konfrontacije koja nadahnjuje NATO” te da se pohvale po ─Źemu se to SCO razlikuje od onog ┼íto je ruski ministar vanjskih poslova nazvao “reliktom pro┼ílih vremena”. ‘Partneri, ne saveznici’

U kolovozu ove godine SCO je odr┼żao najve─çe zajedni─Źke vojne vje┼żbe dosad, antiteroristi─Źku vje┼żbu u kineskoj pokrajini Unutarnja Mongolija u kojoj je sudjelovalo vi┼íe od 7000 ljudi. Pobornici inzistiraju na tome da SCO nije savez poput NATO-a, nego “partnerstvo”, bez primisli o mogu─çem suparni┼ítvu s nekom drugom organizacijom. A to ba┼í i nije potpuna istina. SCO je uvijek bio eksplicite usmjeren protiv onoga ┼íto su op─çenito nazvali “trima snagama zla”, a to su terorizam, separatizam i ekstremizam.

U Kini su problem turkofoni Ujguri iz zapadne pokrajine Xinjiang, u Rusiji ─îe─Źenija, a ─Źlanice iz sredi┼ínje Azije imaju svoje probleme u dolini Fergana i na granicama s Afganistanom. Svih ┼íest ─Źlanica SCO-a suo─Źeno je s islamskim ekstremizmom. Otud pravdanje kineskoga predsjednika Xi Jinpinga u Du┼íanbeu kako se SCO “mora fokusirati na borbu s vjerskim ekstremizmom i internetskim terorizmom”.

Kineski problemi s nasilnim ekstremizmom muslimanskih Ujgura nedavno su eskalirali, ujgurski militanti izvr┼íili su niz napada u Xinjiangu i drugim dijelovima Kine. Bore se i u raznim d┼żihadisti─Źkim skupinama, u plemenskim podru─Źjima Afganistana, primjerice. Prema nekim izvje┼í─çima, Ujgura ima i me─Ĺu borcima ISIL-a u Iraku i Siriji. Nedavno su ─Źetvorica Ujgura, navodno poveznaih sa ISIL-om, pritvorena na indonezijskom otoku Sulawesiju.


Ti su ljudi napustili Kinu i otputovali u Jugoisto─Źnu Aziju. Jedan od kineskih uspjeha u srednjoj Aziji posljednjih godina bio je osiguranje suradnje s lokalnim vlastima u deportiranju ilegalnih migranata, mahom Ujgura, pa oni sada izlaze iz zemlje ve─çinom preko Laosa i Tajlanda. Taj je uspjeh, ipak, vi┼íe rezultat sna┼żnije prisutnosti Kine, njezina gospodarskog udara na regiju i sklapanja trgovinskih sporazuma, nego zna─Źaja samog SCO-a. “Zemlje ─Źlanice nalaze se na novom putu svile”, napomenuo je u Du┼íanbeu kineski predsjednik. No, prema ostvarenju sna o ekonomskom prosperitetu vode bilateralni odnosi izme─Ĺu pojedinih zemalja, a ne priop─çenja sa summita SCO-a.

Benefiti ─Źlanstva

Ne gledamo li ga kao regionalni sigurnosni blok, nego kao napor u borbi protiv me─Ĺunarodnoga terorizma i uspostavu ─Źvr┼í─çih veza izme─Ĺu susjednih zemalja, SCO zvu─Źi manje opasno. U tom slu─Źaju i privla─Źnost te organizacije Indiji i Pakistanu zvu─Źi jasnije jer se povla─Źenjem snaga NATO pakta iz Afganistana otvara mogu─çnost nastanka novog vala nesigurnosti u regiji. ─îlanstvo u SCO-u, dodu┼íe, zahtijeva neke tro┼íkove, ali i donosi benefit. Indiji se, primjerice, udvaraju i Kina i SAD. ─îlanstvo u SCO-u toj ─çe zemlji biti korisno za ┼íepurenje neovisnom vanjskom politikom i odbijanjem da bude uvu─Źena u protukineski blok. Za Kinu, a pogotovo za Rusiju, u─Źlanjenje Indije i Pakistana bila bi vi┼íestruka blagodat.

SCO ─çe tada manje izgledati kao pomalo ograni─Źen klub fokusiran samo na sredi┼ínju Aziju i ste─çi ─çe globalni zna─Źaj. Ipak, kao i u slu─Źaju ostalih regionalnih skupina, ┼íirenje organizacije neizbje┼żno ─çe se platiti ni┼żim stupnjem kohezije izme─Ĺu dr┼żava ─Źlanica. Indija, ─Źak i pod vodstvom sna┼żnog lidera kao ┼íto je sada┼ínji premijer Narendra Modi, ne─çe se osobito udobno smjestiti u taj autoritarni klub. ┼áirenjem bi SCO mogao postati i manje utjecajan nego ┼íto je to sada slu─Źaj. Zapravo, Rusija i Kina nisu sigurne koliko bi va┼żan SCO trebao biti.

─îetiri od ┼íest zemalja ─Źlanica tako─Ĺer su ─Źlanice Organizacije ugovora o zajedni─Źkoj sigurnosti, koju vodi Rusija. Usto, Rusija se nada ┼íirenju Euroazijskog gospodarskog saveza, osnovanom u svibnju ove godine, a zasad su mu pristupili Bjelorusija i Kazahstan. S druge strane, Kina je po─Źela izda┼íno obasipati pa┼żnjom jednu drugu organizaciju, pomalo nezgrapno nazvanu Konferencija za me─Ĺudjelovanje i mjere povjerenja u Aziji (CICA).

Odbili promatra─Źe

Pritom valja imati na umu kako bi potencijalni sukob izme─Ĺu multilateralnih organizacija koje Kina zdu┼íno promi─Źe bio potpuni proma┼íaj. Vode─ça uloga Amerike u Aziji temelji se na brojnim bilateralnim sporazuma o sigurnosti i obilju pripadaju─çih multilateralnih institucija, a sve su one otvorene prema Kini kao potencijalnoj ─Źlanici. Kina pak i sama stvara cijeli niz institucija (SCO, CICA, BRICS), Trilateralna komisija s Japanom i Ju┼żnom Korejom te Regionalno sveobuhvatno ekonomsko partnerstvo (RCEP), ugovor o slobodnoj trgovini sa zemljama jugoisto─Źne Azije, Indijom, Japanom, Australijom.

Zajedni─Źke karakteristike su im da u njima Kina ima veliku, ponekad i dominantnu ulogu, te da Sjedinjene Dr┼żave nisu dobrodo┼íle, pa je tako odbijeno i njihovo primanje u SCO ─Źak i u rangu promatra─Źa. Kina ne samo da izaziva postoje─çi svjetski poredak: polako i naoko bez jasnih ciljeva ona gradi jedan novi.
 

 
 
(poslovni, youtube.com/uredio:nsp)
 
 
[button_icon icon="asterisk" url="http://www.novi-svjetski-poredak.com/?p=19324"] PRETHODNI ─îLANAK [/button_icon]
[facebook]

Filed under: SVIJET U RATU · Tags: , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , ,