Articles Comments

Novi Svjetski Poredak » TEHNOLOGIJA I ZNANOST » Uvijek spremni! Bolest novog vremena

Uvijek spremni! Bolest novog vremena

Uvijek-spremni-Bolest-novog-vremenaMobilni telefoni koji zvone i tijekom vikenda, istodobno rjeÅ”avanje nekoliko različitih zadataka – sve to dovodi do psihičkih opterećenja. Ona pak mogu dovesti do gubitka zdravlja i motivacije na radnom mjestu

Psihički problemi, izmorenost, gubitak motivacije ā€“ stanja o kojima dugo vremena nitko nije želio otvoreno govoriti. U međuvremenu je međutim pojam ā€žpsihičkog opterećenjaā€œ postao sastavnim dijelom medicine rada i zaÅ”tite na radu. No, dugogodiÅ”nja istraživanja i njihovi rezultati vezani za ovaj pojam, nedostaju.

ā€žTehnički razvoj je jednostavno bio toliko brz da uopće nismo u stanju točno reći kakva je situacija bila prije deset godinaā€œ, kaže Hiltraud Paridon, psihologinja i voditeljica odjela ā€žPsihička opterećenja i zdravljeā€œ pri Institutu za rad i zdravlje njemačkog osiguranja od nesreća u Drezdenu. Ovaj Institut ove godine organizira Svjetski kongres za sigurnost i zdravlje na radnom mjestu. Psihička opterećenja su pri tome jedna od glavnih tema.

Uzroci

Pojava mobilnih telefona i njihova masovna koriÅ”tenja dovela su do toga da zaposlenici poslodavcima zapravo stalno stoje na raspolaganju, čak i vikendima. Time se za mnoge od njih radno i slobodno vrijeme stopilo. Isključiti se kako bi se napunili novom energijom, očito postaje sve teže. ā€žTako nastaje pritisak termina i rada kojim je pogođena polovica zaposlenih.

Njih 60 posto pati od pritiska upravo zato Å”to istodobno rade nekoliko stvari. Različiti zadaci moraju se istodobno obavljati i istodobno moraju biti zavrÅ”eni. Stalni prekidi radnog procesa također negativno utječu na zdravlje. U nekim zanimanjima se pomaknulo i radno vrijeme Å”to je također jedan od čimbenika koji se mogu negativno odraziti na psihu radnikaā€œ, kaže Paridon.

Ona dodaje kako su ovim promjenama radnog vremena koje se produžuje na večernje sate i vikend posebno pogođeno područje trgovine. ā€žTo djelomično leži i na tome da su primjerice trgovine duže otvorene, neke čak i do ponoći. Sve su to opterećenja za zaposlene. Kolika su ta opterećenja i kako ih radnici doživljavaju ā€“ o tome zapravo ovisi i njihov utjecaj na psihu zaposlenogā€, kaže ona.

Posljedice za zdravlje

Hiltraud Paridon objaÅ”njava da ukoliko su ta opterećenja previsoka da to može imati posljedice za zdravlje pojedine osobe. ā€žMogu se pojaviti različita oboljenja; primjerice srčana ali i psihička. Isto tako, može se povećati i broj nesreća na radu kao i gubitak motivacije, te uopće slabljenje reakcija imunoloÅ”kog sustavaā€, kaže Peridon.


Prema rezultatima istraživanja Savezne komore psihoterapeuta vezane uz radnu nesposobnost iz 2013. godine, 2012. je oko 75.000 radnika otiŔlo u prijevremenu mirovinu zbog psihičkih oboljenja.

ā€žMoraju li radnici na poslu koristiti zaÅ”titnu odjeću i obuću ili pak maske te koliko jaka smije biti buka kojoj su izloženi ā€“ za to sve imamo jasna pravila. No, po pitanju psihičkih opterećenja, ovdje ne postoje ograničenja. No, proÅ”le godine uvedene su promjene u zakon zaÅ”tite na radu koje govore upravo o tome da se i psihička opterećenja moraju uzeti u obzir kada je riječ o opasnostima na radnom mjestuā€œ, kaže Peridon.

Ona dodaje kako je svako poduzeće obavezno obuhvatiti opasnosti na radnim mjestima te uvesti mjere za njihovo suzbijanje. ā€žTo se odnosi na sve Å”to radnicima na bilo koji način Å”teti; znači to mogu biti razna bioloÅ”ka sredstva, ona kemijska ili pak mehanički čimbenici. Tome se sada trebaju dodati i psihička opterećenja no njih je joÅ” uvijek teÅ”ko opisatiā€œ, objaÅ”njava Peridon.

Učiti jedni od drugih

A budući da je joÅ” uvijek teÅ”ko ustanoviti jasne kriterije za vrednovanje psihičkih opterećenja, samim time je teÅ”ko naći i odgovarajuće preventivne mjere. ā€žU međuvremenu postoje razne preporuke kao Å”to je primjerice slijedeća: ako se psihička opterećenja pojave na do jedne trećine radnih mjesta, tada se ne treba niÅ”ta poduzimati. Ukoliko se ona pojave između jedne i dvije trećine, tada se stvar mora joÅ” jednom ispitati.

Ukoliko je riječ o viÅ”e od dvije trećine radnih mjesta, tada odgovorni moraju posegnuti za odgovarajućim mjerama. No, kako bi uopće mogli toliko učiniti, potreban je angažman radnika. Oni moraju dati iskrene i realistične podatke i pokuÅ”ati sami ocijeniti stupanj svog opterećenjaā€œ, kaže Peridon.

Samim time, otvorena i kvalitetna komunikacija je zapravo najvažnija, dodaje ona. ā€žIsto tako u globaliziranom i umreženom svijetu u kojem živimo, bitna je i razmjena s drugima. Znači moramo znati kako je u drugim zemljama, Å”to se tamo događa i Å”to druge zemlje poduzimaju po pitanju psihičkih opterećenja na radnom mjestu. Na Kongresu za sigurnost i zdravlje bit će upravo riječi o tome ā€“ o konkretnim mjerama i o tome Å”to jedni od drugih možemo učitiā€œ, zaključuje Peridon.
 

 
 
(dw.de, youtube.com/uredio: nsp
 
 
[button_icon icon="asterisk" url="http://www.novi-svjetski-poredak.com/?p=18480"] PRETHODNI ČLANAK [/button_icon]
[facebook]

Filed under: TEHNOLOGIJA I ZNANOST · Tags: , , , , , , , , , ,