Articles Comments

Novi Svjetski Poredak » GLOBALNA KRIZA » FA┼áIZAM I NACIZAM SVE JA─îI: Deset teza o krajnjoj desnici u Europi

FAŠIZAM I NACIZAM SVE JAČI: Deset teza o krajnjoj desnici u Europi

desnica-ekstrem-EuropaDeset teza o krajnjoj desnici u Europi

I. Europski izbori potvrdili su tendenciju koja se ve─ç godinama uo─Źava diljem kontinenta: spektakularni uspon ekstremne desnice. Rije─Ź je o pojavi nezapam─çenoj jo┼í od 1930-ih.

U mnogim zemljama ovaj pokret je dobio izme─Ĺu 10% i 20% posto glasova; danas je u tri zemlje (Francuskoj, Britaniji, Danskoj) ve─ç dostigao 25% do 30% posto. ┼átovi┼íe, utjecaj krajnje desnice je ve─çi od njenog bira─Źkog tijela: njene ideje kontaminiraju i “klasi─Źnu” desnicu, pa ─Źak i dio socijalno neoliberalne ljevice.

Francuski slu─Źaj je najozbiljniji, jer je uspjeh Nacionalnog fronta nadma┼íio ─Źak i najpesimisti─Źnija predvi─Ĺanja. Kako je nedavno napisano u uvodniku na sajtu Mediapart, “pet minuta je do dvanaest”.

II. Krajnja desnica je vrlo raznolika i kre─çe se od otvoreno nacisti─Źkih stranaka poput “Zlatne zore” u Gr─Źkoj do bur┼żoaskih sila koje su savr┼íeno integrirane u institucionalnu politi─Źku igru, poput UDC u ┼ávicarskoj.

Zajedni─Źki su im ┼íovinisti─Źki nacionalizam, ksenofobija, rasizam, mr┼żnja prema imigrantima – naro─Źito “neevropljanima” – i Romima (najstarijem narodu ovog kontinenta), islamofobija i antikomunizam.

Tome se u mnogim slu─Źajevima mogu dodati antisemitizam, homofobija, mizoginija, autoritarnost, preziranje demokracije i eurofobija. ┼áto se ti─Źe drugih pitanja – na primjer, stavova za ili protiv neoliberalizma i sekularizma – ovaj pokret je podijeljen.

III. Bilo bi pogre┼íno vjerovati da su fa┼íizam i antifa┼íizam pojave koje pripadaju pro┼ílosti. Naravno, danas nemamo masovne fa┼íisti─Źke stranke koje se mogu usporediti s NSDAP u Njema─Źkoj 1930-ih, ali ni tada se fa┼íizam nije ograni─Źavao samo na ovaj model: ┼ípanjolski frankizam i portugalski salazarizam veoma su se razlikovali od talijanskog i njema─Źkog modela.

Veliki dio dana┼ínje Europske krajnje desnice djeluje u izravno fa┼íisti─Źkom i / ili neo-nacisti─Źkom okviru: to vrijedi za gr─Źku “Zlatnu zoru”, ma─Ĺarski Jobbik i ukrajinske stranke Svoboda i Desna sektor; ali i ne┼íto druga─Źije, za francuski Nacionalni front, austrijski FPO, i belgijski Vlaams Belang, ─Źiji su osniva─Źi odr┼żavali bliske veze s povijesnim fa┼íizmom i snagama koje su kolaborirali s Tre─çim rajhom.

U drugim zemljama poput Nizozemske, ┼ávicarske, Britanije i Danske – krajnje desni─Źarske stranke nemaju fa┼íisti─Źko porijeklo, ali s fa┼íizmom dijele rasizam, ksenofobiju i islamofobiju. Jedan od argumenata kojim se ─Źesto dokazuje da se krajnja desnica promijenila i da vi┼íe nema mnogo veze s fa┼íizmom jeste njeno prihva─çanje parlamentarne demokracije i izbornog puta do vlasti.

Prisjetit se da je izvjesni Adolf Hitler postao kancelar Njema─Źke legalnim glasanjem u Reichstagu, i da je mar┼íala Petena za ┼íefa dr┼żave izabrao francuski parlament. Kad bi Nacionalni front do┼íao na vlast izbornim putem – ┼íto na┼żalost vi┼íe nije hipoteza koja se mo┼że odbaciti – ┼íto bi ostalo od demokracije u Francuskoj?

IV. Ekonomska kriza koja razdire Europu od 2008. gotovo svugdje (osim u Gr─Źkoj) vi┼íe je pomogla krajnjoj desnici nego radikalnoj ljevici.

Ove dvije sile su neusporedive, za razliku od europske situacije tridesetih, kada je u mnogim zemljama antifa┼íisti─Źka ljevica rasla usporedo s fa┼íizmom. Dana┼ínja krajnja desnica je nesumnjivo profitirala od krize, iako ona ne obja┼ínjava sve: u ┼ápanjolskoj i Portugalu, dvjema dr┼żavama najte┼że pogo─Ĺenim krizom, krajnja desnica je ostala marginalna.

I u Gr─Źkoj, iako je “Zlatna zora” eksponencijalno rasla, to se odvijalo u sjeni uspona Sirize, koalicije radikalne ljevice. U ┼ávicarskoj i Austriji, zemljama koje je u velikoj mjeri kriza zaobi┼íla, rasisti─Źka krajnja desnica ─Źesto dobiva preko 20% posto glasova. Tako da se treba ─Źuvati ekonomisti─Źkih obja┼ínjenja koja ─Źesto daje ljevica.

V. Povijesni ─Źimbenici su nesporno odigrali neku ulogu: duga antisemitska tradicija rasprostranjena u nekim zemljama; izdr┼żljivost kolaboracionisti─Źkih struja iz Drugog svjetskog rata; i kolonijalna kultura koja pro┼żima stavove i pona┼íanje dugo nakon dekolonizacije – ne samo u biv┼íim imperijama, nego u skoro svim europskim dr┼żavama. Svi ovi faktori djeluju u Francuskoj i poma┼żu da se objasni uspjeh stranke Marin Le Pen.


VI. Koncept “populizma” koji koriste neki politolozi, mediji, pa ─Źak i dio ljevice, potpuno je neadekvatan za obja┼ínjavanje ove pojave i slu┼żi samo ┼íirenju konfuzije.

Ako se u Latinskoj Americi od 30-ih do 60-tih termin populizam upotrebljavao da definira ne┼íto sasvim konkretno – vargasizam, peronizam itd. – Njegova europska upotreba od 90-ih do danas sve je manje jasna i precizna. Populizam se definira kao “politi─Źka pozicija koja se svrstava uz narod protiv elite”, ┼íto va┼żi za skoro svaku politi─Źku stranku ili pokret.

Kada se upotrebljava za stranke krajnje desnice, ovaj pseudokoncept ih – svjesno ili nesvjesno – legitimira, ─Źini prihvatljivim, ili ─Źak primamljivim – jer tko jo┼í nije za narod protiv elite? – Pa┼żljivo izbjegavaju─çi uznemiravaju─çe izraze: rasizam, ksenofobija, fa┼íizam i ekstremna desnica. Neoliberalni ideolozi tako─Ĺer svjesno mistifikatorski koriste “populizam” da spoje krajnju desnicu i radikalnu ljevicu, pa ih ozna─Źavaju kao “desni─Źarski populizam” i “ljevi─Źarski populizam”, budu─çi da su i jedni i drugi protiv neoliberalnih mjera, “Europe” itd.

VII. Ljevica u cjelini, s rijetkim izuzecima, ozbiljno je potcijenila ovu opasnost. Nije vidjela podizanje sme─Ĺeg vala, pa tako nije vidjela ni potrebu da preuzme inicijativu u antifa┼íisti─Źkoj mobilizaciji. Za odre─Ĺene struje na ljevici, koje krajnju desnicu tuma─Źe kao puki nusprodukt krize i nezaposlenosti, moraju se napasti uzroci, a ne sama fa┼íisti─Źka pojava. Takvo tipi─Źno ekonomisti─Źko rezoniranje razoru┼żalo je ljevicu pred desni─Źarskom rasisti─Źkom, ksenofobi─Źnom i nacionalisti─Źkom ideolo┼íkom ofenzivom.

VIII. Nijedna dru┼ítvena skupina nije imuna na sme─Ĺu kugu. Ideje krajnje desnice, naro─Źito rasizam, zagadile su veliki dio ne samo sitne bur┼żoazije i nezaposlenih, nego i radni─Źke klase i mladih ljudi. Ovo je naro─Źito primjetno u slu─Źaju Francuske.

Ove ideje nemaju veze s realno┼í─çu imigracije: podr┼íka nacionalnom frontu, na primjer, bila je osobito visoka u nekim ruralnim podru─Źjima koje nikad nisu vidjele nijednog imigranta. A Roma imigranata, koji su nedavno bili predmet histeri─Źne rasisti─Źke kampanje – uz nesebi─Źno sudjelovanje tada┼ínjeg “socijalisti─Źkog” ministra unutarnjih poslova Manuela Valsa – ima manje od dvadeset tisu─ça u ─Źitavoj Francuskoj.

IX. Druga “klasi─Źna” ljevi─Źarska analiza fa┼íizma jeste da se u su┼ítini radi o instrumentu krupnog kapitala za gu┼íenje revolucije i radni─Źkog pokreta. Budu─çi da je radni─Źki pokret danas vrlo oslabljen i da revolucionarna prijetnja ne postoji, krupni kapital nema interes da podr┼żi desni─Źarske pokrete, pa tako rizik od sme─Ĺe ofanzive nema.

To je jo┼í jedno ekonomisti─Źko tuma─Źenje koja ne uzima u obzir autonomiju nekog politi─Źkog fenomena – bira─Źi zaista mogu izabrati stranku koja nema potporu krupne bur┼żoazije – i po svemu sude─çi zanemaruje ─Źinjenicu da krupni kapital mo┼że prilagoditi na najrazli─Źitije politi─Źke re┼żime bez mnogo predomi┼íljanja.

X. Ne postoji ─Źarobna formula za borbu protiv krajnje desnice. Moramo biti inspirirani – uz odgovaraju─çu kriti─Źku distancu – antifa┼íisti─Źkim tradicijama iz pro┼ílosti, ali moramo i biti kreativni kako bismo reagirali na nove oblike ove pojave.

Moramo znati da kombiniramo lokalne inicijative s dobro organiziranim i strukturiranim unitarnim sociopoliti─Źkim i kulturnim pokretima, i na nacionalnoj i na kontinentalnom planu. Ponekad je mogu─çe udru┼żiti se s duhovima “republikanizma”, ali organizirani antifa┼íisti─Źki pokret mo┼że biti u─Źinkovit i vjerodostojan samo ako ga predvode snage izvan dominantnog neoliberalnog konsenzusa.

To podrazumijeva borbu koja se ne mo┼że ograni─Źiti samo na jednu zemlju, ve─ç se mora organizirati na razini Europe u cjelini. Borba protiv rasizma, kao i solidarnost s njegovim ┼żrtvama, jedna je od osnovnih komponenti ovog otpora.
 

 
(pescanik, youtube.com/uredio: nsp)

Filed under: GLOBALNA KRIZA · Tags: , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , ,