Articles Comments

Novi Svjetski Poredak » Featured, GLOBALNA KRIZA » ANALIZA: ┼áto bi se doga─Ĺalo da je Jugoslavija cijela u┼íla u EU

ANALIZA: ┼áto bi se doga─Ĺalo da je Jugoslavija cijela u┼íla u EU

EU-zastavaDa je biv┼ía Jugoslavija ostala cijela izbjegav┼íi ÔÇőÔÇőpogubne ratove 90-ih i u┼íla u Europsku uniju, ne samo da bi ljudima u regiji bilo bolje, ve─ç bi i Europska unija bila bolja. Ostavimo nacionalizam postrani i pogledajmo analizu.

To je zaklju─Źak projekta suradnika Njema─Źkog dru┼ítva za vanjsku politiku (DGAP) Kornelijus Adebar koji je razmotrio ┼íto bi bilo da je Europska unija ulo┼żila ve─çe napore, prije svega financijskim poticajima, u opstanak Jugoslavije i njeno primanje u svoje ─Źlanstvo.

“Zamislite kako bi Europa mogla izgledati da se Federalna Republika Jugoslavija nije raspala, ve─ç, recimo, samo da je ostala bez prefiksa “Socijalisti─Źka”, navodi autor.

┼Żivoti stotine tisu─ça ljudi u BiH, Crnoj Gori, Hrvatskoj, na Kosovu, Makedoniji, Sloveniji i Srbiji bili bi po┼íte─Ĺeni, a SAD ne bi anga┼żirale svoje vojnike u Europi prvi put nakon Drugog svjetskog rata, navodi Adebar dodaju─çi da bi Balkan mogao biti “bolje mjesto “, s ─Źim se sla┼żu i mnogi gra─Ĺani neovisnih dr┼żava nastalih iz SFRJ.

Po tom hipoteti─Źnom scenariju, Jugoslavija bi zatra┼żila ─Źlanstvo EU 1991. i dvije godine kasnije po─Źela pristupne pregovore zajedno s Austrijom, Finskom i ┼ávedskom.

Ipak, zbog problema visoke nezaposlenosti, javnog duga i inflacije, kao i na nekonkurentne privrede, eurointegracija Jugoslavije bi bila ne┼íto sporija. Jugoslavija bi na kraju stolje─ça postala ─Źlanica EU zajedno s Ma─Ĺarskom, Estonijom i Maltom, a zahvalju─çi ranom po─Źetku ekonomske traznicije, u zonu eura bi mogla u─çi zajedno s Gr─Źkom.

Politika pro┼íirenja EU bi zbog tog hipoteti─Źkog uspjeha Jugoslavije bila promijenjena – proces vi┼íe ne bi bio geopoliti─Źki ve─ç zasnovan na zaslugama. Iz ovako zami┼íljenog razvoja, autor zaklju─Źuje da bi ─Źinjenica da postoji tranzicijska zemlja poput Jugoslavije koja tra┼żi ─Źlanstvo eurozoni navelo “stare ─Źlanice” inzistirati na stro┼żijoj kontroli ekonomskih politika ─Źlanica ┼íto bi moglo sprije─Źiti krize poput onih u Gr─Źkoj i ┼ápanjolskoj.

Izbjegavaju─çi rat na svom pragu, Europska unija bi razvijala i druga─Źiju vanjsku politiku. Po┼íto ne bi bilo brutalnog rata u njenom dvori┼ítu EU ne bi radila na zajedni─Źkim obrambenim snagama ve─ç bi se ─Źlanice oslonile na NATO koji bi bio anga┼żiran uglavnom izvan europskih granica.

Jugoslavija bi, s druge strane, kao jedna od osniva─Źica Pokreta nesvrstanih omogu─çila bolje odnose EU s novim silama u povojima poput Indije, Ju┼żne Afirke, Indonezije i Malezije, ┼íto bi bilo zna─Źajno prednost za EU imaju─çi u vidu posebnih odnosa koje je imala s mnogim zemljama koje trpe posljedice kolonijalizma nekih drugih ─Źlanica Unije.

Biv┼ía dr┼żava sa skoro 24 milijuna stanovnika, bila bi peta najve─ça ─Źlanica EU do ulaska Poljske, a na Europskom vije─çu bi imala vi┼íe glasova od Nizozemske, Portugala ili Belgije. Ipak, Jugoslavija je imala ┼íest republika. Mogu─çi razvoj bi i┼íao u smjeru da se Slovenija i Hrvatska udru┼żuju s regijama poput Bavarske, Katalonije i ┼ákotske u traganju za utjecajem u Europi i nov─Źanim sredstvima.

Polo┼żaj Srbije bi, s druge strane, bio ote┼żan kompliciranim sporazumom o podjeli vlast s autonomonom kosovskom manjinom. Zbog toga bi bilo nove distribucije mo─çi u EU, s promjenom nadle┼żnosti od vlada ─Źlanica ka europskim i regionalnim razinama.

Ekonomske i socijalne politike, poput zapo┼íljavanja, migracija, socijalnog sustava bi uveliko bili odre─Ĺivani u Bruxellesu, dok bi politike infrastrukture i prometa, obrazovanja i kulture i┼íle u regije, ┼íto o─Źito ostavlja vladama ─Źlanica manje nadle┼żnosti. Te┼żnja ka decentralizaciji u Jugoslaviji bi i u tom priotiv─Źinjeni─Źnom slu─Źaju, ipak toliko ja─Źala da bi se omogu─çilo izdvajanje jedne od republika, ┼íto bi predstavljalo presedan za┬á pokrete za neovisnost u starim ─Źlanicama.

Mogu─çi ishod bi bio da bi EU na kraju ─Źinilo vi┼íe dr┼żava manje i srednje veli─Źine. Iz ovog hipotetskog scenarija, Adebar izdvaja tri lekcije za aktualnu Europsku uniju.

Prvo, EU bi se tranzicijom Jugoslavije i njenim prilago─Ĺavanjem za ulazak u zonu eura, bolje pripremila za krize u Gr─Źkoj i ┼ápanjolskoj.

Drugo, Bruxelles bi imao znatno manje razvijenu sigurnosnu i obrambenu politiku, a više bi se fokusirao na globalnu vanjsku politiku s manje vojne snage nego danas.

Tre─ça lekcija ulaska cijele Jugoslavije u EU je vi┼íe u formi pitanja: da li nacionalne dr┼żave jo┼í odre─Ĺuju okvir za rje┼íavanje izazova u Europi u 21. stolje─çu?

Multietni─Źka dr┼żava ─Źlanica sa slabom federalnom strukturom bi nagovijestila dana┼ínje rasprave o podrivanju nacionalnog suvereniteta nakon financijske krize, povremeni ┼żalbe o otu─Ĺenju demokracije u Europi ili pokretima za nezavisnost u Kataloniji i ┼ákotskoj.
 
(vestinet/uredio: nsp)

Filed under: Featured, GLOBALNA KRIZA · Tags: , , , , , , , , , , , , , , , , , , ,