Deset najvećih državnih bankrota

Mnogobrojne države su kroz povijest morale objaviti stečaj. Razlozi tome su bili raznorazni, a isto tako i posljedice.

BANKROT, Stečaj (engl. bankruptcy, njem. Konkurs):

• u širem značenju, pad poslovne aktivnosti poduzeća zbog čega se ne ostvaruju očekivani poslovni rezultati. S financijskoga gledišta pad poslovne aktivnosti koji može pokrenuti kontinuitet poslovanja, a izazvan je nesolventnošću (nemogućnošću podmirivanja dospjelih obveza u rokovima njihova dospijeća) ili situacijom negativne neto imovine poduzeća (dugovi poduzeća veći od pravedno procijenjene vrijednosti njegove imovine);
• s pravnoga gledišta bitan sudski postupak nad imovinom dužnika koji je postao nesolventan (u nekim pravnim sustavima i nad imovinom dužnika koji je prezadužen). Mogu ga pokrenuti vjerovnici poduzeća dužnika ili samo poduzeće dužnik. Imovina dužnika postaje stečajna masa iz koje se podmiruju dugovi stečajnim vjerovnicima.

Donosimo pregled deset najvećih bankrota u povijesti.

1918. Sovjetski Savez

Nakon Oktobarske revolucije Rusija je objavila stečaj. Razlog je bio taj što je nova vlada pod Lenjinom odbijala platiti dugove koje su joj ostavili ruski carevi, a koji su sada, nakon revolucije, živjeli u inozemstvu. Stečajem Rusije su prvenstveno bili pogođeni vjerovnici u Francuskoj. Rusija će ove dugove vratiti tek tijekom 90-ih godina 20. stoljeća, nakon sloma sovjetskog režima.

1923. Njemačka

200 milijardi maraka za jedan kilogram kruha. Tijekom 1923. godine Nijemci su u kupovinu živežnih namirnica sa sobom morali nositi čitave košare pune novca. Ovakav pad vrijednosti novca bio je jedan od najekstremnijih neke industrijske nacije. Vrijednost je opadala gotovo iz sata u sat. Ova hiperinflacija bila je posljedice Prvog svjetskog rata i ekstremnog zaduženje. Ovo iskustvo i šok utjecat će i na kasnije generacije Nijemaca.

1933. Newfoundland

Newfoundland je jedan od malobrojnih primjera koji pokazuju da stečaj neke države ujedno može značiti i njezin kraj. Naime, današnja kanadska provincija Newfoundland nekoć je bila samostalna država i koja se nalazila u sklopu Britanskog kraljevstva. Nakon bankrota 1933. ova je zemlja izgubila svoju neovisnost i od tada se nalazi u sklopu Kanade.

Lenjin u Moskvi 1920. godine, jednoj od najtežih u Rusiji uopće

1945. Njemačka

Nakon Drugog svjetskog rata više ništa nije kako je bilo – Njemačka je u potpunosti bankrotirala. Tri godine nakon rata, vrijednost valute je nastavila opadati budući da industrija kao i zemljoradnja nisu uopće poslovale. No, istodobno je u optjecaju bilo sve više novca. Gospodarski uspon počinje 1948. s reformom valute i uvođenjem triju zona u zemlji – ruske, američke i britanske.

1971. SAD

Ono što se tijekom 70-ih godina dogodilo u SAD-u, danas je poznato pod nazivom „Nixonov šok“. Ondašnji predsjednik zemlje, Richard Nixon, takoreći preko noći je odustao od tzv. „zlatnog standarda“, odnosno, donio odluku da dolar više ne mora imati polog u zlatu. S time je on zapravo proglasio stečaj svoje zemlje.

1998. Rusija

Uslijed pada cijene nafte 1998. je pala i vrijednost ruske rublje. Gospodarski gledano, ovoj zemlji nije išlo baš sjajno još od raspada Sovjetskog Saveza. Rusija se istodobno sve više zaduživala – sveukupno je njezin dug iznosio 140 milijardi dolara. To je bilo puno previše i Rusija više nije bila u stanju otplaćivati svoje dugove i objavila je stečaj. Ova kriza rublje bila je inače peti po redu stečaj ove najveće zemlje na svijetu.

U Njemačkoj 1923. je kriza pogodila sve dijelove društva

2002. Argentina

Aktualna kriza mogla bi kod mnogih Argentinaca probuditi neugodna sjećanja na 2002. Tada je kolabirao financijski sustav nakon što je država postala platežno nesposobna. Posljedica je bila kaos: generalni štrajkovi, sukobi s policijom, pljačke supermarketa, provale u banke. Najveći dio svojih ušteđevina tada je izgubio prvenstveno srednji sloj društva.

2008. Island

Tijekom financijske krize vlada Islanda je pokušala spasiti zemlju time što su banke prešle u ruke države. No, ovaj korak je učinjen prekasno. Island više nije mogao otplaćivati svoje dugove i de facto odlazi pod stečaj. No, službeno gledano, ova zemlja ipak nije bankrotirala između ostalog i zato što joj je pomoć pružio Međunarodni monetarni fond.

2010. Grčka

Dužnička kriza u Grčkoj godinama je bila na stalnom dnevnom redu u EU-u. Uvijek iznova je ova zemlja tek u posljednji trenutak, nakon niza noćnih sjednica u Bruxellesu, mogla izbjeći stečaj. No, kriza u Grčkoj je ipak mnoge duboko pogodila; gotovo svaki četvrti stanovnik je nezaposlen, u grupi mladih, mlađih od 25. godine starosti – čak svaki drugi.

Argentinci čekaju pred bankama 2002. godine

2012. Belize

23 milijuna dolara su Belize ipak odveli u bankrot. Ova mala država u Srednjoj Americi ima prevelike devizne dugove, više nije u stanju SAD-u isplatiti kamate – i prijavljuje stečaj.

REKORDER: Sedmi bankrot u povijesti Argentine: ‘Američki lešinari odveli nas u propast’

Cristina Kirchner – Argentinska predsjednica ima iskustva s bankrotom jer je zemlju prije 12 godina iz gotovo iste situacije izvlačio njezin muž Nestor Kirchner

Ova južnoamerička država bankrotirala je drugi put u zadnjih 12 godina i sedmi put u svojoj povijesti, a razlog je nemogućnost otplate dugova nakon propasti pregovora sa skupinom investitora u New Yorku.

Tužba u Haagu

Takozvani hedge fondovi zahtijevali su kompletnu isplatu 1,3 milijardi dolara za argentinske obveznice. Argentina je objavila da nema novca za isplatu i optužila fondove za pokušaj iskorištavanja dužničkih problema ove zemlje i ostvarivanje velikog profita, nazvavši ih “lešinarima”. Predsjednica Argentine Cristina Kirchner neće donijeti niti jednu odluku protiv argentinskog naroda, poručila je. Zemlja se nalazi u neusporedivo boljoj situaciji pa se ne očekuje ponavljanje doagađanja od prije 12 godina. Vlada je najavila tužbu na međunarodnom sudu u Haagu.

Aktualni bankrot je itekako povezan s onim prvim, jer fondovi od argentinske države traže isplatu kamata na dug zbog kojeg je Argentina bankrotirala 2002., iako su investitori kasnije otkupili taj dug po nižoj cijeni. Ukoliko bi Argentina pristala na isplatu cijelog duga mogli bi se javiti i stari vjerovnici koji su djelomično otpisali dugove pa bi Argentina na kraju za dug morala platiti čak 120 milijardi dolara.

Bez potresa u svijetu

Za sada nitko sa sigurnošću ne može tvrditi kakve će sve biti posljedice bankrota u zemlji koja je ionako opterećena recesijom i visokom stopom inflacije. Ipak, očekuje se da posljedice po argentinsku ekonomiju neće biti tragične kao za vrijeme dužničke krize prije 12 godina, kada su deseci ljudi poginuli u uličnim neredima nakon što su vlasti zamrznule račune štediša kako bi spriječile povlačenje novca iz banaka.

Za razliku od grčkog bankrota 2010., ovaj argentinski neće izazvati značajnije potrese na međunarodnim financijskim tržištima. Iako ima treće po veličini gospodarstvo Južne Amerike Argentina je već godinama isključena iz financijskih tržišta, što nije bio slučaj s Grčkom. Zanimljivo je da su Argentinci prije samo nekoliko godina savjetovali Grčkoj da ne uzima nikakve zajmove od EU-a i MMF-a, već da objavi bankrot. Argentinci su tada u zvijezde okivali kasnijeg predsjednika, Nestora Kirchnera koji je i proglasio bankrot, prekrižio je dugove prema stranim bankama, valutu pesos držao na vrlo niskoj razinii poticao unutarnju potrošnju stvarajući sliku o oporavku Argentine.
 
Kako je to izgledalo 2012.?

 
(dw.de, večernji, youtube.com/uredio: nsp)