Articles Comments

Novi Svjetski Poredak » ZDRAVLJE I MEDICINA » SMRT U VODI: Kancerogeni Pesticid Atrazin je svjetski broj 1 one─Źi┼í─çava─Ź pitke vode

SMRT U VODI: Kancerogeni Pesticid Atrazin je svjetski broj 1 one─Źi┼í─çava─Ź pitke vode

atrazin-poljoprivreda-pesticidTijekom vi┼íe od pola stolje─ça, sjevernoameri─Źki poljoprivrednici su prskali herbicidom pod imenom atrazin svoje usjeve – poglavito po kukuruzu, u koli─Źinama od milijuna litara godi┼ínje.

Ovaj ra┼íirena upotreba “ubojice” korova tako─Ĺer je stvorila ne malu koli─Źinu te kemikalije koja je oti┼íla u zemlju, osiguravaju─çi da atrazi zavr┼íi u jezerima, potocima i povremeno, no i sve ─Źe┼í─çe, ─Źak i pitkoj vode, prema nedavnom izvje┼í─çu Global News-a.

“Atrazin je broj jedan one─Źi┼í─çava─Ź kojeg ─çete na─çi u vodi za pi─çe u SAD-u, a vjerojatno i na globalnoj razini u cijelom svijetu” znanstvenik Tyrone Hayes sa Univerziteta Kalifornija-Berkeley, je izjavio za novinsku organizaciju.

Va┼żnost ┼ítetnosti herbicida atrazinu je s vremenom dobila pozornost brojnih skupina – i nekih vladinih organizacija – ┼íto se ti─Źe njegove uporabe i neki ka┼żu, prekomjernog kori┼ítenja. Jedna takva organizacija je Kanadsko zdravstvo, koje je nedavno potvrdil da bi atrazin doista mogao napraviti svoj put u lokalne pitke vode i vodocrpili┼íta. Agencija navodi: “s obzirom da je atrazin klasificiran u skupini III (kancerogen za ljude),” ono je prihvatljiv u koli─Źini od 5 dijelova na milijardu (ppm) u pitkoj vodi, a u SAD-u, ta razina je 3 ppm.

No, problem je u tome da se razina atrazina u vodi za pi─çe mo┼że razlikovati od mjesta do mjesta, uz poljoprivredne regije, o─Źito ima vi┼íe u opasnosti (iako ne i isklju─Źivo, atrazine je na─Ĺen u krugu od stotine kilometara daleko od poljoprivredne regije, tako da mo┼że putovati jako daleko).

‘Ve─çina dobro studiranih pesticida na planetu’

“U podru─Źjima gdje se atrazine ─Źesto koriste, on (ili njegovi dealkilirani metaboliti) je jedan od naj─Źe┼í─çih otkrivenih pesticida u povr┼íinskim vodama i vodama pitkih izvora.┬á Kontaminacija Atrazinom je prijavljena u slijede─çim podru─Źjima: Britanskoj Kolumbiji, Novoj ┼ákotskoj, Otoku Princa Edward, Quebec, Ontario i Saskatchewan” izjavilo je Javno Zdravstvo Kanade.

Spoj je proizveden od strane Syngenta, vode─çeg svjetskog poljoprivrednog diva. Europska unija je zabranila atrazin u 2004. No na Balkanu kao da se on koristi godinama. Na┼żalost, u Hrvatskoj atrazin nije zabranjen. Nalazi se na slu┼żbenoj listi otrova koji se mogu stavljati u promet odobrenoj od Ministarstva zdravstva – ZAKON O OTROVIMA (NN 27/99).

Ipak, istra┼żivanja o spoju i njezinim u─Źincima se nastavio, i to ne samo na ljude: U─Źinci atrazina na vodozemace i druge ┼żivotinje se tako─Ĺer istra┼żuju.

“Atrazin je vjerojatno najbolje studirani pesticida na planeti, mo┼żda bi se mogao usporediti sa spojem DDT”, izjavio je prof Jason Rohr sa Sveu─Źili┼íta Ju┼żne Floride.

atrazin-voda-pesticidPostoji malo podataka, s obzirom na u─Źinke herbicida na ljudima. Neke studije su otkrile mogu─çu vezu izme─Ĺu atrazina i jajnika, raka dojke i prostate, kao i uro─Ĺene mane, uklju─Źuju─çi male mu┼íke genitalije i gastroze, defekt kod ro─Ĺenja u trbu┼ínom zidu u kojem crijeva dojen─Źadi mogu biti izvan trbuha.

“Dakle, za ljude postoje studije koje pokazuju povezanost izme─Ĺu izlo┼żenosti atrazinu i niskog broja spermija ili pada nataliteta, pove─çan rizik od raka dojke, pove─çan rizik od raka prostate, deformiteta genitalijama,” rekao je Hayes.

Sa svoje strane – a mo┼żda i o─Źekivano – Syngenta ka┼że da takve studije koje sugeriraju da je atrazin kancerogen ili na neki drugi na─Źin ┼ítetan za ljude, su znanstveno manjkave i neprihvatljive.

Tvrtka ka┼że da su “drugi” stru─Źnjaci pregledali istra┼żivanja, te su ga smatraju nepouzdanima. Tvrtka tvrdi da je njihov herbicid siguran i odobren za uporabu od obje strane, kanadskog zdravstva i ameri─Źke Agencije za za┼ítitu okoli┼ía.

Syngenta pla─ça masne pare

“┼áto se ti─Źe ostalih utjecaja atrazina, EPA -┬áameri─Źke Agencije za za┼ítitu okoli┼ía je vrlo jasno rekla u svojoj prezentaciji u srpanju 2011. na Nau─Źnom Savjetodavnom Panelu da raspolo┼żivi podaci ne podr┼żavaju bilo kakvu povezanost izme─Ĺu izlo┼żenosti atrazina i raka”, rekla je Ann Bryan, vi┼íi menad┼żer za Syngenta, u izjavi za javnost.

Isti Nau─Źni Panel je kritizirao┬áAgencije za za┼ítitu okoli┼ía zbog popisa svih vrsta raka u jednu kategoriju u svojoj ocjeni atrazina.

“Bilo bi korisno i primjereno donositi zaklju─Źke za pojedine vrste raka, za razliku od odre─Ĺivanja raka u cjelini”, re─Źeno je na Panelu, dodaju─çi popis vrste raka sa “sugestivnim dokazima kancerogenog potencijala”, kao ┼íto su rak jajnika, ne-Hodgkinov limfom, leukemija vlasastih stanica i rak ┼ítitne ┼żlijezde.

Vije─çe je tako─Ĺer preporu─Źa pra─çenje studija.

U 2012, kao dio skupne tu┼żbe, Syngenta je platila 105$ milijuna dolara kazne prema vi┼íe od 1.000 komunalnih vodnih sustava u SAD-u kao ra─Źun za uklanjanje atrazina iz vode za pi─çe. Syngenta pori─Źe bilo kakvu odgovornost.

Pesticid atrazin izaziva rak

Tyrone Hayes, profesor endokrinologije sa Sveu─Źili┼íta Berkeley, odr┼żao je po─Źetkom ove godine predavanje na poznatoj Klinici Mayo u Minnesoti. Govorio je prisutnim lije─Źnicima o patolo┼íkim promjenama koje kod ┼żivotinja i ljudi izaziva pesticid atrazin. Iako su lije─Źnici Klinike Mayo priznati stru─Źnjaci i poznavatelji ljudskog zdravlja i bolesti, bili su iznena─Ĺeni informacijama profesora Hayesa na koje on upozorava, dodu┼íe, ve─ç godinama: pesticid atrazin, osim ┼íto uzrokuje te┼íke malformacije organa kod ┼żaba, izaziva i rak kod ljudi!

ŠTO JE ATRAZIN?

Atrazin – slu┼żbeni otrov

Atrazin je selektivni triazinski herbicid koji se koristi pri kontroli ┼íirokolisnih (crna pomo─çnica, ─Źi─Źak, ┼ítir) i uskolisnih korova. Ulazi u okoli┼í raspr┼íivanjem na poljoprivrednim gospodarstvima. Iz tla se podi┼że rastom biljaka, dok se u njih apsorbira uglavnom kroz korijenje, ali i preko listova te se jednom apsorbiran akumulira u vr┼ínim dijelovima biljke, listovima (novim i rastu─çim) i laticama itd. Kod tretiranih biljaka atrazin pove─çava unos arsena u biljke!
 

 
Atrazin je relativno postojano zaga─Ĺivalo okoli┼ía. Jedan je od najzna─Źajnijih zaga─Ĺivala povr┼íinskih i podzemnih voda, te mora. Njegova postojanost (vrijeme poluraspada je oko 125 dana u pjeskovitom tlu, a u hladnom, suhom tlu, mo┼że se zadr┼żati i dulje od godinu dana) i pokretljivost u nekim vrstama tla, jer se ne apsorbira ─Źvrsto niti lako na ─Źestice tla, ─Źesto uzrokuje zaga─Ĺenja povr┼íinskih i podzemnih voda. Razvrstan je u takozvanu III. skupinu otrova uz oznake Xn (┼ítetno) i N (opasno za okoli┼í).

Nedavna istra┼żivanja pokazala su da atrazin ima ozbiljan utjecaj na spolni razvoj ┼żaba. Istra┼żivanje je pokazalo da atrazin u koli─Źini koja se ─Źesto nalazi u okoli┼íu demaskulinizira punoglavce i pretvara ih u hermafrodite, tako da mu┼żjaci u svojim testisima imaju i ovarije, te razinu testosterona deset puta manju od uobi─Źajene u mu┼íkih ┼żaba. Herbicid o─Źigledno mijenja ravnote┼żu steroidnih hormona u osjetljivo vrijeme njihova razvoja.

Atrazin

Ovaj se herbicid koristi u uzgoju kukuruza, ┼íe─çerne trske, ali i odr┼żavanja travnjaka te uni┼ítavanja korova. Brojne su studije dokazale kako on remeti hormonalnu ravnote┼żu i ugro┼żava populaciju vodozemaca. Tako su mu┼żjaci ┼żaba izlo┼żeni atrazinu postali potpuno feminizirani. Studije na ljudima dokazale su da atrazin remeti normalnu funkciju mitohondrija u stanicama i uzrokuje inzulinsku rezistenciju, te da ljudi postaju deblji. Dok je u zemljama EU atrazin zabranjen, u SAD-u i Hrvatskoj se normalno koristi kao herbicid. U Hrvatskoj se u prodaji nalaze brojni pesticidi koji sadr┼że atrazin te njegova prodaja nije zabranjena zakonom. Kako biste smanjili svoje izlaganje, ┼íto je ─Źe┼í─çe mogu─çe kupujte organsko vo─çe i povr─çe, osobito kukuruz.

Kemijska kastracija

┬╗Otkrili smo da atrazin uzrokuje kemijsku kastraciju mu┼íkih ┼żaba i drugih vodozemaca. Reducira koncentraciju mu┼íkog hormona, testosterona, ┼íto dovodi do pada broja spermija, smanjenih glasnica i smanjene sposobnosti privla─Źenja ┼żenki┬ź – tvrdi Hayes.

Takvi spolni poreme─çaji nasilne demaskulinizacije, odnosno feminizacije mu┼íkih ┼żaba dovodi do naglog pada broja tih vodozemaca. Hayes upozorava da, osim naru┼íavanja bioraznolikosti, pesticid atrazin predstavlja opasnost i za ljudsko zdravlje: ┬╗Atrazin sudjeluje u razvoju raka kod laboratorijskih ┼żivotinja, a epidemiolo┼íke studije pokazuju da je i rak dojki kod ┼żena povezan s izlaganjem atrazinu.┬ź

Iako svoje rezultate istra┼żivanja objavljuje u presti┼żnim ─Źasopisima, poput ┬╗Science┬ź ili ┬╗EHP┬ź, ve─ç je godinama u znanstvenom sukobu s mnogim institucijama poput ameri─Źke Agencije za za┼ítitu okoli┼ía (EPA), ─Źiji stru─Źnjaci uporno ponavljaju da rezultati profesora Hayesa nisu uvjerljivi. U sukobu je tako─Ĺer s konzultantskim firmama, npr. ┬╗EcoRisk┬ź koja financijski podupire isklju─Źivo znanstvenike sa suprotnim stajali┼ítima o atrazinu. U sukobu je, naravno, i s kompanijom ┬╗Syngenta┬ź koja proizvodi taj pesticid. Upozorenja Hayesa su poput ┬╗glasa vapiju─çeg u pustinji┬ź, a njegova ┬╗borba protiv vjetrenja─Źa┬ź u SAD-u nije urodila plodom – atrazin je naj─Źe┼í─çe kori┼íten pesticid u SAD, svake godine se zemlja i podzemne vode kontaminiraju s vi┼íe od 35 milijuna tona atrazina.

Hrvatski otpor europskom oprezu

Taj sukob oko vrijednosti i ┼ítetnosti atrazina nije posebno aktualan u Europi, jer je reakcija mjerodavnih institucija koje brinu o okoli┼íu i zdravlju bila mnogo br┼ża i ┬╗konzervativnija┬ź od ameri─Źkih – upotreba atrazina je zabranjena! U ve─çini europskih zemalja atrazin je izba─Źen s liste dozvoljenih sredstava za za┼ítitu bilja, dok je u Velikoj Britaniji i Irskoj njegova upotreba strogo ograni─Źena. Europska komisija prihvatila je 17. srpnja 2006. novu Direktivu za za┼ítitu povr┼íinskih voda od zaga─Ĺenja (COM(2006)397 final). Prema tom prijedlogu atrazin se nalazi na listi prioritetnih supstancija (uz 40-ak drugih) koje ugro┼żavaju ┼żivotinjski i biljni svijet te zdravlje ljudi.

Na┼żalost, u Hrvatskoj atrazin nije zabranjen. Nalazi se na slu┼żbenoj listi otrova koji se mogu stavljati u promet odobrenoj od Ministarstva zdravstva (NN 27/99). Na tr┼żi┼ítu se nalaze mnogi pesticidi s dozvolom slobodne prodaje koji sadr┼że atrazin: Primextra Gold 720 Sc, Gesaprim 50 WP, Bravo Radazin T, Clap, Radazin T-50 i Radazin WP-50. Kona─Źno, prema hrvatskome Zakonu o vodama dozvoljena koncentracija atrazina u pitkoj vodi (0.1 mikrogram na litru) je to─Źno ona ┬╗doza┬ź atrazina kojom profesor Hayes u laboratorijskim uvjetima izaziva spolne malformacije u ┼żaba.

HRVATSKA I BALKAN
REAKCIJE NAKON STUDIJE: ‘ATRAZIN U CRPILI┼áTIMA ZA VODU JE HERBICID ZABRANJEN U EU’ Doktor Marijan Ahel o zaga─Ĺenosti vode u Zagrebu

Bandi─ç (gradona─Źelnik Zagreba) ┼ítiti vodoopskrbni lobij – “Voda koju pije 800 tisu─ça Zagrep─Źana je ispravna za pi─çe i jedna je od najkvalitetnijih u Europi”

zagreb-pesticidi-atrazinNedavno zavr┼íena studija HEP-a, ra─Ĺena za potrebe koncepcijskog rje┼íenja ÔÇťZagreb na SaviÔÇŁ, upozorava da bi u idu─çih 5 do 10 godina opskrba Zagreba pitkom vodom mogla biti dovedena u pitanje . Sve vi┼íe istra┼żivanja pokazuje da raste razina one─Źi┼í─çenja podzemnih voda. O tome je li Zagreb ugro┼żen, kao i o toksi─Źnim tvarima na─Ĺenim u podzemnim vodama i crpili┼ítima porazgovarali smo s dr. Marijanom Ahelom, znanstvenim savjetnikom Instituta ÔÇťRu─Ĺer Bo┼íkovi─çÔÇŁ (IRB) u Zagrebu.
 

Razlog za brigu? Kako komentirate HEP-ovu studiju?

Ne mogu komentirati rezultate tzv. HEP-ove studije jer ih nisam imao priliku vidjeti. Pitanje je ima li nekih novih elemenata koji ukazuju na pogor┼íanje nepovoljnih trendova u kvaliteti podzemnih voda koje se upotrebljavaju za vodoopskrbu ili je rije─Ź o jednoj studiji koja je na jednom mjestu obradila sve dostupne rezultate. Ne smatram da postoji neposredan razlog za to da gra─Ĺani Zagreba ┼żive u strahu za svoje zdravlje jer se putem ovla┼ítenih institucija osigurava stalna kontrola zdravstvene ispravnosti vode za pi─çe. No, trebalo bi nas brinuti da smo tijekom proteklih nekoliko desetlje─ça neadekvatnim gospodarenjem prostorom i neprovo─Ĺenjem mjera za┼ítite izgubili gotovo sva vodocrpili┼íta na lijevoj obali Save. Stoga ne smijemo dopustiti da se takav scenarij ponovi na glavnim vodocrpili┼ítima koja sada opskrbljivaju grad Zagreb.
Propusti i zaga─Ĺenja

Me─Ĺu one─Źi┼í─çiva─Źima spominju se pesticidi i nitrati.

Svako prekora─Źenje maksimalno dopu┼ítene koncentracije pesticida i nitrata treba smatrati ozbiljnim upozorenjem i poduzeti hitne mjere za njihovo smanjenje. No, mogu─çe blago prekora─Źenje tih vrijednosti ne bi trebalo interpretirati kao akutnu ugrozu zdravlja.

U studiji se spominje da se u najvišim koncentracijama pojavljuje atrazin.

Atrazin je od 2004. godine zabranjen u EU. Treba, me─Ĺutim, naglasiti da oko toga ne postoji potpuni konsenzus u svijetu, pa je tako u SAD-u atrazin jedan od najva┼żnijih herbicida.

Kako mo┼żemo za┼ítititi vodocrpili┼íta?

Klju─Źno je da se mjere za┼ítite po─Źnu provoditi prije nego ┼íto do─Ĺe do intenzivnijih zaga─Ĺenja. Za uspje┼íniju ranu detekciju utjecaja nekog od antropogenih izvora trebalo bi upotrebljavati dodatne parametre, ┼íto se kod nas, na┼żalost, ne ─Źini u dovoljnoj mjeri.

Bandi─ç: Zagreba─Źka voda je najkvalitetnija u Europi!

Voda koju pije 800 tisu─ça Zagrep─Źana i stanovnika Samobora apsolutno je ispravna za pi─çe i jedna je od najkvalitetnijih u Europi. Poru─Źio je to na konferenciji gradona─Źelnik Milan Bandi─ç zajedno sa ┼íefovima svih institucija koje se brinu o kvaliteti pitke vode u Zagrebu i najavio i kaznenu prijavu zbog la┼żnog uznemiravanja gra─Ĺana, nazvav┼íi tekst o neispravnoj vodi za pi─çe ÔÇťgoebbelsovskim la┼żimaÔÇŁ.

gradonacelnik-voda-atrazin┼áefica zagreba─Źkog Zavoda za javno zdravstvo ÔÇťDr. Andrija ┼átamparÔÇŁ Sanja O┼żi─ç u potpunosti je demantirala navode iz spomenutog teksta, rekav┼íi da me─Ĺu 723 uzorka uzeta iz zagreba─Źkih crpili┼íta u protekle tri godine ni jedan nije sadr┼żavao supstance i spojeve navedene u spornom tekstu.

***

Zavod za javno zdravstvo ima monopol na kemijske i ostale analize u Hrvatskoj, te je mjerodavno tijelo kojem se vjeruje. Ako gradona─Źelnik ka┼że da je voda ─Źista, zavod za javno zdravstvo, ─çe to potvrditi, makar lagali i trovali gra─Ĺane.
 
(preveo:mag.Alfred Bošković(dod.vecernji, glaskoncila)/uredio:nsp)

Filed under: ZDRAVLJE I MEDICINA · Tags: , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , ,