SMRT U VODI: Kancerogeni Pesticid Atrazin je svjetski broj 1 onečišćavač pitke vode

Tijekom više od pola stoljeća, sjevernoamerički poljoprivrednici su prskali herbicidom pod imenom atrazin svoje usjeve – poglavito po kukuruzu, u količinama od milijuna litara godišnje.

Ovaj raširena upotreba “ubojice” korova također je stvorila ne malu količinu te kemikalije koja je otišla u zemlju, osiguravajući da atrazi završi u jezerima, potocima i povremeno, no i sve češće, čak i pitkoj vode, prema nedavnom izvješću Global News-a.

“Atrazin je broj jedan onečišćavač kojeg ćete naći u vodi za piće u SAD-u, a vjerojatno i na globalnoj razini u cijelom svijetu” znanstvenik Tyrone Hayes sa Univerziteta Kalifornija-Berkeley, je izjavio za novinsku organizaciju.

Važnost štetnosti herbicida atrazinu je s vremenom dobila pozornost brojnih skupina – i nekih vladinih organizacija – što se tiče njegove uporabe i neki kažu, prekomjernog korištenja. Jedna takva organizacija je Kanadsko zdravstvo, koje je nedavno potvrdil da bi atrazin doista mogao napraviti svoj put u lokalne pitke vode i vodocrpilišta. Agencija navodi: “s obzirom da je atrazin klasificiran u skupini III (kancerogen za ljude),” ono je prihvatljiv u količini od 5 dijelova na milijardu (ppm) u pitkoj vodi, a u SAD-u, ta razina je 3 ppm.

No, problem je u tome da se razina atrazina u vodi za piće može razlikovati od mjesta do mjesta, uz poljoprivredne regije, očito ima više u opasnosti (iako ne i isključivo, atrazine je nađen u krugu od stotine kilometara daleko od poljoprivredne regije, tako da može putovati jako daleko).

‘Većina dobro studiranih pesticida na planetu’

“U područjima gdje se atrazine često koriste, on (ili njegovi dealkilirani metaboliti) je jedan od najčešćih otkrivenih pesticida u površinskim vodama i vodama pitkih izvora.  Kontaminacija Atrazinom je prijavljena u slijedećim područjima: Britanskoj Kolumbiji, Novoj Škotskoj, Otoku Princa Edward, Quebec, Ontario i Saskatchewan” izjavilo je Javno Zdravstvo Kanade.

Spoj je proizveden od strane Syngenta, vodećeg svjetskog poljoprivrednog diva. Europska unija je zabranila atrazin u 2004. No na Balkanu kao da se on koristi godinama. Nažalost, u Hrvatskoj atrazin nije zabranjen. Nalazi se na službenoj listi otrova koji se mogu stavljati u promet odobrenoj od Ministarstva zdravstva – ZAKON O OTROVIMA (NN 27/99).

Ipak, istraživanja o spoju i njezinim učincima se nastavio, i to ne samo na ljude: Učinci atrazina na vodozemace i druge životinje se također istražuju.

“Atrazin je vjerojatno najbolje studirani pesticida na planeti, možda bi se mogao usporediti sa spojem DDT”, izjavio je prof Jason Rohr sa Sveučilišta Južne Floride.

Postoji malo podataka, s obzirom na učinke herbicida na ljudima. Neke studije su otkrile moguću vezu između atrazina i jajnika, raka dojke i prostate, kao i urođene mane, uključujući male muške genitalije i gastroze, defekt kod rođenja u trbušnom zidu u kojem crijeva dojenčadi mogu biti izvan trbuha.

“Dakle, za ljude postoje studije koje pokazuju povezanost između izloženosti atrazinu i niskog broja spermija ili pada nataliteta, povećan rizik od raka dojke, povećan rizik od raka prostate, deformiteta genitalijama,” rekao je Hayes.

Sa svoje strane – a možda i očekivano – Syngenta kaže da takve studije koje sugeriraju da je atrazin kancerogen ili na neki drugi način štetan za ljude, su znanstveno manjkave i neprihvatljive.

Tvrtka kaže da su “drugi” stručnjaci pregledali istraživanja, te su ga smatraju nepouzdanima. Tvrtka tvrdi da je njihov herbicid siguran i odobren za uporabu od obje strane, kanadskog zdravstva i američke Agencije za zaštitu okoliša.

Syngenta plaća masne pare

“Što se tiče ostalih utjecaja atrazina, EPA - američke Agencije za zaštitu okoliša je vrlo jasno rekla u svojoj prezentaciji u srpanju 2011. na Naučnom Savjetodavnom Panelu da raspoloživi podaci ne podržavaju bilo kakvu povezanost između izloženosti atrazina i raka”, rekla je Ann Bryan, viši menadžer za Syngenta, u izjavi za javnost.

Isti Naučni Panel je kritizirao Agencije za zaštitu okoliša zbog popisa svih vrsta raka u jednu kategoriju u svojoj ocjeni atrazina.

“Bilo bi korisno i primjereno donositi zaključke za pojedine vrste raka, za razliku od određivanja raka u cjelini”, rečeno je na Panelu, dodajući popis vrste raka sa “sugestivnim dokazima kancerogenog potencijala”, kao što su rak jajnika, ne-Hodgkinov limfom, leukemija vlasastih stanica i rak štitne žlijezde.

Vijeće je također preporuča praćenje studija.

U 2012, kao dio skupne tužbe, Syngenta je platila 105$ milijuna dolara kazne prema više od 1.000 komunalnih vodnih sustava u SAD-u kao račun za uklanjanje atrazina iz vode za piće. Syngenta poriče bilo kakvu odgovornost.

Pesticid atrazin izaziva rak

Tyrone Hayes, profesor endokrinologije sa Sveučilišta Berkeley, održao je početkom ove godine predavanje na poznatoj Klinici Mayo u Minnesoti. Govorio je prisutnim liječnicima o patološkim promjenama koje kod životinja i ljudi izaziva pesticid atrazin. Iako su liječnici Klinike Mayo priznati stručnjaci i poznavatelji ljudskog zdravlja i bolesti, bili su iznenađeni informacijama profesora Hayesa na koje on upozorava, doduše, već godinama: pesticid atrazin, osim što uzrokuje teške malformacije organa kod žaba, izaziva i rak kod ljudi!

ŠTO JE ATRAZIN?

Atrazin – službeni otrov

Atrazin je selektivni triazinski herbicid koji se koristi pri kontroli širokolisnih (crna pomoćnica, čičak, štir) i uskolisnih korova. Ulazi u okoliš raspršivanjem na poljoprivrednim gospodarstvima. Iz tla se podiže rastom biljaka, dok se u njih apsorbira uglavnom kroz korijenje, ali i preko listova te se jednom apsorbiran akumulira u vršnim dijelovima biljke, listovima (novim i rastućim) i laticama itd. Kod tretiranih biljaka atrazin povećava unos arsena u biljke!
 

 
Atrazin je relativno postojano zagađivalo okoliša. Jedan je od najznačajnijih zagađivala površinskih i podzemnih voda, te mora. Njegova postojanost (vrijeme poluraspada je oko 125 dana u pjeskovitom tlu, a u hladnom, suhom tlu, može se zadržati i dulje od godinu dana) i pokretljivost u nekim vrstama tla, jer se ne apsorbira čvrsto niti lako na čestice tla, često uzrokuje zagađenja površinskih i podzemnih voda. Razvrstan je u takozvanu III. skupinu otrova uz oznake Xn (štetno) i N (opasno za okoliš).

Nedavna istraživanja pokazala su da atrazin ima ozbiljan utjecaj na spolni razvoj žaba. Istraživanje je pokazalo da atrazin u količini koja se često nalazi u okolišu demaskulinizira punoglavce i pretvara ih u hermafrodite, tako da mužjaci u svojim testisima imaju i ovarije, te razinu testosterona deset puta manju od uobičajene u muških žaba. Herbicid očigledno mijenja ravnotežu steroidnih hormona u osjetljivo vrijeme njihova razvoja.

Atrazin

Ovaj se herbicid koristi u uzgoju kukuruza, šećerne trske, ali i održavanja travnjaka te uništavanja korova. Brojne su studije dokazale kako on remeti hormonalnu ravnotežu i ugrožava populaciju vodozemaca. Tako su mužjaci žaba izloženi atrazinu postali potpuno feminizirani. Studije na ljudima dokazale su da atrazin remeti normalnu funkciju mitohondrija u stanicama i uzrokuje inzulinsku rezistenciju, te da ljudi postaju deblji. Dok je u zemljama EU atrazin zabranjen, u SAD-u i Hrvatskoj se normalno koristi kao herbicid. U Hrvatskoj se u prodaji nalaze brojni pesticidi koji sadrže atrazin te njegova prodaja nije zabranjena zakonom. Kako biste smanjili svoje izlaganje, što je češće moguće kupujte organsko voće i povrće, osobito kukuruz.

Kemijska kastracija

»Otkrili smo da atrazin uzrokuje kemijsku kastraciju muških žaba i drugih vodozemaca. Reducira koncentraciju muškog hormona, testosterona, što dovodi do pada broja spermija, smanjenih glasnica i smanjene sposobnosti privlačenja ženki« – tvrdi Hayes.

Takvi spolni poremećaji nasilne demaskulinizacije, odnosno feminizacije muških žaba dovodi do naglog pada broja tih vodozemaca. Hayes upozorava da, osim narušavanja bioraznolikosti, pesticid atrazin predstavlja opasnost i za ljudsko zdravlje: »Atrazin sudjeluje u razvoju raka kod laboratorijskih životinja, a epidemiološke studije pokazuju da je i rak dojki kod žena povezan s izlaganjem atrazinu.«

Iako svoje rezultate istraživanja objavljuje u prestižnim časopisima, poput »Science« ili »EHP«, već je godinama u znanstvenom sukobu s mnogim institucijama poput američke Agencije za zaštitu okoliša (EPA), čiji stručnjaci uporno ponavljaju da rezultati profesora Hayesa nisu uvjerljivi. U sukobu je također s konzultantskim firmama, npr. »EcoRisk« koja financijski podupire isključivo znanstvenike sa suprotnim stajalištima o atrazinu. U sukobu je, naravno, i s kompanijom »Syngenta« koja proizvodi taj pesticid. Upozorenja Hayesa su poput »glasa vapijućeg u pustinji«, a njegova »borba protiv vjetrenjača« u SAD-u nije urodila plodom – atrazin je najčešće korišten pesticid u SAD, svake godine se zemlja i podzemne vode kontaminiraju s više od 35 milijuna tona atrazina.

Hrvatski otpor europskom oprezu

Taj sukob oko vrijednosti i štetnosti atrazina nije posebno aktualan u Europi, jer je reakcija mjerodavnih institucija koje brinu o okolišu i zdravlju bila mnogo brža i »konzervativnija« od američkih – upotreba atrazina je zabranjena! U većini europskih zemalja atrazin je izbačen s liste dozvoljenih sredstava za zaštitu bilja, dok je u Velikoj Britaniji i Irskoj njegova upotreba strogo ograničena. Europska komisija prihvatila je 17. srpnja 2006. novu Direktivu za zaštitu površinskih voda od zagađenja (COM(2006)397 final). Prema tom prijedlogu atrazin se nalazi na listi prioritetnih supstancija (uz 40-ak drugih) koje ugrožavaju životinjski i biljni svijet te zdravlje ljudi.

Nažalost, u Hrvatskoj atrazin nije zabranjen. Nalazi se na službenoj listi otrova koji se mogu stavljati u promet odobrenoj od Ministarstva zdravstva (NN 27/99). Na tržištu se nalaze mnogi pesticidi s dozvolom slobodne prodaje koji sadrže atrazin: Primextra Gold 720 Sc, Gesaprim 50 WP, Bravo Radazin T, Clap, Radazin T-50 i Radazin WP-50. Konačno, prema hrvatskome Zakonu o vodama dozvoljena koncentracija atrazina u pitkoj vodi (0.1 mikrogram na litru) je točno ona »doza« atrazina kojom profesor Hayes u laboratorijskim uvjetima izaziva spolne malformacije u žaba.

HRVATSKA I BALKAN
REAKCIJE NAKON STUDIJE: ‘ATRAZIN U CRPILIŠTIMA ZA VODU JE HERBICID ZABRANJEN U EU’ Doktor Marijan Ahel o zagađenosti vode u Zagrebu

Bandić (gradonačelnik Zagreba) štiti vodoopskrbni lobij – “Voda koju pije 800 tisuća Zagrepčana je ispravna za piće i jedna je od najkvalitetnijih u Europi”

Nedavno završena studija HEP-a, rađena za potrebe koncepcijskog rješenja “Zagreb na Savi”, upozorava da bi u idućih 5 do 10 godina opskrba Zagreba pitkom vodom mogla biti dovedena u pitanje . Sve više istraživanja pokazuje da raste razina onečišćenja podzemnih voda. O tome je li Zagreb ugrožen, kao i o toksičnim tvarima nađenim u podzemnim vodama i crpilištima porazgovarali smo s dr. Marijanom Ahelom, znanstvenim savjetnikom Instituta “Ruđer Bošković” (IRB) u Zagrebu.
 

Razlog za brigu? Kako komentirate HEP-ovu studiju?

Ne mogu komentirati rezultate tzv. HEP-ove studije jer ih nisam imao priliku vidjeti. Pitanje je ima li nekih novih elemenata koji ukazuju na pogoršanje nepovoljnih trendova u kvaliteti podzemnih voda koje se upotrebljavaju za vodoopskrbu ili je riječ o jednoj studiji koja je na jednom mjestu obradila sve dostupne rezultate. Ne smatram da postoji neposredan razlog za to da građani Zagreba žive u strahu za svoje zdravlje jer se putem ovlaštenih institucija osigurava stalna kontrola zdravstvene ispravnosti vode za piće. No, trebalo bi nas brinuti da smo tijekom proteklih nekoliko desetljeća neadekvatnim gospodarenjem prostorom i neprovođenjem mjera zaštite izgubili gotovo sva vodocrpilišta na lijevoj obali Save. Stoga ne smijemo dopustiti da se takav scenarij ponovi na glavnim vodocrpilištima koja sada opskrbljivaju grad Zagreb.
Propusti i zagađenja

Među onečišćivačima spominju se pesticidi i nitrati.

Svako prekoračenje maksimalno dopuštene koncentracije pesticida i nitrata treba smatrati ozbiljnim upozorenjem i poduzeti hitne mjere za njihovo smanjenje. No, moguće blago prekoračenje tih vrijednosti ne bi trebalo interpretirati kao akutnu ugrozu zdravlja.

U studiji se spominje da se u najvišim koncentracijama pojavljuje atrazin.

Atrazin je od 2004. godine zabranjen u EU. Treba, međutim, naglasiti da oko toga ne postoji potpuni konsenzus u svijetu, pa je tako u SAD-u atrazin jedan od najvažnijih herbicida.

Kako možemo zaštititi vodocrpilišta?

Ključno je da se mjere zaštite počnu provoditi prije nego što dođe do intenzivnijih zagađenja. Za uspješniju ranu detekciju utjecaja nekog od antropogenih izvora trebalo bi upotrebljavati dodatne parametre, što se kod nas, nažalost, ne čini u dovoljnoj mjeri.

Bandić: Zagrebačka voda je najkvalitetnija u Europi!

Voda koju pije 800 tisuća Zagrepčana i stanovnika Samobora apsolutno je ispravna za piće i jedna je od najkvalitetnijih u Europi. Poručio je to na konferenciji gradonačelnik Milan Bandić zajedno sa šefovima svih institucija koje se brinu o kvaliteti pitke vode u Zagrebu i najavio i kaznenu prijavu zbog lažnog uznemiravanja građana, nazvavši tekst o neispravnoj vodi za piće “goebbelsovskim lažima”.

Šefica zagrebačkog Zavoda za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar” Sanja Ožić u potpunosti je demantirala navode iz spomenutog teksta, rekavši da među 723 uzorka uzeta iz zagrebačkih crpilišta u protekle tri godine ni jedan nije sadržavao supstance i spojeve navedene u spornom tekstu.

***

Zavod za javno zdravstvo ima monopol na kemijske i ostale analize u Hrvatskoj, te je mjerodavno tijelo kojem se vjeruje. Ako gradonačelnik kaže da je voda čista, zavod za javno zdravstvo, će to potvrditi, makar lagali i trovali građane.
 
(preveo:mag.Alfred Bošković(dod.vecernji, glaskoncila)/uredio:nsp)