Articles Comments

Novi Svjetski Poredak » SVIJET U RATU, Uncategorized, VIJESTI IZ SVIJETA » RAT PROTIV RUSIJE I NJEGOVA IDEOLO┼áKA DIMENZIJA – Zapad u potrebi za neprijateljem

RAT PROTIV RUSIJE I NJEGOVA IDEOLO┼áKA DIMENZIJA – Zapad u potrebi za neprijateljem

rusija-ukrajna-rat-zapadAlexander Dugin – RAT PROTIV RUSIJE I NJEGOVA IDEOLO┼áKA DIMENZIJA – u svjetlu ─îetvrte politi─Źke teorije - Nadolaze─çi rat kao koncept

Rat protiv Rusije danas je pitanje o kojemu se na Zapadu najvi┼íe raspravlja. Zasad je on jo┼í namisao i mogu─çnost. No, on mo┼że postati stvarnost ovisno o odlukama koje ─çe donijeti sve strane uklju─Źene u ukrajinski sukob ÔÇô Moskva, Washington, Kijev i Bruxelles.

Ne ┼żelim ovdje raspravljati o svim aspektima tog sukoba niti o njegovoj povijesti. Umjesto toga predla┼żem analizu njegovih dubokih ideolo┼íkih korijena. Moje vi─Ĺenje glavnih doga─Ĺaja zasniva se na ─îetvrtoj politi─Źkoj teoriji, a njezina na─Źela opisao sam u svojoj knjizi istog naslova koju je na engleskome jeziku objavila izdava─Źka ku─ça Arktos prije nekoliko godina.

Ne─çu, dakle, ovdje prou─Źavati rat Zapada s Rusijom procjenjuju─çi njegove rizike, opasnosti, probleme, tro┼íkove ni posljedice, nego ─çu prou─Źiti njegovo ideolo┼íko zna─Źenje na globalnoj razini. Promi┼íljat ─çu o smislu takvog rata, a ne o samome ratu (stvarnom ili virtualnom).

Sr┼ż liberalizma

Na modernome Zapadu postoji jedna glavna i vladaju─ça ideologija ÔÇô liberalizam. On ima mnogo tipova,verzija i oblika, mnogo nijansi, no sr┼ż je uvijek jedna te ista. Liberalizam u svojoj unutra┼ínjoj fundamentalnoj strukturi sadr┼żi sljede─ça aksiomatska na─Źela:

  • antropolo┼íki individualizam (individuum je mjera svih stvari);
  • progresizam (svijet se kre─çe prema boljoj budu─çnosti, pro┼ílost je uvijek gora od sada┼ínjosti);
  • tehnokracija (tehnolo┼íki razvitak i u─Źinkovitost izvedbe smatraju se najva┼żnijima u prosudbi naravi nekog dru┼ítva);
  • eurocentrizam (euro-ameri─Źka dru┼ítva uzima se kao mjerilo i standard za ostatak ─Źovje─Źanstva);
  • ekonomija je presudna (ekonomija slobodnog tr┼żi┼íta jedini je oblik normativnog ekonomskog sustava ÔÇô sve ostale tipove ekonomije potrebno je ili reformirati ili uni┼ítiti);
  • demokracija je vladavina manjina (njihova obrana protiv ve─çine, uvijek sklona izroditi se u totalitarizam, ”populizam”);
  • srednja klasa je jedini stvarno postoje─çi dru┼ítveni akter i univerzalna norma (neovisno o ─Źinjenici je li neka osoba ve─ç dosegnula taj status ili je tek na putu postati stvarnom srednjom klasom, pa trenutno predstavlja srednju klasu koja to tek ┼żeli postati);
  • jedan svijet, globalizam (ljudska bi─ça u svojoj osnovi su ista, samo s jednom razlikom ÔÇô onom individualnom ÔÇô pa stoga svijet treba biti integriran na individualnoj osnovi, kozmopolitizam ÔÇô gra─Ĺanin svijeta);

To su sr┼żne vrijednosti liberalizma, koji je manifestacija jedne od triju tendencija ┼íto potje─Źu iz prosvjetiteljstva, skupa s komunizmom i fa┼íizmom, a koje predstavljaju alternativne interpretacije samog duha moderne. Tijekom XX. st. liberalizam je pobijedio svoje suparnike i nakon 1991. g. postao je jedinom i prevladavaju─çom ideologijom na svjetskoj razini.

Jedina sloboda izbora u carstvu globalnog liberalizma bila je izme─Ĺu desnog liberalizma, lijevog liberalizma i radikalnog liberalizma, uklju─Źuju─çi i ultradesni liberalizam, ultralijevi liberalizam te vrlo radikalni liberalizam. Dakle, liberalizam je bio instaliran kao operativni sustav zapadnih dru┼ítava i svih drugih dru┼ítava koja su se na┼íla u zapadnoj zoni utjecaja. U jednom trenutku postao je zajedni─Źkim nazivnikom za svaki politi─Źki korektan govor, oznaka onih koje glavna politi─Źka struja prihva─ça, odnosno odbacuje kao marginalne. Liberalnom je postala i sama konvencionalna mudrost.

Geopoliti─Źki, liberalizam je ucrtan u model kojemu je SAD sredi┼íte, etni─Źka jezgra su anglosaksonci, a atlantisti─Źko euroameri─Źko partnerstvo, NATO, predstavlja strate┼íku jezgru svjetskog sustava sigurnosti. Svjetska sigurnost izjedna─Źena je sa sigurno┼í─çu Zapada te, u krajnjoj liniji, sa sigurno┼í─çu Amerike. Liberalizam, dakle, nije samo ideolo┼íka sila nego je i politi─Źka, vojna i strete┼íka sila. NATO je liberalan u svojim korijenima. On brani liberalna dru┼ítva, bore─çi se za libralizam.

Liberalizam kao nihilizam

U liberalnoj ideologiji ima jedna to─Źka koja je odgovorna za njegovu dana┼ínju krizu. Liberalizam je u svom sredi┼ítu duboko niholisti─Źki. Sklop vrijednosti koje liberalizam brani bitno je povezan s glavnom tezom ÔÇô sloboda, oslobo─Ĺenje. No, sloboda je u liberalnom vi─Ĺenju u biti negativna kategorija: ona ┼żeli biti slobodna od (J.S. Mill) a ne biti slobodna za. To nije tek sekundarno, to je sr┼ż problema.

Liberalizam se bori protiv svih oblika kolektivnog identiteta, protiv bilo kojeg tipa vrijednosti, projekata, strategija, ciljeva, svrha, itd., koje bi bile kolektivne, odnosno barem ne-individualisti─Źke. To je i razlog ┼íto jedan me─Ĺu najva┼żnijim teoreti─Źarima liberalizma, Karl Popper (na tragu F. v. Hayeka) u svojoj knjizi Otvoreno dru┼ítvo i njegovi neprijatelji ( a koju G. Soros smatra svojom osobnom Biblijom) tvrdi da se liberali trebaju boriti protiv svake idologije ili politi─Źke filozofije (od Platona i Aristotela pa do Marxa i Hegela) koja bi ljudskom dru┼ítvu postavljala neki zajedni─Źki cilj, zajedni─Źku vrijednost, zajedni─Źki smisao. Bilo koji cilj, vrijednost, smisao, u liberalnom dru┼ítvu (‘otvorenom dru┼ítvu’) trebaju biti strogo individualni.

Tako su neprijatelji otvorenog dru┼ítva (a upravo je taj liberalni model otvorenoga dru┼ítva na snazi u zapadnome dru┼ítvu nakon 1991. g te se smatra globalnom normom za ostatak svijeta) vrlo konkretni. Glavni neprijatelji su komunizam i fa┼íizam ( oba potje─Źu iz iste filozofije prosvjetiteljstva i sredi┼ínji su im ne-individualni koncepti ÔÇô klase u marksizmu, rase u nacionalsocijalizmu te nacionalna dr┼żava u fa┼íizmu). Stoga je smisao borbe liberalizma na frontu postoje─çe moderne alternative (fa┼íizam ili komunizam) posve o─Źigledan. Liberali tvrde da osoba─Ĺaju dru┼ítvo od fa┼íizma i komunizma, od dvije glavne moderne verzije izri─Źito ne-individualisti─Źkog totalitarizma.

Borba liberalizma u procesu likvidacije ne-liberalnih dru┼ítava posve je smislena: svoje zna─Źenje ona zadobiva iz same ─Źinjenice postojanja ideologija koje izri─Źito ne prihva─çaju i nije─Źu individuuma kao najvi┼íu vrijednost. Posve je jasno protiv ─Źega se vodi bitka. Oslobo─Ĺenje od onog ┼íto je ozna─Źeno kao meta. No, ─Źinjenica da je sloboda (onako kako je shva─çaju liberali) u biti negativna kategorija, ovdje nije jasno zapa┼żeno. Neprijatelj je ovdje i on je konkretan. Upravo ta ─Źinjenica daje liberalizmu konkretan sadr┼żaj. ─îinjenica da postoji dru┼ítvo koje nije otvoreno – dovoljna je da opravda proces osloba─Ĺanja.

Unipolarno razdoblje: prijetnja od implozije

Kada je 1991. g. pao Sovjetski Savez koji je bio posljednji protivnik zapadnja─Źkom liberalimu, neki zapadnjaci (npr. F. Fukuyama) proglasili su kraj povijesti. Posve logi─Źno: vi┼íe nije bilo eksplicitnog neprijatelja otvorenog dru┼ítva – pa tako ni povijesti koja je tijekom moderne bila upravo bitka izme─Ĺu tri politi─Źke ideologije (liberalizma, komunizma i fa┼íizma) za naslije─Ĺe prosvjetiteljstva. Strate┼íki re─Źeno, bio je to unipolarni trenutak (Ch. Krauthammer). To razdoblje od 1991. ÔÇô 2014. godine usred kojega se dogodio napad Bin Ladena na WTC ÔÇô bilo je doista razdoblje globalne dominacije liberalizma. Aksiome liberalizma prihvatili su glavni geopoliti─Źki akteri ÔÇô uklju─Źuju─çi Kinu (u ekonomiji) i Rusiju (( u ideologiji, ekonomiji, politi─Źkom sustavu). Postojali su liberali i oni koji bi to ┼żeljeli biti, zatim jo┼í-ne-liberali, ne ÔÇô dostatno-liberali, i tako dalje. Pravih i istinskih iznimaka bilo je tek nekoliko (Iran, Sjeverna Koreja). Svijet je postao liberalnim po ideolo┼íkoj aksiomatici.

Upravo to je bio najva┼żniji trenutak u povijesti liberalizma. On je pobijedio svoje neprijatelje ali ih je u isto vrijeme i izgubio. Liberalizam je u svojoj biti osloba─Ĺanje, borba protiv onoga ┼íto nije liberalno (jo┼í nije ili nije uop─çe). Stoga upravo od neprijatelja liberalizam zadobiva svoje stvarno zna─Źenje, svoj sadr┼żaj. Dokle god postoji ne-liberalno dru┼ítvo, liberalizam je pozitivan. On po─Źinje pokazivati svoju negativnu bit tek nakon pobjede.

Nakon pobjede 1991. g. liberalizam je stupio u svoju implozivnu fazu. Nakon ┼íto je porazio i komunizam i fa┼íizam, liberalizam je ostao sam. Bez neprijatelja i bez borbe. I to je bio trenutak za po─Źetak unutra┼ínje borbe, liberalno ─Źi┼í─çenje liberalnih dru┼ítava u nastojanju da se zatru posljednji neliberalni elementi ÔÇô seksizam, politi─Źka nekorektnost, nejednakost spolova, ma koji ostatci neindividualne dimenzije institucija poput dr┼żave, crkve, itd. Liberalizam, dakle, treba neprijatelja kojega ─çe osloboditi. Ina─Źe on gubi svoj sadr┼żaj, njegov implicitni nihilizam postaje preupadljiv. Apsolutni trijumf liberalizma je njegova smrt.

To je ideolo┼íko zna─Źenje financijske krize po─Źetkom 2000.-te u 2008. godini. Upravo uspjesi, a ne neuspjesi nove, ─Źisto financijske ekonomije (turbokapitalizma, prema G. Lytwaku), odgovorni su za njegov kolaps. Sloboda da svatko ─Źini ┼íto god ho─çe, ali samo na individualnoj razini, izazvat ─çe imploziju osobnosti. ─îovjek prelazi u podru─Źje ispod ÔÇôljudskog, u sub-individualne domene. I tu se on suo─Źava s virtualnim. Poput sub-individualnog sna, sloboda od bilo ─Źega. To je i┼í─Źezavanje ─Źovjeka. Carstvo ni─Źega kao posljednja rije─Ź totalne pobjede liberalizma. Postmodernizam priprema teren za to poslije-povijesno, samo sebi upu─çeno, recikliranje besmisla.

Zapad u potrebi za neprijateljem

Mo┼żda ─çete ovdje upitati: pa kakve veze ima to sve s (pretpostavljenim) ratom do kojega ─çe do─çi s Rusijom? Odmah ─çu na to odgovoriti.

Liberalizam je dobio na globalnoj razini. To je ─Źinjenica 1991. godine. Neposredno potom on je po─Źeo implodirati. Stigao je do posljednje to─Źke i po─Źeo je sam sebe likvidirati. Masovne migracije, sudari kultura i civilizacija, financijske krize, stvarni terorizam, porast etnizma, znaci su nadolaze─çeg kaosa. A taj kaos ugro┼żava Poredak. Bilo koji poredak uklju─Źuju─çi i sam liberalni poredak. ┼áto je liberalizam uspje┼íniji to je bli┼że svome kraju. I kraju dana┼ínjega svijeta. Tu imamo posla s nihilisti─Źkom sr┼żi liberalne filozofije, s Ni┼íta kao unutra┼ínjim ontolo┼íkim na─Źelom ”slobode od”. Arnold Gehlen, njema─Źki antropolog s pravom je definirao ─Źovjeka kao ”bi─çe nedostatka” (Mangelwesen).


─îovjek sam u sebi je ni┼íta. Sve ┼íto ─Źini njegov identitet on uzima iz dru┼ítva, povijesti, naroda, politike. Stoga ako se okrene svojoj ─Źistoj biti tamo ─çe prepoznati ni┼íta. Taj ponor skriven je iza raspr┼íenih krhotina osje─çaja, nejasnih misli, mutnih ┼żelja. Virtualnost podljudskih emocija tanki je veo iza kojega se nalazi ─Źista tama. Razotkrivanje te nihilisti─Źke osnove ljudske naravi posljednje je postignu─çe liberalizma. No, to je kraj. A kraj je isto tako i za one koji upotrebljavaju liberalizam za vlastite svrhe, koji imaju koristi od liberalne ekspanzije, za gospodare globalizacije. Svaki poredak pada u takvoj krajnjoj nu┼żnosti nihilizma. I liberalni poredak tako─Ĺer.

Tako, da bi se spasilo vladavinu onih koji imaju koristi od nihilizma, oni moraju na─Źiniti korak unatrag. Liberalizam ─çe svoj smisao zadobiti samo ako se opet bude bavio neliberalim dru┼ítvom. Korak natrag jedini je na─Źin da se spase ostatci tog poretka, da se liberalizam spasi od njega samoga. Pa se tako na obzoru pojavljuje Putinova Rusija. Niti je ona antiliberalna, niti je totalitarna, niti je nacionalisti─Źka, niti komunisti─Źka. Prije bi se reklo, jo┼í ne preliberalna, ne potpuno liberalno-demokratska, jo┼í ne dostatno kozmopolitska, ne tako radikalno antikomunisti─Źka. Ali na putu da postane liberalnom. Korak po korak. U procesu gramscijevskog prilago─Ĺavanja na hegemoniju, transformismo.

No, u globalnoj agendi liberalizma (SAD, NATO), potreban je drugi akter, druga Rusija koja bi opravdala Poredak na polju liberalnog tabora, pomogla mobilizirati Zapad koji se raspada od unutra┼ínjih problema, koja bi dala neizbje┼żnoj provali unutra┼ínjeg nihilizma stanovitu odgodu i tako spasila liberalizam od njegovog logi─Źnog sve bli┼żeg kraja. Stoga oni gr─Źevito trebaju Putina, Rusiju, rat. To je jedino rje┼íenje da bi se preduhitilo kaos na Zapadu i spasilo ostatke poretka. Rusija bi u toj ideolo┼íkoj igri trebala opravdati samo postojanje liberalizma, jer je neprijatelj taj koji daje zna─Źenje borbi otvorenoga dru┼ítva, koji tom dru┼ítvu poma┼że da se konsolidira i nastavi se globalno potvr─Ĺivati.

Radikalni islam (al-Kaida) bio je drugi kanditat za ovu ulogu, ali mu je kao neprijatelju za to nedostajala veli─Źina. Zato je, me─Ĺutim, bio upotrebljen na lokalnoj razini. Opravdao je intervencije u Afganistanu, okupaciju Iraka, pomogao u svrgavanju Gadafija, u zapo─Źinjanju gra─Ĺanskog rata u Siriji. No, bio je preslab i ideolo┼íki primitivan da bi predstavljao pravi izazov potreban libralima.

Rusija ÔÇô tradicionalni geopoliti─Źki neprijatelj Anglosaksonaca ÔÇô mnogo je ozbiljnija kao protivnik. Ona odli─Źno odgovara svim zahtjevima ÔÇô jo┼í su ┼żiva povijesna sje─çanja i uspomene na hladni rat. Mr┼żnju prema Rusiji najlak┼íe je izazvati, s relativno malim sredstvima. Stoga mislim da je rat s Rusijom mogu─ç. On je ideolo┼íki nu┼żan kao posljednje sredstvo kako bi se odgodila kona─Źna implozija liberalnog Zapada. Jedan korak unatrag.

Spasiti liberalni poredak

S obzirom na vi┼íe razli─Źitih slojeva koncepta ”rat s Rusijom”, predla┼żem ovdje nekoliko to─Źaka:

1. Rat s Rusijom pomo─çi ─çe odgoditi op─çi nered na globalnoj razini. Ve─çina zemalja koje su uklju─Źene u liberalnu ekonomiju, koje imaju udjela u aksiomima i institucijama liberalne ekonomije i koje su ovisne ili su izravno pod kontrolom SAD-a i NATO-a, konsolidirat ─çe se jo┼í jednom na strani liberalnog Zapada u njegovoj potjeri protiv neliberalnog Putina. Rat mo┼że poslu┼żiti za reafirmaciju liberalizma kao pozitivnog identiteta, u trenutku kada se taj identitet raspada zbog svoje nihilisti─Źke biti.

2. Rat s Rusijom oja─Źao bi NATO, a ponajvi┼íe njegove europske dijelove koji bi jo┼í jednom bili du┼żni gledati na ameri─Źku supermo─ç kao na ne┼íto pozitivno i korisno, zastarjeli ostatak hladnoga rata. U strahu od dolaska zlih Rusa Europljani bi se ponovno mogli osjetiti lojalnima SAD-u, njihovom spasitelju. Tako bi vode─ça uloga SAD-a i NATO bila ponovno potvr─Ĺena.

3. Europska unija se raspada. Zajedni─Źka prijetnja koja dolazi od Rusa mogla bi sprije─Źiti kona─Źni rascjep, mobilizacijom dru┼ítva tako ┼íto ─çe potaknuti narode jo┼í jednom na ┼żestoku obranu njihovih sloboda i vrijednosti pod pritiskom Putinova imperija.

4. Ukrajina i kijevska hunta trebaju rat kako bi opravdali i prikrili sva zlodjela po─Źinjena na Majdanu na pravnoj i ustavnoj razini, kako bi suspendirali demokraciju (koja bi zaustavila njihovu vlast u jugoisto─Źnim prete┼żno proruskim podru─Źjima) i kako bi uspostavili vlast i nacionalisti─Źki poredak izvanrednim sredstvima.

Jedina zemlja koja ne ┼żeli rat u ovom trenutku je Rusija. No, Putin ne mo┼że pustiti jednu radikalnu proturusku vladu da vodi zemlju u kojoj je pola stanovni┼ítva rusko i u kojoj postoje mnoge proruske zone. Ako to dopusti gotov je na me─Ĺunarodnoj i na doma─çoj razini. S mnogo oklijevanja, dakle, on prihva─ça rat. A jednom kada u njega u─Ĺe onda ne─çe biti druge solucije za Rusiju nego da u njemu i pobijedi.

Ne bih se upu┼ítao u spekuliranje o strate┼íkim aspektima toga rata. Prepu┼ítam to drugim kvalificiranim analiti─Źarima. ┼Żelio bih, me─Ĺutim, formulirati neke ideje koje se ti─Źu ideolo┼íke dimenzije toga rata.

Putina staviti u zadane okvire

Zna─Źenje tog rata na Rusiju jest posljednji poku┼íaj da se spasi liberalizam od implozije. Ako je to tako, onda liberali imaju potrebu definirati Putinovu Rusiju ideolo┼íki ÔÇô o─Źito poistovje─çuju─çi je s neprijateljem otvorenoga dru┼ítva. No, u riznicama modernih ideologija postoje samo tri glavne verzije. Liberalizam, komunizam i fa┼íizam (nacizam). Posve je jasno da liberalizam predstavljaju svi, osim Rusije (SAD, NATO, Euromajdan, kijevska hunta). Ostaju, dakle, komunizam i fa┼íizam. Putin je, tako, sovjet, KGB komunist. Ovu sliku prodavat ─çe se najglupljoj vrsti zapadnja─Źke publike. No, neki aspekti patriotske reakcije od strane proruskog i protubanderovskog stanovni┼ítva (obrana Lenjinovih spomenika, Staljinovih portreta i spomenika iz 2. svjetskog rata) mogli bi potvrditi tu zamisao.

Nacizam i fa┼íizam predaleko su od Putina i suvremene Rusije, no u konstrukciji slike velikog Zla evocirat ─çe se ruski nacionalizam i ruski imperijalizam. Putin, dakle, je nacionalist, fa┼íist i imperijalist. To ─çe djelovati na druge Zapadnjake. Putin mo┼że biti oboje ÔÇô komunist i bolj┼íevik u isto vrijeme, dakle, prikazat ─çe ga se kao nacional-bolj┼íevika (no, to ─çe biti malo te┼że prodati posve neupu─çenoj postmodernoj zapadnja─Źkoj publici). O─Źito je da u stvarnosti Putin nije ni┼íta od toga ÔÇô ni komunist, ni fa┼íist. On je politi─Źki realist (u smislu me─Ĺunarodnih odnosa ÔÇô zato on voli Kissingera i Kissinger voli njega). On nema nikakve posebne ideologije. No, bit ─çe obavezan slijediti ideolo┼íki okvir. To nije njegov izbor. takva su pravila igre. U tijeku rata na Rusiju, Putina ─çe se stavljati u zadane okvire i to je najzanimljiviji i naj┼że┼í─çi aspekt te situacije.

Glavna zamisao kojom ─çe liberali nastojati ideolo┼íki definirati Putina bit ─çe da je on sjenka iz pro┼ílosti, ne┼íto poput vampira, ”oni se katkad vra─çaju”. Pravi, pak, razlog koraka nazad je sprije─Źiti kona─Źnu imploziju liberalizma. Glavna poruka je, liberalizam je ┼żiv ┼żivcat i pun snage zato ┼íto u svijetu postoji ne┼íto od ─Źega svi moramo biti slobodni. Rusija postaje objekt tog osloba─Ĺanja. Cilj je osoboditi Ukrajinu (Europu, ─Źovje─Źanstvo) od Rusije, i na koncu osloboditi i samu Rusiju od njezina neliberalnog identiteta. Eto, imamo neprijatelja.

Takav neprijatelj daje liberalizmu razlog za ponovno postojanje. Rusija je izazov predliberalne pro┼ílosti ba─Źen u liberalnu sada┼ínjost. Bez tog izazova u liberalizmu vi┼íe nema ┼żivota, vi┼íe u svijetu nema Poretka, sve se raspada i implodira. S takvim, pak, izazovom, div globalizma koji se ru┼íi zadobiva novu energiju. Rusija je tu kako bi spasila liberale. No, da bi to u─Źinila, Rusija mora biti ideolo┼íki uokvirena kao ne┼íto predliberalno. Mora biti komunisti─Źka, fa┼íisti─Źka ili barem nacional-bolj┼íevi─Źka. To je ideolo┼íko pravilo. Boriti se s Rusijom ili samo razmatrati boriti se ili ne, ima i dublju zada─çu ÔÇô staviti Rusiju u ideolo┼íki okvir. To ─çe se ─Źiniti kako iznutra tako i izvana. Oni ─çe poku┼íati obvezati Rusiju da prihvati bilo komunizam bilo nacionalizam, odnosno, tretirat ─çe Rusiju kao da je komunisti─Źka ili nacionalisti─Źka. To je ta igra zadavanja okvira.

Poslijeliberalna Rusija: prvi rat u smislu ”─Źetvrte politi─Źke teorije” (4PT)

Ono ┼íto predla┼żem kao zaklju─Źak je sljede─çe:

Potrebno je da svjesno suzbijemo sve poku┼íaje da se Rusiju stavi u okvire predliberalne sile. Potrebno je da nipo┼íto ne dopustimo da se liberali spase od dolaska sudbonosnog kraja. Ne smijemo to odga─Ĺati nego trebamo to ubrzati. Da bismo to u─Źinili potrebno je da predstavimo Rusiju ne kao ne┼íto predliberalno nego kao poslijeliberalnu Revolucionarnu silu koja se bori za alternativnu budu─çnost za sve narode na planeti. Ruski rat ne─çe biti rat za ruske nacionalne interese nego za pravedan multipolarni svijet , za istinsko dostojanstvo i istinski pozitivnu slobodu ÔÇô ne slobodu ”od”, nego slobodu ”za”. Rusija ─çe u tom ratu postati primjerom obrane Tradicije, konzervativnih organskih vrijednosti, stvarno oslobo─Ĺenje upravo od otvorenog dru┼ítva i njegovih pokrovitelja ÔÇô globalne financijske oligarhije. Taj rat nije protiv Ukrajine niti protiv dijela Ukrajinaca. Nije ni protiv Europe. On je protiv (ne)reda liberalnoga svijeta i mi ne─çemo spa┼íavati liberalizam, mi ─çemo ga dotu─çi jednom i zauvijek. Modernizam je bio bitno u krivu. Mi se nalazimo na samrtnoj to─Źki modernizma. Za one koji su od modernizma na─Źinili vlastitu sudbinu ili su dopustili da se to dogodi nesvjesno, to ─çe zna─Źiti stvarni kraj. Ali za one koji su na strani vje─Źne istine Tradicije, Vjere, duhovne i besmrtne ljudske biti, to ─çe biti novi Po─Źetak.

Najva┼żnija bitka danas je bitka za ─îetvrtu politi─Źku teoriju. To je na┼íe oru┼żje s kojim ─çemo sprije─Źiti da se Putinu postave okviri kakve ┼żele liberali te s kojim ─çemo reafirmirati Rusiju kao prvu poslijeliberanu ideolo┼íku silu koja se bori protiv nihilisti─Źkog liberalizma , a u ime otvorene multipolarne i doista slobodne budu─çnosti.

Prev. na hrv., M.K., Zadruga Eneagram, Zagreb
 
 
[button_icon icon="asterisk" url="http://www.novi-svjetski-poredak.com/?p=17189"] PRETHODNI ─îLANAK [/button_icon]
[facebook]

Filed under: SVIJET U RATU, Uncategorized, VIJESTI IZ SVIJETA · Tags: , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , ,