Articles Comments

Novi Svjetski Poredak » NOVAC » Federalna Banka FED: Stogodi┼ínjak na stroju za tiskanje dolara koji ne vrijede ni┼íta

Federalna Banka FED: Stogodišnjak na stroju za tiskanje dolara koji ne vrijede ništa

FED-federalna-banka23. prosinac 1913. je datum koji ─çe se pamtiti u sramoti. To je bio dan kada je Zakon Federalnih Rezervi izglasan u Kongresu. Mnogi ─Źlanovi Kongresa su bilio odsutni taj dan, a ┼íira javnosti je bila zauzeta pripremama za blagdane. Tog dana se rodio sustav koji je porobio ─Źitav svijet, a ovaj opasan financijski sustav baziran na dugu, doslovno je napravio robove od svih nas

Sada smo do┼íli do 100. godi┼ínjice Federalnih rezervi (FED), a ve─çina Amerikanaca jo┼í uvijek ne zna ┼íto je to zapravo i kako funkcionira. Ali razumijevanje Federalnih rezervi je apsolutno kriti─Źno, jer FED je u samom sredi┼ítu na┼íih ekonomskih problema. Budu─çi da je FED stvorio, bilo 18 recesija ili depresija, vrijednost ameri─Źkog dolara pala je za 98% posto, a ameri─Źki nacionalni dug je porastao vi┼íe od 5000 puta.

Ovaj opasan financijski sustav baziran na dugu doslovno je napravio robove od svih nas, i on sustavno uni┼ítava svijetlu budu─çnost na┼íe djece i na┼íig unuka koju su trebali imati. Ako se ni┼íta ne u─Źini, mi neizbje┼żno idemo kao narod prema velikoj ekonomske boli.

Moderno robovlasništvo

Ovo mo┼żda nekome li─Źi na davno ukinuti robovlasni─Źki sustav. Ne, ne samo da li─Źi, ve─ç dana┼ínje dru┼ítvo to i jeste. ─îitav svijet se danas i formalno ustrojava upravo ka takvom sustavu gdje ─çe najve─çi dio ─Źovje─Źanstva raditi i stvarati za malu i odabranu elitu bankara i njihovih izvr┼ínih upravitelja, koji se modernim rje─Źnikom zovu menad┼żeri. Primijetili ste koliko bankari otvaraju ┼íkola za internacionalne menad┼żere i takozvane financijske eksperte?

O─Źito, ako je svaki gradjanin na planeti zadu┼żen, ako je svako poduze─çe zadu┼żeno, svaka dr┼żava, gdje su onda ovi bankari na┼íli taj novac kojim nas kreditiraju? Nisu ga na┼íli nigdje. Oni su ga izmislili.

“Dajte mi da kontroliram nov─Źane tokove u nekoj dr┼żavi, i nije me briga tko pravi zakone” shvatio je odavno Amschel Meyer Rothschild, osniva─Ź dinastije koja ve─ç tri stolje─ça dr┼żi pod kontrolom ekonomiju Velike Britanije i njezinih kolonija, od kojih je najve─ça SAD.

Jo┼í 1913. ameri─Źki kongresnik Charles Lindberg proro─Źki je upozorio predsjednika Woodrow Wilsona i Kongres ┼íto ─çe donijeti njihova odluka o davanju prava privatnoj banci (FED) da stvara novac: “Kada predsjednik potpi┼íe tu odluku, legalizirati ─çe nevidjivu vladu koju ─Źine monetarni mo─çnici”. Uzalud. Nisu ga poslu┼íali.

CILJ BANKARA JE SVJETSKA VLADA

Mogu li vlade dr┼żava, koje su gradjani na demokratskim izborima birali, da sprije─Źe bankare da gospodare na┼íim ┼żivotima? To se od vlade i o─Źekuje, zar ne? Mogle bi vlade, naravno, kada bi pojedinci koji imaju mo─ç da o ne─Źemu odlu─Źuju bili izvan kontrole bankara. A vidjeli smo kako su zavr┼íili oni koji nisu bili pod kontrolom, a kako su radili oni pod kontrolom.

fed bankaAli, da bi svaki takav ─Źin nacionalnih vlada predupredili, bankari su shvatili da je va┼żno uni┼ítiti sve nacionalne centralne banke, osloboditi dr┼żave granica, kako bi fiktivni kapital mogao slobodno cirkulirati, obesmisliti i ukinuti nacionalne vlade i umjesto dr┼żava stvoriti medjunarodne organizacije i multinacionalne korporacije i bankarske institucije. I naravno medjunarodne monete, poput eura. Klju─Źne odluke bi tako donosili politi─Źari u medjunarodnim organizacijama kao ┼íto su EU, UN, NATO, MMF … koje bi bankari mnogo la┼íe kontolisali.

Dakle, globalizacija, odnosno smanjivanje broja mjesta na kojima se donose politi─Źke i ekonomske odluke, cilj je Novog Svjetskog Poretka. Sto┼żer okupljanja nije SAD kao takozvana “najmo─çnija sila”, ve─ç internacionalna bankarska elita.

 

Stogodišnjak na stroju za tiskanje dolara

Ameri─Źka sredi┼ínja federalna banka postoji ve─ç to─Źno stotinu godina i njena neovisnost od politike je bila uzor i za mnoge druge dr┼żave. Ipak, uz rije─Źi ─Źestitke se ─Źuju i mnoge kritike protiv “─Źuvara dolara”.

Ve─ç i zgrada zra─Źi mo─ç koju predstavlja. Bijela, dobro ─Źuvana pala─Źa nedaleko od Bijele ku─çe i ameri─Źkog ministarstva financija. Visoki, tamni prozori ne dopu┼ítaju pogled u njenu unutra┼ínjost. A po njenim bijelim stepenicama koje vode prema ulazu ne penju se nikakvi slu─Źajni prolaznici, nego tek slu┼żbenici osiguranja.

Tko ovdje radi, taj dolazi automobilom ravno u podzemnu gara┼żu. Jer onaj tko ovdje radi se mo┼że smatrati ─Źuvarom ameri─Źkog dolara.

─îak i mnogi stanovnici Washingtona ne znaju ┼íto se nalazi u toj zgradi. “Nemam pojma ┼íto je to”, priznaje jedna prolaznica. U svom neznanju nipo┼íto nije jedina. Tek malobrojni uspijevaju pro─Źitati tanka slova koja su uklesana u mramor pala─Źe: “To je Federalna rezerva. Pa tu radi Bernanke, zar ne?” sjetio se jedan prolaznik. Jedna ┼żena potvr─Ĺuje: “To je sredi┼ínja banka Sjedinjenih Ameri─Źkih Dr┼żava. Ben Bernanke je njen trenutni ┼íef.”

Slu─Źajnim prolaznicima tek polako postaje jasno kako se nalaze pred zgradom u kojoj se odlu─Źuje nov─Źarska politika njihove zemlje i to ve─ç punih stotinu godina. Ta institucija je zapravo stvorena preko no─çi i gotovo u tajnosti. Nakon jedne od najgorih financijskih kriza koja je pogodila SAD, takozvane “Velike panike” 1907. godine je skupina mo─çnih bankara, daleko od o─Źiju javnosti, napisala zakon koji je trebao postati osnova sredi┼ínjoj nov─Źarskoj instituciji.

“Predao sam zemlju u ruke bankara”

23. prosinca 1913. je predsjednik Woodrow Wilson potpisao taj novi zakon i odmah bio izlo┼żen brojnim kritikama. Optu┼żivali su ga kako se njegova Demokratska stranka dogovorila s mo─çnim bankarima i milijuna┼íima, J. P. Morganom i John D. Rockfellerom. “Deal” je navodno glasio: oni ─çe Wilsonu pomo─çi da postane predsjednik, a on ─çe im dati prvu sredi┼ínju banku. ─îak i Willson nije bio uvjeren da je u─Źinio ne┼íto dobro. Kasnije je u svojem dnevniku zabilje┼żio:

“Ja sam nepametnom odlukom uni┼ítio moju zemlju. Veliku industrijsku naciju nadziru njeni zajmodavci.(…) Sve na┼íe aktivnosti le┼że u rukama nekolicine ljudi.”


Taj zakon nazvan Federal Reserve Act doista prepu┼íta nadzor nad ameri─Źkim dolarom vlasnicima velikih banaka. Oni vuku konce u sredi┼ínjoj nov─Źarskoj instituciji u Washingtonu koja je predstavljena s dvanaest podru┼żnica diljem zemlje. Fed, kako je ta institucija ubrzo dobila ime, bi trebao u najgorem slu─Źaju biti posljednja instanca za posudbu novca sustavu banaka. Ali za razliku od tada┼ínje “svjetske valute” britanske funte nad kojom je skrbio tamo┼ínji ministar financija, dolarom ne─çe upravljati politika ili vlada.

Veliki eksperiment za velike izazove

─îak i trenutni direktor vije─ça FED-a Bernanke priznaje kako je to tada bio “veliki eksperiment” ─Źiji je ishodi┼íni cilj bio osigurati stabilnost dolara. Eksperiment je zapravo uspio, osobito zato jer se nedugo potom Europa sama uni┼ítila u vrtlogu Prvog svjetskog rata. Ve─ç onda je dolar postao svjetska valuta, tim vi┼íe jer je vrijednost dolara tada jo┼í bila povezana s vrijedno┼í─çu zlata.

Bernanke je na proslavi obljetnice ameri─Źke savezne banke podsjetio kako je taj veliki eksperiment kasnije prolazio kroz mnoge ku┼ínje koje su i same imale epitet velik: “Velika depresija u tridesetima, velika inflacija u sedamdesetima, velika ┼ítednja kad se protiv inflacije borilo visokim kamatama i kad je globalizacija stabilizirala rast u ─Źitavom svijetu. I onda velika recesija kao posljedica financijske krize 2008.”

Ali i povodom ove obljetnice se ─Źuju i kritike kako je Fed pogre┼ínim odlukama zapravo pomogao u stvaranju i mo┼żda ─Źak izazvao neke od tih velikih problema. Naposljetku i zato jer se taj stogodi┼ínjak mije┼íao u stvari koje ga se uop─çe ne ti─Źu, na primjer u politiku. Tako se Bernankeovom prethodniku Alan Greenspanu prigovara kako nije tek previdio stvaranje krize s kreditima za nekretnine, nego ju je svojom nov─Źarskom politikom ─Źak i potaknuo. Drugim rije─Źima, ba┼í je glavni za┼ítitnik dolara 2007. doveo do najve─çe financijske krize nakon Drugog svjetskog rata. Kritike se ─Źuju i protiv trenutnog direktora Bernankea kojeg se optu┼żuje kako je pretjerao u svojim postupcima u krizi.

Fed se bavi stvarima koje ga se ne ti─Źu?

Me─Ĺu kriti─Źarima je i James Dorn iz instituta Cato. “Panika izazvana 2007. i financijska kriza koja je izbila nakon toga je velikim ovlastima kojima raspola┼że FED dovela do politike jeftinog novca”. Time je sredi┼ínja banka ve─ç odavno pre┼íla okvire koji su joj isprva bili namijenjeni. Taj okvir je isprva bio definiran vrijedno┼í─çu zlata, ali nakon toga je taj okvir postavljen odre─Ĺenom ko┼íaricom realnih vrijednosti.

jfk-KENNEDYZapravo, Sustav federalnih rezervi, kako glasi puno ime ameri─Źke sredi┼ínje nov─Źarske institucije, ima dvostruku ulogu. Ona se brine za stabilnost dolara, ali joj je podjednako va┼żna zada─ça i skrb za industrijski rast i stopu zaposlenosti. To onda zna─Źi i inflaciju pa je tako i Bernanke postavio cilj od 2% stope inflacije za srednjoro─Źno razdoblje.

Ameri─Źka sredi┼ínja nov─Źarska institucija doista ve─ç veoma dugo posu─Ĺuje novac, a da prakti─Źno ne ubire nikakve kamate. Takvu nov─Źarsku politiku namjerava i nastaviti sve dok zna─Źajno ne opadne stopa nezaposlenosti. Ali Bernankea se osobito napada jer jo┼í od krize masovno kupuje ameri─Źke dr┼żavne obveznice i vrijednosnice vezane uz kredite za nekretnine. Od sije─Źnja bi taj otkup trebao biti smanjen s 85 na 75 milijardi mjese─Źno, ali to ne mijenja mi┼íljenje kriti─Źara kako se Fed tu uple─çe u fiskalne akcije u kojima nema ┼íto tra┼żiti.

Ne treba nam središnja banka

Direktor instituta Cato John Allison smatra kako se i ovom poplavom jeftinog novca stvara mjehur koji ─çe u jednom trenutku pu─çi: “Mislim da su oscilacije u gospodarstvu uglavnom uzrokovane politikom Feda. Ako on manipulira koli─Źinom novca u opticaju i ─Źini sve to ┼íto vidimo, onda se te┼íko mogu izra─Źunati gospodarski rezultati u budu─çnosti”. Allison, koji je prije djelatnosti u tom uglednom institutu bio dva desetlje─ça na ─Źelu financijske institucije BB&T Corporation, svoje nepovjerenje prema sredi┼ínjoj banci temelji na vlastitom iskustvu: “Svaka napuhana vrijednost u mojoj karijeri je politikom Feda postala jo┼í gora.” Njegov prijedlog je radikalan: Fed treba ukinuti.

Prije svega ameri─Źki politi─Źari desnog usmjerenja ve─ç godinama pu┼íu u isti rog. Svi oni ┼żele ukinuti ovakvu ameri─Źku sredi┼ínju banku i to ┼íto je prije mogu─çe. U svakom slu─Źaju smatraju kako su potrebne korijenite promjene. Neki smatraju kako se FED-u trebaju zadati novi ciljevi prema kojima bi se onda mogle ravnati mjere koje se poduzimaju. Drugi misle kako se FED treba baviti samo inflacijom i kako treba prestati voditi i gospodarsku politiku zemlje.

Slijede─çe godine neki ─Źlanovi Republikanske stranke ┼żele da se i u Kongresu raspravlja o ulozi ove stogodi┼ínje institucije. Na njenom ─Źelu onda vi┼íe ne─çe biti Bernanke jer njegov drugi mandat istje─Źe koncem sije─Źnja. Na njegovom mjestu ─çe onda biti prva ┼żena u povijesti Feda, Janet Yellen. Ali obzirom da je ona ve─ç du┼że jedna od najbli┼żih suradnica Bernankea, ne o─Źekuje se da ─çe se ne┼íto va┼żnije promijeniti u politici Feda.

Ameri─Źki san – animirani film

Izuzetno pou─Źan video materijal u formi crtanog fima u svezi sa FED (Federal Reserve System, koje su nastale 23. prosinca 1913. u SAD). O tajnim bankarskim dru┼ítvom i najve─çoj plja─Źki ─Źove─Źanstva preko bankaraskog sistema. Ameri─Źki san, tridesetotrideseto-minutni crtani film obja┼ínjava smisao i posljedice globalnog monetarnog sustava.Kako funkcionira bankarski robovlasni─Źki sustav? Za┼íto su cijene nekretnina porasle?┼áta je zaista “Sistem federalnih rezervi”. Tko i kako je stvorio prijevaru i kako ona uti─Źe na nas svakodnevno?
 
*stisnite dolje desno “Titlovi” radi prijevoda ili stisnite “pravokutnik” i odaberite “Prijevod titla”*

 
(dw.de)

Filed under: NOVAC · Tags: , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , ,