Articles Comments

Novi Svjetski Poredak » GLOBALNA KRIZA, SVIJET U RATU » TEORIJA ZAVJERE: Kosovo je Tajni Narko Projekt sa 3 Milijarde Prihoda Godi┼ínje

TEORIJA ZAVJERE: Kosovo je Tajni Narko Projekt sa 3 Milijarde Prihoda Godišnje

droga-afganistanGlavni dio afganistanskog heroina (više od 70%) ide u Europu preko Kosova

  • Prema tvrdnji direktora Federalne slu┼żbe RF za kontrolu i promet narkotika, Viktora Ivanova, na teritoriju Kosova djeluje oko 15 krupnih narko-kartela. Oni osiguravaju tranzit u Europu kako afganistanskog, tako i latinoameri─Źkog kokaina
  • Poseban zna─Źaj u isporuci narkotika u Europu ima balkanska ruta iz Afganistana za koju je Kosovo klju─Źni tranzitni ─Źvor. Tu se odvija priprema za predprodaju i pakiranje heroina za narednu isporuku u europske zemlje
  • Kilogram heroina ko┼íta 1000-2000 eura na granici Tad┼żikistana i Afganistana, na Kosovu 10.000 eura, a u zemljama Zapadne Europe je njegova cijena dostizala 150.000 eura
  • Profesor Peter Dale Scott, biv┼íi kanadski diplomat: “Osnovni izvor svjetskih problema s narkoticima ne nalazi u Kabulu, nego u Washingtonu”

CIA se bavi te┼íkim i opasnim poslom. Jedan od zadataka paladina Imperije Dobra sastoji se u tome da sustavno tra┼że, love, ubijaju i vje┼íaju svoje biv┼íe kolege koji su stali na put izdaje. Tako rade sve slu┼żbe sa svojim odmetnicima.

Me─Ĺutim, vanjska politika Sjedinjenih dr┼żava ima jednu zanimljivu specifi─Źnost. Na primjer, ─Źim je Washingtonu bilo potrebno da u Afganistanu uglavi “demokraciju”, tu je odmah otkriven agent CIA, Osama bin Laden, koji je obznanio da je borba s Imperijom Dobra cilj njegovog ┼żivota. Gospodina Osamu su uhvatili i ubili, a ekspedicijske snage US Army, kako su u Afganistanu bile, tako su i ostale.

Reklo bi se da je zadatak izvr┼íen, zlo─Źinci pora┼żeni, ameri─Źki ratnici mogu pakirati osobne stvari i da se pozdrave sa afganistanskim prijateljima. A, eto, nije. Ni┼íta od toga.

Da, brojno stanje kontingenta se smanjuje, tro┼íkovi za njegovo odr┼żavanje se umanjuju i to je apsolutno razuman potez s obzirom na nestabilnu financijsku situaciju SAD. Ipak, to ne zna─Źi da Amerikanci namjeravaju odlaze iz Afganistana. Mo┼żda ─çe se to nekada i dogoditi, ali u bli┼żoj budu─çnosti ne─çe.

Za┼íto Washington ne gori od ┼żelje da svoje trupe ukloni iz Afganistana? Za odgovor na ovo pitanje treba postaviti drugo pitanje: ┼íto je realni razlog upada SAD u tu zemlju?

Pogledajmo neke brojke: Prema podacima biv┼íeg suradnika agencija Tad┼żikistana za kontrolu narkotika, Aydara Mahmadijeva, u Afganistanu je 1999. proizvedeno 4565 tona sirovog opijuma, 2000. godine. (U srpnju te godine Talibani su zabranili uzgajanje maka) proizvedeno je 3276 tona; 2001. (Godina trajanja zabrane) – 185 tona; 2002. (Nakon napada SAD na Afganistan i pada talibanskog re┼żima) – 2.700 tona. Godine 2003. – 3.400 tona; 2004. – 4.200 tona; 2005. – 4.100 tona; 2007. – 8.200 tona, itd..

Najindikativniji datum u ovom nizu je 2001. kada je odlukom rukovodstva pokreta Talibana prakti─Źno obustavljena proizvodnja opijuma u Afganistanu. ┼áto se zatim dogodilo?

Svima su poznati slu─Źaj sa ru┼íenjem WTC-a (blizanaca) u New Yorku 11. rujna 2001. i razli─Źite verzije o tome tko je stajao iza teroristi─Źkog napada. George Bush Jr. izjavio je da su to u─Źinili Osama i Al-Kaida (koja se danas bori za demokraciju u Siriji) i od Talibana zahtijevao njihovo isporu─Źivanje, ali, ili su Talibani stvarno odbacili zahtjev Busha mla─Ĺeg ili jednostavno nisu znali gdje se svi ti ljudi nalaze, uglavnom, 7. listopada 2001. krenule su krstare─çe rakete, strate┼íki bombarderi i super te┼íke bombe Daisy Cutter.

Sve te sprave su praskale, grmile, zavijale, fijukale i emitirale razne strašne zvukove. Afganistanski seljaci bili su zadivljeni impozantnošću Amerike.

Naravno, talibanska konjica nije se mogla oduprijeti udarnoj mega mo─çi SAD. Pri─Źa se da su Talibani imali avijaciju, PVO i tenkove na kojima su se voljeli fotografirati. U svakom slu─Źaju, uspje┼íno je izvr┼íena jedna od najve─çih operacija u povijesti Sjedinjenih Dr┼żava u otpisivanju zastarjelog i ispitivanja najnovijeg naoru┼żanja.

Re┼żim Talibana je pora┼żen, a ameri─Źka vojska je vikala – hura! Afganistanski trudbenici nadahnuti demokracijom, pove─çali su normu u proizvodnji sirovog opijuma. U samom Afganistanu tako─Ĺer je porasla potro┼ínja heroina.


Prema tvrdnji dopisnika Russia Today, Gajane ─îi─Źjakan, danas u Afganistanu 300.000 djece uzima narkotike.

Glavni dio afganistanskog heroina (više od 70%) ide u Europu preko Kosova.

Prema tvrdnji direktora Federalne slu┼żbe RF za kontrolu i promet narkotika, Viktora Ivanova, na teritoriju Kosova djeluje oko 15 krupnih narko kartela. Oni osiguravaju tranzit u Europu kako afganistanskog, tako i latinoameri─Źkog kokaina. Poseban zna─Źaj u isporuci narkotika u Europu ima balkanska ruta iz Afganistana za koju je Kosovo klju─Źni tranzitni ─Źvor. Tu se odvija priprema za predprodaju i pakiranje heroina za narednu isporuku u europske zemlje.

Na Kosovu je 2011. kilogram heroina ko┼ítao oko 10.000 eura, u zemljama Zapadne Europe njegova cijena dostizala je 150.000 eura (od 1000-2000 eura na granici Tad┼żikistana i Afganistana).

Od trgovine narkoticima kosovski mafija┼íi ne dobivaju veliki novac, (relativno, naravno), njihov prihod se procjenjuje na 3 milijarde dolara godi┼ínje, a da bi sa─Źuvali svoje prihode, od njih se zahtjeva da revnosno slu┼że svoje gospodare i ne ponavljaju pogre┼íke Medelinskog kartela. Ali, tko je pravi gazda albanskih “revolvera┼ía”?

Pogledajmo neke ─Źinjenice.

Godine 2008. kosovski Albanci su jednostrano (naravno, uz podr┼íku SAD i EU) proglasili neovisnost Kosova od Srbije. Na taj na─Źin je policiji Srbije onemogu─çen pristup za izvo─Ĺenje operacija u toj regiji. Ipak, stvar nije ─Źak ni u tome.

Novoformirani “narkobanditistan” nema vojne snage i bilo kakav politi─Źki utjecaj. Njegov takozvani suverenitet se odr┼żava na izravnoj vojnoj podr┼íci Sjedinjenih Dr┼żava.

Mo┼żda je to stil washingtonskog humora, ali prva dr┼żava koja je priznala neovisnost Kosova bio je Afganistan, prije Kostarike, ako se ra─Źuna razlika u satnim zonama. O─Źito su se mule umorile od predugog stajanja pod sve┼żnjevima natovarenog heroina i trebalo je jadne ┼żivotinje hitno rastovariti.

Sjedinjene Dr┼żave imaju na Kosovu dvije vojne baze. Prva je Bondsteel (Camp Bondsteel), jedna od najve─çih u Europi i nalazi se blizu Uro┼íevca, koju su po─Źeli graditi jo┼í 1999. U njoj se nalazi sjedi┼íte Multinacionalne operativne skupine “Istok” pod zapovjedni┼ítvom SAD. Druga baza je Monteith (Camp Monteith).

camp-bondsteel-kosovoPredstavnik Rusije pri NATO-u, Dmitrij Rogozin, u intervjuu za “Rusku gazetu” 2008. g.. – Odgovaraju─çi na pitanje “za┼íto se ispostavilo da je za Amerikance Kosovo najva┼żnija regija” – odgovorio je iskreno i emotivno: “Ni ja ne razumijem. Za┼íto ne Baskijci, ne Korzika, ne Kurdi, ne kavkaske republike, ne Sjeverna Irska, ni Tibet … za┼íto kosovski Albanci “?

Sve je vrlo jednostavno. O ─Źemu god se vodio razgovor, uvijek se govori o novcu.

Razmislite, ima li Bijela ku─ça planove ili ona djeluje u okviru poimanja jednostani─Źnog stvorenja? Dakle, “projekt Kosovo” – to je projekt izgradnje i organizacije najve─çeg u Europi narko-dozatora!

Kosovo – to su stotine milijardi dolara od trgovine narkoticima i to bez popunjavanja porezne deklaracije. ┼áto je tu komplicirano?

Da donekle rezimiramo. Po rije─Źima profesor Petera Dail Scotta, biv┼íeg kanadskog diplomata, napori CIA u promoviranju Afganistana za vode─çu poziciju u svjetskoj trgovini heroinom bili su repriza onoga ┼íto se ranije dogodilo u Burmi, Laosu i Tajlandu u razdoblju od kraja 1940.-ih do 1970.-ih godina.

Zahvaljuju─çi podr┼íci od strane CIA te zemlje su postale najve─çi sudionici trgovine narkoticima. “Osnovni izvor svjetskih problema s narkoticima se ne nalazi u Kabulu, nego u Washingtonu” – tako tvrdi Peter Dale Scott.

Dakle, zapitajmo se još jednom: kakva je uloga SAD u organizaciji svjetske trgovine narkoticima?
 
(fakti.org, Konstantin Penzev, pisac, povjesni─Źar (prevela Ksenija Trajkovi─ç)/uredio: nsp)

Filed under: GLOBALNA KRIZA, SVIJET U RATU · Tags: , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , ,