Articles Comments

Novi Svjetski Poredak » CHEMTRAILS » PLA─ćENI ZAVJERNICI: Ekonomska ra─Źunica i zdrav razum pobijaju Chemtrails teoriju

PLA─ćENI ZAVJERNICI: Ekonomska ra─Źunica i zdrav razum pobijaju Chemtrails teoriju

teorija-zavjere-chemtrailsZnate li ┼íto je to PRONOIA?┬áPronoia se mo┼że definirati kao suprotnost od stanja ili vjerovanja u teorije zavjere. Osobe koje vjeruju u anti-zavjere i sumnjaju da su se osoba ili osobe (npr. vlade / tajna dru┼ítva) urotili protiv njih. Donosimo vam stavove urotnika, konspiratora, zavjerenika, neinformiranih propagandista u svezi Chemtrails-a….

Pronoia je tako─Ĺer tema koja prevladava u noveli iz 1988. godine pod imenom “Alkemi─Źar”, pisca Paulo Coelho.

Osoba koja u┼żiva u stanju PRONOIA-e osje─ça da se svijet oko njih urotio da im ─Źini dobro!!!

A. Kuzmanovi─ç / SKIP Konsalting (profesionalni zrakoplovni pilot):

Pravo i du┼żnost zrakoplovnih profesionalaca je da na svakom mjestu i uvijek brane dignitet struke. Pri─Źa o otrovnim chemtrailsima, bogatim zavjerenicima i nedu┼żnom, a napa─çenom narodu, sve je samo ne zdravorazumska pri─Źa. Ali krenimo redomÔÇŽ

Meteorolo┼íku pozadinu pri─Źe ve─ç su obradili daleko stru─Źniji ljudi od nas, a SKIP konsalting ─çe u ovom tekstu obraditi problem, tj. nemogu─çnost postojanja zavjere, sa zrakoplovno ÔÇô ekonomskog stajali┼íta.

Suvremeno civilno zrakoplovstvo je, uz telekomunikacije, najo─Źitiji primjer napretka dru┼ítva u posljednje dvije industrijske revolucije. Sama ─Źinjenica da je pro┼ílo manje od sto godina od prvog leta, do preko 100.000 komercijalnih letova dnevno, govori sve. Moderan ┼żivot je bez toga nezamisliv, a najve─ça zasluga za takvu poziciju se nalazi upravo u ljudima koji su, rade─çi sigurno i ekonomi─Źno, u─Źinili zrakoplovni transport smislenim. Gledalo se, i jo┼í se uvijek gleda, na svaki kilogram tereta, kako┬á korisnog, tako i nu┼żnog, u procesu prijevoza, a s jo┼í ve─çom sigurno┼í─çu se mo┼że re─çi da ─çe tako biti i u budu─çnosti. To ima i svoje polazi┼íte u zdravom razumu.

Svaki kilogram je bitan

Ako bi letenje bilo nesigurno i ekonomski neefikasno, tko bi onda letjeo na komercijalnoj osnovi? Par entuzijasta, a oni, u svakom slu─Źaju, ne bi napravili stotine tisu─ça letova dnevno.┬á ─îak i da dodamo sve zavjerenike, te┼íko da bi bilo i sto letova dnevno, a da nemaju zdravorazumsko pokri─çe za izvr┼íenje.

Kao dokaz tezi da je svaki kilogram u zraku bitan, navest ─çemo dva nedavna primjera.

Ljeta Gospodnjeg 2013., iznad madridskog aerodroma se naglo pogor┼ía vrijeme i siguran prilaz aerodromu biva trenutno onemogu─çen. Posade koje su prilazile aerodromu na slijetanje donosile su razne odluke u tom kontekstu, a tri posade Ryanair-ovih aviona donose istu odluku ÔÇô da produ┼że za Valensiju,┬á koja im je predstavljala alternativni aerodrom. Zbog silnih komplikacija u letu, i gu┼żve koja se stvara nastaje, blago re─Źeno, kaos, ali ta tri aviona ipak slije─çu, uz deklariranu opasnost od ostanka bez goriva. U takvim slu─Źajevima, zrakoplovna vlast izlazi na teren i mjeri koli─Źinu goriva koja je preostala u avionu nakon slijetanja.

Postoji pojam koji se zove ÔÇťminimalna rezervaÔÇŁ. On ozna─Źava koli─Źinu goriva koja se┬á ni u kom slu─Źaju ne smije potro┼íiti, uklju─Źuju─çi i ovakve slo┼żene meteorolo┼íke i prometne situacije. Inspekcijom je utvr─Ĺeno da su prva dva Ryanair-ova aviona imala izme─Ĺu 10 i 20 kg goriva preko minimalne rezerve, dok je tre─çi imao 5 kg manje od te iste rezerve (nije bitno za tok osnovne ideje, ali su postojali objektivi razlozi zbog kojih se dogodio taj propust posade). Iako su svi posko─Źili na Ryanair, osobito na CEO, koji je poznata medijska li─Źnost, govore─çi kako je sve to nesigurno, ipak zdravim razumom i ostalim podacima dolazimo do surove istine da su piloti Ryanair-a sistematski nau─Źeni da nose to─Źno onoliko goriva koliko im treba i da odluke donose u skladu sa tom koli─Źinom goriva, a da iste nikad ne ugroze sigurnost zra─Źne plovidbe.

Ako se ima u vidu da B 737 -800 tro┼íi izme─Ĺu 4 i 5 tona goriva po satu leta,┬á jasno je kao dan da su posade donijele odluke u sekundi u kojoj su trebale biti donesene, ┼íto se treba smatrati dobrim signalom,┬á tj. da se u toj kompaniji dobro radi. Da je bila samo jedna posada, i samo jedan doga─Ĺaj, moglo bi se govoriti o slu─Źajnosti. Tri za redom, to je ve─ç sistem.┬á Sve ovo dobiva na kontekstu ako se uzme u obzir da je Ryanair kompanija koja je za dvadeset i pet godina pre┼íla put od jednog avion─Źi─ça, koji je letio lokalne britanske rute, sa par stotina putnika godi┼ínje, do kompanije koja danas ima preko 300 (tri stotine ) aviona B 737 -800 i preveze preko 80 miliona putnika godi┼ínje. Bi li nam prista┼íe teorije zavjere mogle objasniti kako je mogu─çe napraviti tako impresivan ekonomski rast ako se ne radi najbolje na tr┼żi┼ítu? Hvala.

PronoiaIdu─çi dalje tom logikom, sredinom 2000-tih, je postojao podatak da je usporedljiva cijena, usporedljivog prodanog napla─çenog sjedala, kod Ryanair-a bila 71 euro, a kod Lufthanse (sa svim njenim k─çerkama- firmama) 74 eura. Tri eura razlike su se, u stvari, odnosili na cijenu ko┼ítanja sigurnosti zra─Źne plovidbe. Lufthansa i njeni sateliti su imali ta tri eura tro┼íka, jer su u pro┼ílosti imali neke udese i incidente koje Ryanair nije imao, te se to i reflektiralo kroz cijenu karte (uzro─Źno posljedi─Źno i na profit i ekonomsku snagu firmi). Iz ovoga direktno dolazimo do ─Źinjenice da su operativni tro┼íkovi, tj. cijena prebacivanja putnika s jedne na drugu to─Źku, isti ili sli─Źni, ┼íto zna─Źi da i u Lufthanzi neko misli o svakom kilogramu.┬á Ako se ovome doda i konkurencija na tr┼żi┼ítu, osobito veliki igra─Źi okupljeni u alijanse British-One world, Air France-Sky team, itd. koji imaju sli─Źne operativne rezultate, dolazimo do zaklju─Źka da je svima koji komercijalno lete svaki kilogram bitan.

To nas dovodi do sljede─çeg zaklju─Źka: ili svi komercijalni avioprijevoznici nose po nekoliko tona kojekakvih chemtrailskih otrova, pa su im zato rezultati sli─Źni, ili nijedan komercijalni avioprijevoznik ne bazira uspje┼ínost svog biznis plana na zaradi od prosipanja chemtrailskih otrova u gornjim slojevima troposfere. Neka javnost presudi sama.

Air Berlin, njema─Źki avioprijevoznik, trenutno u efektivnim upravlja─Źkim rukama Etihada, nedavno je vr┼íio test na temu te┼żine zrakoplova. Jedan A 330 je izvu─Źen s redovnog letenja, parkiran u hangar, a onda je pet razli─Źitih stru─Źnjaka za sigurnost zra─Źne plovidbe povadilo iz aviona sve ┼íto nije bilo u njemu kada je kupljen. Izvadili su ukupno 600 kg raznih predmeta, a onda su, s jo┼í nizom stru─Źnjaka drugih specijalnosti, preispitali stvari koje su prona┼íli u avionu i do┼íli do zaklju─Źka da se vremenom u avionu nakupilo nekih tristotinjak kilograma potpuno nepotrebnog materijala i opreme. Kada su to pomno┼żili s brojem letova tog aviona, pa sa brojem letova ostalih aviona u floti, pa tome pridodali flote ostalih ─Źlanica Etihadove porodice, pa puta milje i sati naleta, Arape je glava zaboljela od ra─Źunice.┬á Govorimo o 300 kg na avionu koju mo┼że na polijetanju te┼żiti i do 242 tone!!!

Vrsta i koli─Źina otrova

Faza dva ove teze predstavlja pri─Źu o otrovu. Je li je itko rekao koji to─Źno otrov zavjerenici koriste i koju koli─Źinu istog? To je ono ┼íto prvo pada u o─Źi. Koliko treba tog otrova da bi se bilo ┼íto postiglo?
Radi lakšeg pojašnjenja teze, uzet ćemo sljedeće elemente kao konstantu:

Brzina aviona ÔÇô 850 km/h (236 m/s)
Brzina istjecanja chemtrails otrova ÔÇô 1l u sekundi (pet puta br┼że od brzine istjecanja vode iz slavine ) puta dva, jer sa obje strane krila istje─Źe otrov, a gusto─ça otrova je bliska gusto─çi vode (1000kg/l), tako da svaku sekundu izbacuje 2 kg otrova u atmosferu.

Tako avion leti iz zapadne Erope na Bliski Istok, a namjera teoreti─Źara zavjere je potrovati stanovnike biv┼íe Jugoslavije, tzv. Jugoslavenskom dijagonalom, tipa Bovec u Sloveniji- Dojran u Makedoniji, otprilike 850 km.

Zna─Źi, zavjereni─Źki avion leti sat vremena i za to vrijeme prosipa chemtrailske otrove po nedu┼żnom i napa─çenom narodu. Ni┼íta lak┼íe! 3600 sekundi puta 2kg, i eto tri─Źavih 7,2 tona┬á otrova.
Ali, ni to nije sve. Potrebno je imati pumpe koje mogu izbaciti litru u sekundi, a prema dostupnim podacima proizvo─Ĺa─Źa, takve pumpe imaju snagu oko 1 kw, i te┼żinu oko 15 kg.

─îak i da za┼żmirimo na ostala tehni─Źka pitanja i potpitanja (┼íto se doga─Ĺa sa otrovom kada izleti odjednom na minus 56, u ─Źemu se ─Źuva otrov, stabilnost i balansiranje istog tokom┬á svih faza leta, te┼żina pumpi, pripadaju─çih cijevi i rezervoara), meni odmah upada u o─Źi snaga od dva kilovata (monofazna), nu┼żna za pokretanje takvih pumpi. Tu mi se javlja ba┼í glupo pitanje za zavjerenike. Gdje vam se nalazi┬á taj izvor┬á kilovat (dva) monofazne snage na 10 000 metara visine? Skinut ─çete s turbine motora, zar ne? I ne─çe se ni osjetiti. I tako sat vremena. I ┼íto ako vam otka┼że jedna pumpa, jelÔÇÖ imate rezervni sistem raspr┼íivanja chemtrailsa? U zrakoplovstvu je sve duplo. Pa i chemtrails pumpe.

Ali dobro, uspjeli ste izbaciti┬á tu litru otrova. Za to vrijeme avion je preletio 236 metara, ┼íto ─çe re─çi zavjereni─Źka litra otrova je raspr┼íena u sljede─çem valjku zra─Źnog prostora: 236m x 5m polumjera. Zapremina valjka je r2xPix h, u ovom slu─Źaju 18.526 m3. To zna─Źi litra otrova, tj. 1 dm3 u 18.526 kubika. Mora da je neki opasan otrov u pitanju.

Iz ovoga proistje─Źe da je potrebna mnogo ve─ça koli─Źina otrova da se baci da bi imalo u─Źinka, a pove─çanje od 100 posto, s litre u sekundi na 2 litre u sekundi, zna─Źi pove─çanje te┼żine tako─Ĺer za 100 posto, a idu─çi tim putem vrlo brzo bismo do┼íli do maksimalne korisne te┼żine koje suvremeni zrakoplovi mogu podnijeti (oko 70 /80 tona tereta), a ni sa sedam litara u sekundi, tj. 7 dm3 na 18 526 m3,┬á ne bi se napravilo ni┼íta.

Vjetar i zra─Źna strujanja

Tu dolazimo i do sljede─çeg problema ÔÇô zrakoplovno meteorolo┼íkog. Jesu li su zavjerenici ikad ─Źuli za vjetar i zra─Źna strujanja? O─Źito je da nisu, jer da jesu, znali bi da na visinama uvijek pu┼íe vjetar i/ili ima zra─Źnih strujanja, i to ne zanemarivog intenziteta, od 20 pa do 300 i vi┼íe metara u sekundi, razli─Źitih pravaca i smjerova puhanja. Tko mo┼że predvidjeti gdje ─çe kapljica otrova, ba─Źena u atmosferu na 10 000 m visine, pasti? Ekstremno su komplicirani navigacijski i meteorolo┼íki prora─Źuni, gdje govorimo o frontalnim sistemima ili avionima od 200 tona, a sad treba staviti jednu kapljicu u perspektivu tih vjetrova.
Ako postoji zavjerenik sa takvim znanjem, dajte mu Nobelovu nagradu za fiziku i /ili matematiku.

Kroz što se izbacuju otrovi?

Ne manje bitno, a ─Źisto zrakoplovno, gledi┼íte ÔÇô kako uop─çe izbacuju te otrove? To je ne┼íto ┼íto se tako─Ĺer name─çe kao zanimljiva tema.
Kroz motor, ka┼żu zavjerenici. I budala sa zemlje vidi odakle poti─Źu chemtrailsi. Neko gurne neki kilogram otrova kroz mlazni motor i onda taj otrov, na izlasku iz motora, formira chemtrailse i ostalo ┼íto slijedi? Pa da.

Pravo pitanje je, gdje ga ubaci? Je lÔÇÖ u kompresor? Bilo bi jako zanimljivo vidjeti matemati─Źku formulu koja opisuje promjenu u zra─Źnoj struji unutar kompresora koja nastaje kada uleti kilogram otrova izme─Ĺu tre─çeg i ─Źetvrtog stupnja kompresora!

Dobro, nije u kompresor. Pa, gdje je? U komori sagorijevanje? DaÔÇŽ Prije ili poslije lulice koja uvodi gorivo? Prije. Poremetit ─çete maseni odnos plinova, a tako i aerodinami─Źki profil strujanja┬á neposredno pred paljenje? Ne. Onda poslije lulice? Da. Imate otrov koji, bez ikakvih problema, trpi izlaganje temperaturi od 1200 stupnjeva celzijusa? Pa dobro, ne ba┼í tu gdje je toliko vru─çe. Zna─Źi kod turbine, tu je malo manja temperatura, oko 1000┬░C? Ne, ni tu. Pa gdje onda? Pa poslije. U ispu┼ínoj cijevi? E, tu ga ubacuju. Osim ┼íto je temperatura i dalje visoka (700 stupnjeva), naru┼íavate strujanje i skidate potisak aviona?

Pa mora negdje! Pa to i ja pitam, gdje? Oko motora? Molim? Pa izme─Ĺu oplate motora i samog motora? Tu ubacujete cijev adekvatnog promjera, kroz koju prolazi otrov na putu od rezervoara do chemtrailsa? DA!

Kona─Źno smo otkrili da je izvodljivo. Na posebno sre─Ĺenim avionima, umjesto putnika i tereta, imamo rezervoare sa super-otrovima. Ti otrovi se izbacuju pomo─çu pumpi, koje se napajaju adekvatnom snagom sa turbine mlaznog┬á motora, a kroz cijevi koje oduzimaju snagu motora i naru┼íavaju aerodinami─Źko opstrujavanje aviona. Ni┼íta lak┼íe! Od 5 oduzmemo dva, zatim jo┼í tri, te podijelimo sa osam, a ostatak zaokru┼żimo na manji broj. I ostane nam 7. Vi┼íe nego kad smo po─Źeli.

O pitanjima tipa tko i gdje proizvodi te enormne koli─Źine otrova (ve─ç smo vidjeli da 10 tona istog ne predstavlja ni┼íta), tko ga prevozi od tvornice do aerodroma, tko ga utovara u avione, tko na kraju krajeva leti tim avionima, ne bih dalje ┼íirio tematiku van zrakoplovnih okvira. Zadr┼żavaju─çi se unutar istih, da li bi neko od teoreti─Źara zavjere uspio pokazati na web stranici┬á http://www.airfleets.net/home/ koji to─Źno, od ovih aviona, lete za potrebe teoreti─Źara zavjere, kao i da nam na stranici www.flightradar24.com poka┼żu te avione kada lete iznad nas.

Nagrada

Kako SKIP konsalting aktivno promovira u svojim redovima po┼żeljnu sigurnosnu kulturu, a ona za osnovnu pretpostavku ima otvorenu mogu─çnost za svakog ─Źlana da iska┼że kreativnost i znanje, svakome tko obori ove teze i doka┼że suprotno, SKIP konsalting nudi poslovnu suradnju.

*********

Ka┼żu zavjernici/propagandisti… Ako iskreno postoji bilo kakva teorija zavjere, ona je tu za na┼íe dobro!
 
 
(crometeo/uredio: nsp)

Filed under: CHEMTRAILS · Tags: , , , , , , , , , , , , , ,