Articles Comments

Novi Svjetski Poredak » TEORIJE ZAVJERE » STVARI IZGLEDAJU DOBRO, ALI VIDIMO DA JE ZEMLJA KRENULA NA PUT BEZ POVRATKA

STVARI IZGLEDAJU DOBRO, ALI VIDIMO DA JE ZEMLJA KRENULA NA PUT BEZ POVRATKA

vulkan-vremena-lavaKako stvari mogu izgledati tako dobre, a ipak biti tako lo┼íe? “Civilizacija je pod zavjerom … Suvremeni ┼żivot je predstavljen tihom gomilom komotnog naroda koji se ne prestaje zavaravati” (John Buchan 1875-1940)

Postoje dva na─Źina kako stvari mogu izgledati dobro, iako cijela civilizacija ide u propast.

1. Ne treba “odmah platiti” – mo┼że┼í ┼żivjeti od svog “po─Źetnog kapitala”

Po─Źetkom 1980-ih, osnovana je tvrtka u SAD koja je zapo─Źela raditi na prodaji ra─Źunalnih programa. ─îetvorica mladih ljudih su skupili oko 170.000 dolara koje su zaradili, u┼ítedjeli ili su njihovi roditelji u┼ítedjeli i ulo┼żili zajedno s njima. Njihov plan je bio razviti i reklamiraju novi program za obradu teksta koji ─çe biti bolji od tada popularnog programa WordStar, i da ─çe tako postati bogati.

Sa svojih po─Źetnih 170.000 dolara oni su iznajmili drugi kat jedne male zgrade s uredima. Imali su pet privatnih ured, salu za konferencije i zajedni─Źki dio za pomo─çnike koje ─çe zaposliti. Anga┼żirali su dizajnersku tvrtku koja ─çe napraviti za┼ítitni znak, memorandum za pisma i veliki znak na ulaznim vratima.

Uzeli su u zakup ─Źetiri automobila marke Saab, kao automobile poduze─ça, kupili su stolove od hrastovine i ko┼żne direktorske stolice. Anga┼żirali su lokalnog cvje─çara da postavi i odr┼żava lon─Źanice, i lokalnog prodava─Źa ribica da postavi i odr┼żava akvarij. Ispla─çivali su sebi plate po 30.000 dolara godi┼ínje i pozvali su odre─Ĺene ljude da rade kod njih i obe─çali im dobru pla─çu.

Ovi momci su bili dobri programeri i znali su sve o kompjuterima. Nije bilo sumnje da oni mogu napraviti pristupa─Źan i vrlo profitabilan kompjuterski program za obradu teksta. Oni koji su prvi put do┼íli kod njih bili su impresionirani – oni i njihove prostorije odisali su ljepotom i ukazivali na uspje┼ían i napredan biznis.

Mlada djevojka u prijemnoj kancelariji bila je vedra i u─Źinkovita, ─Źetiri osniva─Źa su bila lijepo obu─Źena u luksuzna odijela s kravatama, a njihov tepih je pokazivao lijepe plave linije od ─Źi┼í─çenja vakumskim usisava─Źem. Imali su kvalitetni kopirni stroj, aparat za uni┼ítavanje iskori┼ítenih povjerljivih dokumenata, stroj za pripremu pisama i dobre kompjutere – sve po mjeri uspje┼ínog biznisa. Sve prvoklasno i najbolje.

Oni su sjedili u sali za konferencije, oko njihovog hrastovog stola u udobnim ko┼żnim foteljama, i samouvjereno su govorili kao su naumili da postanu multimilijuna┼íi, i svatko tko investira u njihov biznis tako─Ĺer ─çe postati milijuna┼í. Njihov plan je bio da polovicu svoje pa┼żnje usmjere na dobivanje novca od investitora, a pola na stvaranje i reklamiranje njihovog novog proizvoda. Oni su sebi postavili rok od 12 mjeseci da iznesu svoj novi program na tr┼żi┼íte.

Neki klijenti su odbili sudjelovati u tom projektu jer su vidjeli da ─çe se ova nesretna pri─Źa zavr┼íiti i sa drugim nazovi preduzima─Źima, i bili su sigurni kuda sve to ide.

┼áest mjeseci kasnije, imali su 20 zaposlenih ljudi i svi su bili u akciji. Njihov proizvod ─çe uskoro biti gotov i oni su ve─ç o┼ítampali pozivnice za predstoje─çu sve─Źanu najavu. Osigurali su zaposlenje za gra─Ĺane i prostorije gdje ─çe oni raditi, pove─çali su broj automobila na ┼íest, i dovoljno su pove─çali svoj po─Źetni kapital u banci koji je sada iznosio ─Źetvrt milijuna dolara. Oni jo┼í uvijek nisu ni┼íta proizveli niti prodali, ali su izgledali vrlo uspje┼íno. Stvari su izgledale odli─Źno, a ┼żivot je bio dobar.

Nakon jo┼í ┼íest mjeseci, pro─Źulo se da zatvaraju firmu. ─îetiri vlasnika su povisila svoje pla─çe za pet puta i tvrtka je ostala bez novca prije nego ┼íto je iznijela svoj proizvod na tr┼żi┼íte. Tvrtka i ureda su izgledali sjajno, blje┼ítavo i mo─çno sve do dana kada su zaposlenici dobili obavijest da se firma zatvara u roku od 24 sata. Investitori su izgubili sve ┼íto su ulo┼żili jer su vlasnici potro┼íili njihov ulog prije nego ┼íto su po─Źeli bilo ┼íto zara─Ĺivati.

2. “Ponzijeva shema”

Ponzijeva shema je jo┼í jedan na─Źin u kojoj se stvari odvijaju dobro za svakoga, sve do dana kada se desi iznenadni i katastrofalan kolaps. Pri─Źa o ameri─Źkom poduzetniku Ponziju je i fascinantna i pou─Źna.

Godine 1917., Charles Ponzi je bio putuju─çi moler na Floridi. Prvi svjetski rat je upravo zavr┼íio, a financijski sustavi Europe su bili razoreni. Ponzi, naslutiv┼íi mogu─çnost da se obogati na poslijeratnoj financijskoj konfuziji, do┼íao je na ideju kako postati milijuna┼í, iako ─çe uni┼ítiti ┼żivote milijune ljudi.

Krajem 1919. godine, Ponzi je oti┼íao u Boston i iznajmio ured na Pie Alley, gdje je otvorio tvrtku koju je nazvao “Sigurna mjenja─Źnica” (Securities Exchange Company). Njegova tvrtka, kako je tvrdio, osnovana je da otkupljuje me─Ĺunarodne po┼ítanske kupone u Francuskoj i Njema─Źkoj (─Źije su valute tada bile uvelike obezvrije─Ĺene) i da ih prodaje u SAD za ameri─Źku valutu, i tako ostvaruje profit u razlici izme─Ĺu vrijednosti propalih francuskih i njema─Źkih valuta i dolara. Takva shema je, u stvari, bila nemogu─ça, ali Ponzi je imao sre─çu, kao i njegovi prvi ulaga─Źi.

Ponzi je nudio 50% zarade za ulaganja u roku od samo 45 dana, i vi┼íe od 40.000 ljudi u Bostonu je ulo┼żilo svoj novac kod njega. Prvih nekoliko tisu─ça ljudi koji su izvr┼íili ulaganje dobili su nazad veliki novac, uklju─Źuju─çi i obe─çani profit, a Ponzi je uzimao novac od novih ulaga─Źa da bi ispla─çivao zarade.

Prvi ulaga─Źi su rekli svojim prijateljima o brzom na─Źinu stjecanja zarade i ta vijest se brzo ┼íirila. U jednom trenutku, Ponzi je imao nekoliko desetaka zaposlenih slu┼żbenika na Pie Alley koji su radili do kasno u no─ç broje─çi gomile novca koji se skupljao – vi┼íe od 15 milijuna dolara za manje od 6 mjeseci.

Charles-Ponzi-shemaCharles Ponzi

Na vrhuncu svog uspje┼ínog poslovanja, Charles Ponzi je bio pozdravljen od jednog novinskog reportera kao najve─çi Talijan koji je ikada ┼żivio.

“Niste u pravu”, odgovorio je s neobi─Źnom skromno┼í─çu. “To je bio Kolumbo koji je otkrio Ameriku, i Marconi koji je otkrio radio.”

Kasniji nepovoljni izvje┼ítaji u istom bostonskom listu kona─Źno su uzrokovali da prestane priljev novih ulaga─Źa. Bez novog novca koji bi dolazio, on nije mogao ispla─çivati “profit” svojim prethodnim ulaga─Źima, tako da je zatvorio tvrtku, odnose─çi sa sobom posljednju paru tisu─ça naivnih ulaga─Źa.

Sli─Źan doga─Ĺaj se desio u Albaniji 1996. godine, ┼íto je zamalo dovelo do pada dr┼żavne vlade. Vi┼íe od ─Źetvrtine stanovnika Albanije stavilo je svoju u┼íte─Ĺevinu u jednu od nekoliko velikih Ponzijevih shema pokrenutih od lokalnih kriminalaca. Prethodni predsjednik Albanije, Sali Berisha, kazao je da vlada nije ┼żeljela zaustaviti primjenu Ponzijeva sheme jer su smatrali da su takve stvari normalne na jednom slobodnom tr┼żi┼ítu i vlada nije ┼żeljela mije┼íati u funkcioniranju kapitalizma.

Albanci su demonstrirali i protestvovali, ali nije bilo koristi. Njihov novac im se nikada ne─çe vratiti. Sli─Źne stvari su se doga─Ĺale u Hrvatskoj, Srbiji, Bosni….u kompanijama pod nazivom Amway ili Diamond, multilevel marketing, koji je zapravo Ponzijeva shema vezana za proizvode koji su skupi ili s druge strane, koji nemaju preveliku vrijednost

Izvori na┼íeg fosilnog goriva: po─Źetni kapital ili Ponzijeva shema?

Dana┼ínji svijet momentalno ┼żivi i raste na temelju svog “akumuliranog izvora” energije (sun─Źeve svjetlosti) pohranjene u fosilnom gorivu (nafta, ugljen, plin). Je li svijet funkcionira kao Ponzijeva shema ili kao “uspje┼ína” ra─Źunalna tvrtka? Na┼íe je mi┼íljenje da smo bli┼żi kompjuterskoj tvrtki, iako postoje elementi oba koncepta.

Na┼ía Zemlja sadr┼żi ograni─Źene koli─Źine fosilnih goriva. Iako postoje razli─Źiti podaci kada ─çe se oni potro┼íiti, nitko ne negira da ─çe se to dogoditi i mi imamo jasan osje─çaj ┼íto to zna─Źi. Ova goriva omogu─çuju veliku svjetsku aktivnost koja naizgled ima svrhu i va┼żnost, a ta aktivnost uzrokuje trajne i nepovratne promjene na uvjete za ┼żivot na ovoj planeti i na ljude.

Naftna-busotina

Kada ─çe ova goriva nestati?

Oni koji su zaradili veliki novac u prethodnom razdoblju prosperiteta mo┼żda misle da imaju dobre ┼íanse pre┼żivjeti, i ako ne do─Ĺe do svjetskih epidemija ili nuklearnog rata, oni su mo┼żda u pravu. Oni mogu ─Źak i povu─çi sa sobom jedan mali dio preostale populacije, u slu─Źaju da se takve stvari dese u svijetu gdje postoji ekonomija u kojoj bogatstvo najimu─çnijih polako prelazi na ni┼że klase ljudi. Manje sretnima mogu preostati imanja s hranom i ekvivalent energije koju su ulaga─Źi dobili u Ponzijevoj shemi i od ra─Źunalne tvrtke – malo ili ni┼íta.

Kada su momci iz ra─Źunalne tvrtke zatvorili svoje poduze─çe, oni su jednostavno oti┼íli i zapo─Źeli novi posao od koga su zara─Ĺivali. Ali, kada na┼ía svjetska ekonomija po─Źne zatvara izvore nafte, mi jednostavno ne mo┼żemo zatvoriti vrata i oti─çi “uzeti drugi izvor energije”. Sa jedne strane, kroz tisu─çljetnu povijest mogli smo vidjeti da kada nestaju izvori goriva, dolazi do pojave ratova. (Vi┼íe o tome u narednim poglavljima). Sa druge strane, na┼íi “drugi izvori energije” jo┼í nisu dovoljno razvijeni.

Ali, postoji dobra vijest u ovom trenutku: ne-fosilni izvori energije postoje i njihovo kori┼ítenje je sve ve─çe. Na ┼żalost, dobitnik Pulitzerove nagrade (Pulitzer Price) Ross Gelbspan u svojoj knjizi “Toplina je oslobo─Ĺena” (The Heat Is On) iz 1997. godine, pokazuje da ameri─Źka naftna industrija i industrija ugljena sprje─Źavaju razvoj takvih tehnologija. Kao ┼íto Gelbspan to jasno pokazuje, mi trebamo pro┼íiriti razvoj alternativnih izvora energije, tako da kad nafta i┼í─Źezne bude ne┼íto ┼íto ─çe na┼ía djeca mo─çi koristiti.

Mo┼żemo li prona─çi izlaz iz ove situacije?

U me─Ĺuvremenu, mi smo ohrabreni od strane stru─Źnjaka i ekonomista kako “iza─Ĺemo iz ovih problema”. Rje┼íenje je prvi put predlo┼żeno u Engleskoj 1954. godine od strane R.A. Butler-a, britanskog ministra financija, koji je predo┼żio da umjesto da uspostavljamo specifi─Źne ciljeve vezano za porast stanovni┼ítva, kao ┼íto je izgradnja odre─Ĺenog broja stanova ili novih ┼żeljezni─Źkih pruga, vlada treba jednostavno da se fokusira na jednoj ─Źvrstoj stopi rasta populacije od 3 %. Sa tom stopom, on je izra─Źunao, do 1980. godine svaki ─Źovjek u Britaniji ─çe biti dva puta bogatiji.

U stvari, taj scenarij se zavr┼íio upravo onako kako je Butler predvidio, na temelju jedne studije iz 1989. godine napravljene od strane irskog ekonomiste Richard Douthwaithe-a. Me─Ĺutim, problem je bio da je tako─Ĺer svaki drugi indeks bio udvostru─Źen. Udvostru─Źilo se bogatstvo ljudi koji se nalaze na vrhu piramide primanja.

Dakle, to zna─Źi da kada su u pitanju primanja najsiroma┼ínijih, da osoba koja je primala 10 milijuna britanskih funti godi┼ínje sada prima 20 milijuna, a osoba koja je primala tisu─çu funti sada prima 2 tisu─çe … je u stvari slijepa ulica u kome se nalaze siroma┼íni, iako se njihov “┼żivotni standard” neznatno pobolj┼íao.

siroma┼ítvoU tom procesu desila se “dru┼ítvena i ekolo┼íka katastrofa”, da citiramo Douthwaithe-a. Kriminal se pove─çao 8 puta, nezaposlenost se pove─çala, kroni─Źna oboljenja i mentalne bolesti su sko─Źile, a stopa razvoda brakova je eksplodirala. Sve to je bilo ono ┼íto je Douthwaithe najprije predvidio, a kasnije bilo zabilje┼żeno.

Na sli─Źan na─Źin, ┼żivot se promijenio na gore u SAD. Svakog dana u prosjeku 100.000 ameri─Źke djece nosi pi┼ítolje, i 40 njih biva ubijeno ili ozlije─Ĺeno tim pi┼ítoljima, iako se ve─çina toga doga─Ĺa nesretnim slu─Źajem ili kao samoubojstvo. Jedna nedavna naljepnica na automobilima ka┼że: “Naoru┼żano dru┼ítvo je u─Źtivo dru┼ítvo”. Neki se ─Źude da proizvo─Ĺa─Ź ovakve naljepnice misli da su dana┼ínje ┼íkole mnogo bolje od onih iz pro┼íle generacije. San o stabilnoj obitelji zamijenjen je realno┼í─çu o armiji naoru┼żane djece s jednim roditeljem – takvih je vi┼íe od jedne polovice u ameri─Źkom narodu.

┼áirom svijeta vidimo da rapidni rast stanovni┼ítva priti┼í─çe sve nacije i da najve─çu bol do┼żivljavaju ljudi i obitelji koji nisu povezani sa vladaju─çom dru┼ítvenom elitom koja kontrolira ekstremnu mo─ç i bogatstvo (bilo da je ta elita ekonomska, politi─Źka ili vojna).

Tehnologija, ako ni┼íta drugo, ubrzava taj proces. Na primjer, na po─Źetku 20. stolje─ça 90% svih ratnih gubitaka bilo je me─Ĺu vojnicima, a na kraju tog stolje─ça imamo da je visoko razvijeno oru┼żje s daljinskim upravljanjem (koje uni┼ítava mnogo u─Źinkovitije i ┼ítiti vojnike od izravnih ratnih djelovanja), i na┼íiroko umno┼żavanje visoko u─Źinkovitog oru┼żja, preokrenulo taj odnos: 90 posto smrtnih slu─Źajeva u svim dana┼ínjim ratovima je na strani civila. Vi┼íe od 20 milijuna ljudi je poginulo u ratovima od Drugog svjetskog rata, a od ta 82 poznata rata 79 njih su bili unutarnji sukobi koji su najte┼że pogodili civile.

I najve─çi dio tih ratova je vo─Ĺen da bi se ostvarila kontrola nad izvorima kao ┼íto su ┼íume, obradivo zemlji┼íte, nafta, ugljen i minerali.

Na mitingu svjetskih bankara u Hong Kongu 25. rujna 1977. godine, predsjednik Svjetske banke, James D. Wolfenson je istaknuo da vi┼íe od 3 milijarde ljudi – ┼íto predstavlja vi┼íe od pola ljudske populacije na Zemlji, i tri puta vi┼íe nego cjelokupna ljudska populacija na Zemlji 1800. godine – se bori danas za ┼żivot s manje od dva dolara dnevno.

“Mi ┼żivimo u vrijeme tempirane bombe, i ako ne┼íto odmah ne poduzmemo, ona ─çe eksplodirati u lice na┼íe djece”, kazao je Wolfensohn. Otprilike u to vrijeme Populacioni Institut (Population Institute) iz Washingtona objavio je izvje┼í─çe da su 82 nacije (vi┼íe od polovice svjetskih dr┼żava) sada dostigle kriti─Źno stanje kada ne mogu proizvesti dovoljno hrane, niti imaju izvore platiti uvoz hrane da bi adekvatno zadovoljile potrebe svog stanovni┼ítva.


Kriza u oceanima

Najgu┼í─çe ljudske populacije su uvijek bile blizu morskih obala, djelomi─Źno zbog lakog prijevoza, ali uglavnom jer je more povijesni izvor ljudske prehrane. Morska hrana ne predstavlja samo tradicionalnu hranu za veliki dio svijeta – to je sirovina za pre┼żivljavanje, osobito za otoke kao ┼íto su Japan ili Tajvan koja nemaju dovoljno kopnene povr┼íine za rast potrebne koli─Źine hrane neophodne kopnenim ┼żivotinjama ili ljudima koji se hrane biljkama.

ocean-moreGodine 1994, organizacija za poljoprivredu i prehranu pri Ujedinjenim Nacijama (UN Food and Agriculture Organization) objavila je izvje┼ítaj koji ka┼że da je 70% posto zaliha ribe iz oceana potpuno iskori┼íteno ili “prekomjerno iskori┼íteno”. Ovaj izvje┼ítaj je bio osporavan od strane korporacija koje love ribu u velikim koli─Źinama, koje su vr┼íile pritisak (uz pomo─ç velikog novca) na politi─Źare, tako da je izvje┼ítaj bio uvelike ignoriran diljem svijeta.

Ali, 15. svibnja 2003, u poznatom znanstvenom ─Źasopisu “Nature” morski biolozi Ransom A. Myers i Boris Worm objavili su detaljnu i temeljitu analizu podataka skupljnih tijekom 50 godina, ┼íokiraju─çi svijet i sa aspekta politike i sa aspekta znanosti:

“Analize podataka iz pet oceanskih bazena otkriva dramati─Źno smanjenje broja krupnih grabe┼żljivih riba (tuna, morski psi, sabljarke i druge) od napretka industrijskog ribarenja”, ka┼że zaklju─Źak ove analize. Dalje se ka┼że kako su “oceani izgubili vi┼íe od 90 posto velikih grabe┼żljivih riba, s potencijalno ogromnim posljedicama za ekosustav”.

Autori ukazuju kako su Ujedinjeni Narodi u pravu kada “tvrde da tri ─Źetvrtine svjetskih ribnih rezervi je iskori┼íteno do njihovih granica opstanka ili iznad toga”, i isti─Źu da su njihovi podaci to─Źniji nego prethodne informacije temeljene na podacima dobivenim od trgovaca ribom, koji mogu biti nerealni “.

Dodatne informacije sti┼żu od izvje┼ítaja samih ribolovaca, ka┼żu oni. Neposredno nakon Drugog svjetskog rata, japanski ribolovci su duboko u Pacifi─Źkom oceanu obi─Źno hvatali 10 krupnih riba na svakih 100 mamaca postavljenih na udice poredane u nizu (koji bi bio ─Źesto dug 1,5 kilometar ili vi┼íe). Danas samo jedna od sto udica donosi ribu.

Na┼íe zemlji┼íte postaje manje plodno, bolesti biljaka se ┼íire i ┼íume nestaju, geni od genetski modificiranih biljaka (GMO) prelaze u prirodu s nepredvidljivim konsekvencama, a sada otkrivamo da su na┼ía odstupnica – oceani – skoro istro┼íeni.

Drevne bolesti se ponovno pojavljuju

Ali, na┼í gusto naseljeni svijet nije samo pod udarom rata, siroma┼ítva i gladi. Mnogi znanstvenici upozoravaju na mogu─çnost ┼íirenja velikih zaraznih bolesti nastalih na┼íim velikim brojem i naglom pokretljivo┼í─çu diljem svijeta. 21. kolovoza 1997. godine, Associated Press je izvijestio da je trogodi┼ínji dje─Źak iz Hong Konga umro prije sedam dana od posljedica jedne vrste gripe koji nikada ranije nije vi─Ĺen me─Ĺu ljudima.

Ova gripa je vjerojatno presko─Źila barijeru s jedne vrste ptica (┼íto se o─Źito dogodilo s gripom koja je ubila 20 milijuna ljudi diljem svijeta 1918. godine), i bio je smrtonosan, a identificiran je u laboratorijima SAD-a i Nizozemske kao vrsta gripe H4N1 tip-A , za koji ne postoji cjepivo.

Sljede─çeg dana, ista agencija je objavila da je jedan ─Źovjek iz Michigana nedavno zara┼żen novom vrstom sveprisutne bakterije Staphylococcus aureus, koja je otporna na sve poznate antibiotike, uklju─Źuju─çi najnoviji i najja─Źi antibiotik ikad razvijen – vankomicin.

Jedan medicinski epidemiolog iz Centra za kontrolu bolesti (The Center for Disease Control) u Atlanti, Dr. William Jarvis, kazao je za ovo prvo otkri─çe smrti od bakterije stafilokoke u SAD da je sada “vrijeme odbrojano”.

Tri dana kasnije, ─Źasopis “Wall Street Journal” je izvijestio o drugom slu─Źaju bakterije stafilokoka otpornog na vankomicin u SAD, kod pacijenta u bolnici u New Jerseyu. Od tada, ovaj slu─Źaj se pojavljuje diljem svijeta.

medicina-normalno-doktor-zdravljeU 5. Knjizi Mojsijevoj 28:22 tekst spominje “suhu bolest”, ime naj─Źe┼í─çe kori┼íteno za tuberkulozu do prije oko 50 godina. “Suha bolest”? Iako neki mogu to odbaciti kao zlu slutnju – kona─Źno, tuberkuloza se ne spominje na naslovnim stranama u ameri─Źkim novinama ili na TV-u ovih dana – ipak, razmotrimo sljede─çe ─Źinjenice koje ukazuju na iznena─Ĺuju─çe novu realnost po pitanju tuberkuloze u svijetu:

Jedan nedavni izvje┼ítaj pripremljen od strane vlade SAD ka┼że: “Me─Ĺu zaraznim bolestima, tuberkuloza je vode─çi ubojica odraslih ljudi u dana┼ínjem svijetu i predstavlja ozbiljan izazov me─Ĺunarodnom javnom medicinskom radu, prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO – World Health Organization).

Briga o svjetskim razmjerima zaraze tuberkulozom je tako velika da je u travnju 1993. godine Svjetska zdravstvena organizacija proglasila tuberkulozu kao ‘globalnu opasnost’ – ┼íto predstavlja prvu deklaraciju takve vrste u povijesti svjetske zdravstvene organizacije.

Ovaj izvje┼ítaj nastavlja ulaze─çi u detalje o razmjerima postoje─çe situacije: “Ljudi se danas u svijetu zaraze tuberkulozom doslovno na svaki otkucaj kazaljke – jedan ─Źovjek u sekundi.

CIJELA TRE─ćINA CELOKUPNE SVJETSKE POPULACIJE JE DANAS ZARA┼ŻENA BACILOM TUBERKULOZE. (Naglasak je na┼í: imajmo na umu da samo 5-10% “zara┼żenih” ljudi postaje “aktivno bolesno”).

… Tuberkuloza ubija momentalno vi┼íe odraslih ljudi svake godine nego sida, malarija i tropske bolesti zajedno.”

Jedan od problema s tuberkulozom je ┼íto se ona vrlo lako ┼íiri. Kao ┼íto ameri─Źko ministarstvo zdravlja isti─Źe: “Kao i prehlada, a suprotno od side, ova bolest (tuberkuloza) se ┼íiri putem zraka i putem slu─Źajnog kontakta.

Kada zara┼żeni ljudi ka┼ílju, ki┼íu, govore ili pljuju, bacili tuberkuloze iz njihovih plu─ça se izbacuju u zrak gdje mogu ostati letiti satima i da budu udahnuti od strane drugih ljudi. Ako se ne izlije─Źi, osoba s aktivnom tuberkulozom ─çe obi─Źno zaraziti 10-15 drugih ljudi u razdoblju od jedne godine. “

Ali, zar nas znanost ne mo┼że spasiti? Na ┼żalost, ispostavlja se da je suvremena medicinska znanost ono ┼íto UZROKUJE ve─çi dio problema. Dok se tuberkuloza ┼íiri tako rapidno, naro─Źito u onom dijelu svijeta koji je u razvoju, gdje je gusto─ça stanovni┼ítva velika, pojavljuju se novi i skoro neizlje─Źivi oblici tuberkuloze kao rezultat neadekvatnog kori┼ítenja anti-tuberkuloznih lijekova od strane lije─Źnika i bolnica.

Ozna─Źeni kao “tipovi tuberkuloze koji su otporni na vi┼íe vrsta lijekova” (multi-drug-resistant ili MDR-TB), ovi tipovi bacila tuberkuloze gotovo uvijek dovode do bolnih smrti u agonijama.

Kako je ameri─Źko ministarstvo zdravlja istaklo: “Ne postoji lijek za neke tipove tuberkuloze koje su otporne na vi┼íe vrsta lijekova i postoji zabrinutost da se oni mogu brzo pro┼íiriti diljem svijeta. Iako su ─Źvrsti podaci oskudni, istra┼żiva─Źi procjenjuju da je vi┼íe od 50 milijuna ljudi zara┼żeno tipovima tuberkuloze koji su otporni na barem jedan od lijekova protiv tuberkuloze.

Mislite li da je to mo┼żda problem sa zemljama Tre─çeg svijeta? Jedan tekst u ─Źasopisu “Nature” isti─Źe da je ova bolest ve─ç “osobito opasna” u New York Cityju i Los Angelesu, i da se ┼íiri preko cijele SAD. Tuberkuloza putuje tako brzo kao ─Źovjek koji ka┼ílje u zrakoplovu, autobusu ili vlaku.

U medicinskom ─Źasopisu za kirurge uklju─Źene u operaciju prsnog ko─Ĺa “Chest”, autori isti─Źu da u SAD-u postoji “alarmantno vra─çanje negativnog trenda u slu─Źajevima tuberkuloze” koje je po─Źelo oko 1984. godine. Oni otvoreno tvrde:

“Tijekom pro┼ílog desetlje─ça, slu─Źajevi zaraze sidom i tuberkulozom popeli su se do proporcija epidemije u nekoliko glavnih gradova SAD-a.

U bolni─Źkom centru Bellevue na Manhattanu, slu─Źajevi tipova tuberkuloze koji su otporni na vi┼íe vrsta lijekova pove─çali su se 7 puta u 1991. godini, ako se usporede sa bilo kojom od prethodnih 20 godina.”

A to je, naravno, samo jedna bolest. Druge bolesti koje zabrinjavaju uklju─Źuju hantavirus, encefalitis, koronavirus koji uzrokuje SARS, smrtonosni gripu iz 1918. godine koji se danas ponavlja (ovaj virus je bio “pa┼żljivo” izoliran od strane istra┼żiva─Źa krajem 1997. godine tako da se mogao “prou─Źavati” – oni su prona┼íli nekoliko ┼żrtava koji su bili zale─Ĺeni ispod slojeva vje─Źitog leda u sjevernoj Europi), Pfisteria piscicida koja je desetkovala rukavce i vodene puteve na isto─Źnoj obali SAD-a, sida i desetke drugih bolesti.

Postoje ─Źak problemi za one koji jedu meso sa “zara┼żenim” proteinima (poznati kao prioni), otkri─çe za koje je jedan znanstvenik dobio Nobelovu nagradu 1997. godine. Iako je ovo otkri─çe u obliku bolesti ludih krava u Velikoj Britaniji tijekom 1980-ih izazvalo svjetsku zabrinutost zbog te naro─Źite manifestacije priona, postoje i mnoge druge, i one se ┼íire i me─Ĺu ┼żivotinjama koje ─Źovjek hrani i me─Ĺu svjetskom ljudskom populacijom.

─îak i u svjetlu ovih i drugih ─Źinjenica o potencijalnim opasnostima i postoje─çim nesre─çama izazvanih na┼íim eksplozivnim rastom, oni koji ukazuju da bi trebalo razmotriti i druge nepovoljne trendove u┼íutkavaju se kao da su ludi ili ekolo┼íki fanatici, ili se odbacuju kao oni koji ignoriraju osnove ekonomije … ili kao da su “protiv rasta” stanovni┼ítva. Me─Ĺutim, zapazimo da u┼íutkivanje provode uglavnom oni na vrhu rastu─çe piramide “bogatstva”, koji prijete uni┼ítavanju na┼íe planete.

Stvari mogu izgledati dobro jednostavno zato ┼íto mi ne vidimo ili ne ─Źujemo ┼íto se doga─Ĺa

Sljede─çi razlog zbog koga stvari mogu izgledati dobro je to, ┼íto op─çenito, ljudi su vrlo neinformirani o stanju ostalog dijela svijeta. Knjiga objavljena u Americi pod nazivom “Svjetski almanah i knjiga ─Źinjenica” (World Almanac and Book of Facts) ─Źak ni ne navodi glad ili siroma┼ítvo kao kategoriju. Me─Ĺutim, ona sadr┼żi iscrpan popis ameri─Źkih kompanija, sveu─Źili┼ínih profesora, glumaca, ─Źlanova ameri─Źkog kongresa i sporta┼ía.

Kako je mogu─çe da najprosperitetnija nacija na Zemlji, s daleko najrazvijenijim medijima, bude tako neinformirana? To je jedno va┼żno pitanje.

tv postaja mediji mainstream nepovjerenje

U svakodnevnim vijestima ─Źesto se reklamiraju velike multinacionalne kompanije koje prednja─Źe u uni┼ítenju okoli┼ía, a tako─Ĺer me─Ĺu sto najve─çih korporacija u Americi pet njih su vlasnici televizijskih mre┼ża koje emitiraju ve─Źernje vijesti, ┼íto nije mali razlog za┼íto su Amerikanci lo┼íe informirani.

Mi moramo pla─çati pretplatu na televiziju, ali ona sada nije adekvatan na─Źin da saznamo ┼íto se doga─Ĺa.

Tako─Ĺer, nije suprotno zakonu da novinske organizacije la┼żu stanovni┼ítvo. 14. velja─Źe 2003. godine, prizivni sud drugog distrikta na Floridi odlu─Źio je da TV program Fox nije izvr┼íio kazneno djelo kada je ova televizijska korporacija anga┼żirala novinarku Jane Akre da objavi la┼żnu informaciju o onome ┼íto zna.

Ona i njezin producent (mu┼ż) Steve Wilson napravili su istra┼żiva─Źki izvje┼ítaj koji je postavio pitanje o tome kako mlije─Źne tvrtke na Floridi tajno ubacuju u krave hormon rBGH, koji je produkt genetskog in┼żenjeringa napravljen od strane tvrtke Monsanto.

“Svaki urednik ima pravo da sakrije istinu”, kazao je Wilson, “i svaki reporter ─çe vam re─çi da se to doga─Ĺa s vremena na vrijeme kada sebi─Źni interes TV kompanija nadvlada interes javnog mnijenja. Ali, kada televizijski menad┼żeri, koji nisu novinari, imaju tako malo po┼ítovanja za javnu istinu da oni anga┼żiraju reportere da emitiraju la┼żnu informaciju i izvr─çu istinu da bi se ulagivali nekome ili da bi izbjegli neugodnu informaciju od posebnog interesa koja obja┼ínjava ┼íto se tu dogodilo, to je trenutak da svaki odgvorni novinar ustane i ka┼że: ‘Ne ┼żelim u tome sudjelovati.’ To je ono ┼íto smo Jane i ja kazali na su─Ĺenju. “

Me─Ĺutim, oni su izgubili parnicu, a sud na Floridi je sada u─Źinio slu┼żbenim transformaciju ranije po┼ítovane profesije novinarstva u profitabilno propagandno sredstvo bogatih korporacija.

Nakon presude, Wilson je rekao:

“┼Żeljeli smo da ka┼żemo istinu potro┼ía─Źima na Floridi o jednoj velikoj kemijskoj tvrtki i jednom mo─çnom lobiju proizvo─Ĺa─Źa mlije─Źnih proizvoda koju su oni ┼żeljeli sakriti od javnosti. To je trebao biti izvje┼ítaj za koji bi se dobila nagrada.

Mi smo nau─Źili te┼íku lekciju, a to zna─Źi da vi danas mo┼żete biti spaljeni kadgod TV kompanije stave ve─çu pozornost na reklamu koja ide tijekom vijesti nego na objavljivanje istinitih informacija. “

Iako su Walter Cronkite i Ralph Nader svjedo─Źili na su─Ĺenju Akreovom o va┼żnosti po┼ítenog izvje┼ítavanja u demokratskom dru┼ítvu, sud je odlu─Źio da je TV kanal Fox imao pravo naru─Źi da njihovi reporteri la┼żu ili dobiju otkaz. Reporteri diljem svijeta gledali su ovo su─Ĺenje sa zabrinuto┼í─çu, i kada je presuda donesena, ure─Ĺiva─Źi programa “PR Watch” Sheldon Rampton i John Strauber su rekli: “Novinari ─çe analizirati ovaj slu─Źaj i njegove implikacije. Ako su TV program Fox i kompanija Monsanto mogli uni┼ítiti karijeru dvoje reportera, isto se mo┼że dogoditi svakom drugom. “

Tako─Ĺer, u svojoj nekorektnoj produkciji vijesti, ovaj medij nam pokazuje idealizuranu realnost, a ne istinu o ┼żivotu na ovom svijetu. Na primjer, ljudi besku─çnici se rijetko vi─Ĺaju na televizijskim programima. Me─Ĺutim, ta realnost je ono ┼íto polako, ali uo─Źljivo, kao dio SAD-a po─Źinje nalikovati posljedice siroma┼ítva u Bombaju.
 
(vestinet.rs/uredio: nsp)

Filed under: TEORIJE ZAVJERE · Tags: , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , ,