Articles Comments

Novi Svjetski Poredak » UPOZORENJE HRANA ! » ŠOKANTNO: Najgore laži kojima vas hrani prehrambena industrija

ŠOKANTNO: Najgore laži kojima vas hrani prehrambena industrija

trgovina-hrana-prehrambena-industrijaKada je riječ o hrani koju jedemo, činjenica je da ponekad doista ne znamo što nam je to na tanjuru.

Prehrambena industrija drži potpunu kontrolu nad tim što se doista nalazi u hrani koju jedete, a šest najstrašnijih laži prehrambene industrije bi vas mogle prilično šokirati

Tajni sastojak: drvo

Jeste li se ikada zapitali što se događa sa svom tom silnom celulozom? Stavlja ju se u hranu i skriva pod raznim nazivima. I što je najgore, gotovo svi proizvođači hrane to rade pa se tako celuloza nalazi u sirupu za palačinke, tjestenini, pecivima, siru pa sve do žitarica za doručak.

Navodno celuloza može obrađenoj hrani pružiti teksturu, stoga ju prehrambena industrija koristi kao zamjenu za skuplje sastojke kao što su brašno i ulje. Budući da je 30 posto jeftinija i nije otrovna, američka administracija za hranu i lijekove (FDA) nema interesa u ograničavanju njezine uporabe ili pak određivanju maksimalne količine celuloze koja se smije koristiti.

Celuloza se tako nalazi u gotovo svakom proizvodu, a lišena nije ni organska hrana. Uostalom, ironično gledano, celuloza je prije obrade ionako bila drvo pa se zbog toga može promatrati kao organski sastojak.

No najgora stvar kod celuloze nije činjenica da se nalazi u svemu, već činjenica da to uopće nije hrana. Celuloza je, za razliku od normalnih prehrambenih proizvoda koje mislite da kupujete i plaćate, za ljudska bića posve neprobavljiva, a nema ni hranjivih vrijednosti. Ako određeni proizvod sadrži veliku količinu celuloze, količina hranjivih sastojaka doslovce je jednaka nuli.

Zombi sok od naranče

Iako će mnogi reći kako je sok od naranče najzdraviji napitak koji se može kupiti u trgovini, on je kilometrima daleko od toga, iako na mnogim pakiranjima sokova od naranče stoji natpisi ’100 posto prirodno’, ‘bez koncentrata’, bez dodanih šećera’.

Jeste li se ikada zapitali zašto gotovo svako pakiranje ‘prirodnog, zdravog, stopostotnog soka od naranče a ne onog koncentriranog’ uvijek ima identičan okus, s minimalnim varijacijama od proizvođača do proizvođača, bez obzira što ne sadrži konzervanse i aditive?

Proces proizvodnje doista i počinje cijeđenjem naranče, no to je prvi i zadnji prirodan korak u procesu. Sok se odmah nakon toga stavlja u velike kontejnere kako bi se istisnuo sav zrak. Taj korak omogućuje to da se dobivena tekućina ne pokvari punih godinu dana, a zbog toga sok se može distribuirati punih godinu dana, čak i kada nije sezona naranče.

No gledano s točke proizvođača, u tom koraku postoji samo jedna mana – uklanja se sav okus iz tekućine. No umjesto da se okus dobije prirodnim putem, u sokove se najčešće dodaje konstruirana mješavina kemikalija koja vraća okus, a te kemikalije nerijetko proizvode iste tvrtke koje proizvode parfeme.

Zahvaljujući rupama u procesu, na etiketi proizvoda proizvođači nisu dužni spomenuti navedenu mješavinu kemikalija.
trgovina proizvodi hrana

Hamburger s amonijakom

Svaki restoran koji u ponudi ima hamburgere nastojat će vas uvjeriti kako je upravo njihov hamburger potpuno čisto i prirodno meso. Osim u rijetkim slučajevima pronalaska E.coli, to meso i je čisto, čak prečisto, i tu nastaje problem, a način na koji je meso očišćeno je uznemirujući – amonijak.

Znate one jake i snažne kemikalije koje se koriste za čišćenje štednjaka ili pak za gorivo? Upravo te kemikalije vrlo učinkovito ubijaju E.coli. Zbog toga je izmišljen proces u kojemu hamburger prolazi kroz cijev natopljenu amonijakom. Ovaj proces izum je tvrtke Beef Products Inc., koja je na taj način razvila sustav kako iskoristiti najjeftinije dijelove mesa, a prema pisanju cracked.com gotovo 70 posto pljeskavica za hamburgere u SAD-u dolazi iz tog procesa.

Lažno bobičasto voće

Istraživanja proizvoda koji navodno sadrže borovnice ukazuju na to da mnoge od njih nisu nastale prirodnim putem. Svi oni sočni komadići borovnica u velikom broju slučajeva potpuno su umjetni, nastali različitim kombinacijama kukuruznog sirupa, bojama za hranu te cijelim nizom drugih kemikalija.

Umjetne borovnice prilično su vjerno napravljene i odlično zavaravaju te u velikom broju slučajeva ih je teško raspoznati. Također ih i sami proizvođači znaju odlično zakamuflirati iza popisa sastojaka navodeći ih kao ‘pahuljice borovnica’.

Ne treba ni spominjati kako postoji cijeli niz razlika između prirodnih i umjetnih borovnica; lažne borovnice imaju dulji rok trajanja te su jeftinije. Međutim, umjetno napravljene borovnice ne sadrže apsolutne nikakve zdravstvene beneficije, kao ni hranjive tvari.

Pilići iz slobodnog uzgoja

Kupnja jaja iz slobodnog uzgoja jedan je od najlakših način da se kao potrošači osjećamo dobro, za razliku od kupnje onih nastalih masovnom proizvodnjom prilikom koje su životinje zatvorene u male kaveze. Prema zakonu, ‘slobodan uzgoj’ odnosi se na to da pilići imaju mogućnost izlaska iz kaveza te mogućnost slobodnog kretanja.

Međutim, riječima se može itekako manipulirati pa stoga nerijetko pilići iz slobodnog uzgoja znače uzgoj u kojima životinje nisu u kavezima, već u jednoj velikoj zajedničkoj prostoriji. Umjesto ideje o uzgoju na farmi te slobodnog kretanja životinja po vanjskom prostoru, slobodan uzgoj u većini slučajeva ostaje ništa drugo već običan mit.

Neistine o zdravoj hrani

Orašasti plodovi koji smanjuju rizik od srčanih bolesti, jogurti koji poboljšavaju probavu i štite od bolesti, dječja hrana koja djecu štiti od atopijskog dermatitisa – takvi i slični proizvodi sve češće pune police u trgovinama, a vrlo im je teško oduprijeti se. Naime, ionako jedemo jogurt, zašto onda ne kupiti onaj koji je ‘zdrav’.

Teško je ne zapitati odakle su se odjednom stvorile sve te ‘čarobne’ namirnice. Velik dio hrane koja se reklamira na taj način zapravo su obične neistine. Blagotvorni učinci po zdravlje određenih proizvoda obično su samo dobar marketing, no zašto se tako lako damo povesti za time?

Sve je počelo 2002., kada su do tada obične namirnice dobile neviđene ‘supermoći’. Agencija FDA tada je uvela novu kategoriju unaprijed odobrenih tvrdnji za proizvode. Nazvane ‘kvalificirane zdravstvene tvrdnje’ zapravo su još jedan oblik dobrog marketinga. Naravno, na policama u trgovinama postoje namirnice sa zdravim svojstvima, no zbog marketinških trikova prilično ih je teško pronaći među ostalim proizvodima.
 
(tportal.hr/uredio:nsp)

Jeste li Spremni?
ISTRAŽIVANJE: RAK je Sada Službeno Broj Jedan Uzrok Smrti kod Djece u SAD-u

Filed under: UPOZORENJE HRANA ! · Tags: , , , , , , , , , , , , , , ,

 
reklama