Articles Comments

Novi Svjetski Poredak » GLOBALNA KRIZA » Eugeniku, abortus, razvrat i NWO nitko ne mo┼że nametnuti Hrvatima. Oni si to rade sami!

Eugeniku, abortus, razvrat i NWO nitko ne mo┼że nametnuti Hrvatima. Oni si to rade sami!

eugenika-razvod-abortusSvaki deseti potomak nije dijete zakonitog oca, tvrdi troje psihologa koji su proveli istra┼żivanja

Vi┼íe od dvije tre─çine mu┼íkaraca i gotovo polovica ┼żena u Hrvatskoj poku┼íali su barem jednom preoteti tu─Ĺeg partnera, a u tome ih je 87 posto bilo barem donekle uspje┼íno.

Nisu to fantazmi iz spletkarskih sapunica, nego djeli─ç rezultata znanstvenih istra┼żivanja koja su proveli psiholozi s filozofskih fakulteta iz Osijeka i Rijeke – Petra Grundler, Igor Kardum i Jasna Hudek-Kne┼żevi─ç.

Istra┼żivanje je provedeno anonimno me─Ĺu 819 studenata sveu─Źili┼íta u Osijeku i Rijeci, pro┼ílo je recenzije i objavljeno je u nedavnom broju me─Ĺunarodno indeksiranog ─Źasopisa “Dru┼ítvena istra┼żivanja”.

Premda se odnose na studente prosje─Źne starosti oko 20,5 godina i mogu donekle odstupati od cjeline, autori ka┼żu da rezultati ukazuju na univerzalno pona┼íanje obja┼ínjeno evolucijskim teorijama i zapravo potvr─Ĺuju podatke poznate od ranije u svijetu.

I Asmir Gra─Źanin, psiholog sa Sveu─Źili┼íta u Rijeci, tvrdi da su navedeni podaci prili─Źno reprezentativni iako nikad potpuno, no psiholog Mislav Stjepan ┼Żebec s Hrvatskih studija Sveu─Źili┼íta u Zagrebu iznosi niz metodolo┼íkih zamjerki, ponajprije da je studentski uzrast lo┼í reprezentant populacije mu┼íkaraca i ┼żena, te da je rizi─Źno samo na temelju toga istra┼żivanja zaklju─Źivati o seksualnim pona┼íanjima Hrvata.

Svaki deseti potomak nije dijete zakonitog oca

Prema literaturi na koju se pozivaju autori, pona┼íanje je povezano s evolucijom u kojoj je preotimanje jedna iz niza strategija za pove─çanje vlastite reproduktivne uspje┼ínosti. Mu┼íkarci su skloniji preotimanju ve─çega broja partnerica za kratkotrajne veze jer im takvo pona┼íanje osigurava reproduktivni uspjeh bez ve─çeg ulaganja u potomstvo, dok su ┼żene motivirane brzim stjecanjem resursa, budu─çi da mu┼íkarci vi┼íe ula┼żu u ┼żene na po─Źetku veze.

Istra┼żivanja u suvremenim zapadnim dru┼ítvima pokazuju da se izvanbra─Źne nevjere kao jedan od oblika preotimanja partnera javljaju u 20-50 posto brakova, te se procjenjuje da ─Źak i do 10 posto potomstva nisu biolo┼íka djeca zakonitih o─Źeva.

┼Żebec, me─Ĺutim, napominje da je evolucijska teorija koju su autori koristili kao okvir samo jedna od vi┼íe psihologijskih teorija koje obja┼ínjavaju ─Źovjekovo pona┼íanje, a k tome nije niti dominantna.

Ispitivanje toga problema znatno ote┼żava izrazita socijalna nepo┼żeljnost preotimanja, pra─çena nasiljem zbog osvete, socijalnim odbacivanjem, ljubomorom, prekidom veza ili razvodom, isti─Źu stru─Źnjaci.

No, i bez toga, istra┼żivanja seksualnih pona┼íanja Hrvata jo┼í su malobrojna, a i takva rijetko dospiju u medije. U javnosti su znatno prisutnija stajali┼íta udruga koje se protive tzv. ─Źetvrtom modulu zdravstvenog odgoja, o kojem je javna rasprava upravo zavr┼íila. Te udruge odrje┼íito zagovaraju vjernost jednom partneru, seksualnu apstinenciju prije braka i “prokreativni seks”, u ─Źijim je temeljima “naravni zakon”.

Seks prije braka uobi─Źajen je za ljudsku prirodu jer je brak relativno nova tekovina, isti─Źe Asmir Gra─Źanin i napominje: “Ako je ne┼íto prirodno, ne zna─Źi automatski da je i dobro, i argumenti prirodnosti previ┼íe ne vrijede za ozbiljna znanstvenika. Npr., prirodno je da ─Źovjek premine uslijed iznimno visoke temperature ali to ipak nije dobro tj. po┼żeljno”.

Nagoni i zdravstveni odgoj

Ladislav Ili─Źi─ç iz Udruge Grozd, koja se istaknula kao jedan o klju─Źnih promicatelja tih stavova, protivi se da se od “pojavnosti nekih istra┼żivanja stvara norma koja se progla┼íava idealom”. Ako svi u─Źenici u sedmom razredu pu┼íe, ne zna─Źi da je to zbog toga prihvatljivo, kazao je.

On priznaje da ─Źovjek ima nagone, ali ga ─Źovjekom ne ─Źini to ┼íto “slu┼ía” nagone, nego to kako ih savladava i njima upravlja.

Psihologinja ┼Żeljka Kamenov s Filozofskog fakulteta Sveu─Źili┼íta u Zagrebu upravo to vidi kao argument za uvo─Ĺenje zdravstvenog odgoja u ┼íkole. Treba s mladima raspraviti o tome da su nagoni normalni, jer su biolo┼íki determinirani, no trebamo ih nau─Źiti kontrolirati kako bismo funkcionirali u civiliziranom dru┼ítvu. Upravo to stje─Źemo socijalizacijom u ┼íkoli, naime da budemo razumni i odgovorni ─Źlanovi dru┼ítva i u pogledu svoje seksualnosti i intimnih odnosa, kazala je.

Jo┼í u o┼żujku 2007. skupina od 263 hrvatskih intelektualaca pozvala je Vladu da pri usvajanju Programa zdravstvenog odgoja i obrazovanja po┼ítuje postoje─çi sustav vrijednosti, ustavno na─Źelo za┼ítite djeteta i prava i odgovornosti roditelja u odgoju djece, te omogu─çi otvorenu znanstvenu raspravu u koju ─çe biti uklju─Źeni rezultati razli─Źitih znanstvenih istra┼żivanja.

Gra─Źanin, me─Ĺutim, upozorava da, s jedne strane, ve─çina mora po┼ítivati stru─Źnost, jer samo stru─Źnjaci mogu re─çi ┼íto je zdravo, a s druge strane, da pojedinac iz te ve─çine ima pravo odlu─Źiti za sebe.

Što o seksu misli većina Hrvata

“Meni osobno nije poznato postoje li ‘empirijski podaci o tome koliko gra─Ĺana Hrvatske uistinu zagovara seksualnu vjernost jednom partneru’ koji su metodolo┼íki valjano dobiveni, ali smatram da bi upravo takvi podaci morali biti jedan od argumenata za raspravu i bez njih su potezi Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta znanstveno neutemeljeni”, ocjenjuje ┼Żebec.

Pitanje o tome ┼íto zapravo misli ve─çina Hrvata o seksu nije za psihologe ve─ç sociologe, ogra─Ĺuje se Gra─Źanin i isti─Źe – pretpostavimo da ─Źak i ve─çina smatra neko pona┼íanje nepo┼żeljnim, pitanje je ┼íto ti isti ljudi zapravo sami rade. Znanstvenoj psihologiji poznato je da su svi ljudi skloni ponekad raditi jedno, a zapravo imati druga─Źija stajali┼íta od toga. To je tako─Ĺer prirodno.

┼Żeljki Kamenov nije poznato da se netko kod nas i u svijetu znanstvenim argumentima suprotstavljao spolnom odgoju. Protivljenja u Hrvatskoj vidi kao poku┼íaj da se u upravljanju javnim ┼żivotom zadr┼że uvjerenja na ┼ítetu znanstvenih istina.

“Ni ja kao znanstvenik, niti predstavnici udruga roditelja koji imaju vjerski odre─Ĺen svjetonazor, nemamo argumenata za suprotstavljanje spolnom odgoju, nego tra┼żimo izbor u sadr┼żaju programa barem u nekim modulima zdravstvenog odgoja, pri ─Źemu ti sadr┼żaji moraju biti znanstveno utemeljeni”, ka┼że ┼Żebec. Me─Ĺutim, po njemu, ne postoje elementarni dokazi o znanstvenoj utemeljenosti kurikuluma, dvojbena su neka pitanja spola i roda, neke teme su neprimjerene uzrastu djece i dr.

Na pitanje kako bi se ispunjenje restriktivnih zahtjeva ÔÇô poput uzdr┼żavanja od seksa ÔÇô odrazilo na ljudsko zdravlje, Gra─Źanin odgovara da se takvo ne┼íto nikada ne─çe ispuniti, a poku┼íaji da se to u─Źini su gubitak energije i vremena i predstavljaju skretanje pozornosti s va┼żnijih tema.

Pozitivna emocionalna stanja svakako su va┼żan element ljudskog zdravlja, a ograni─Źavanje temeljnih sloboda moglo bi poprili─Źno utjecati na njihovo smanjenje, upozorava Gra─Źanin.

PORAZNI TREND PADA RODITELJSTVA Svaka peta Hrvatica od 30 do 40 godina vjerojatno ne─çe roditi!

U velikim gradovima, osobito Zagrebu, ─Źak 44 posto ┼żena izme─Ĺu 30 i 34 godina nisu majke.

Pretpostavka je to dobivena na osnovi podatak iz Popisa stanovni┼ítva, koji su pokazali da 31,14 posto ┼żena u dobi od 30 do 34 godine nije rodilo, a u dobi od 35 do 39 godina djece nama ─Źak 18,45 posto ┼żena! Ta je situacija jo┼í drasti─Źnija u velikim gradovima, osobito Zagrebu, u kojem ─Źak 44 posto ┼żena izme─Ĺu 30 i 34 godina te 27,3 posto ┼żena od 34 do 39 godine nisu majke!

Ti su se udjeli na dr┼żavnoj razini pove─çali za 50 posto u odnosu na Popis iz 2001. godine, dakle u samo 10 godina, ┼íto nije tako dug period. U Hrvatskoj je 2001. bilo 12 posto ┼żena u kasnim 30-tima koje nisu rodile, a 20,8 posto u ranim tridesetima. Sada su te stope me─Ĺu najvi┼íima u Europi. Najvi┼íu ima isto─Źna Njema─Źka, oko 25 posto ┼żena koje nisu rodile u dobi od 35 do 39 godina, zatim Poljska, koja je negdje u rangu Hrvatske, a europski je prosjek znatno ni┼żi – obja┼ínjava dr. Ivan ─ćipin s Katedre za demografiju zagreba─Źkog Ekonomskog fakulteta.

Rat, kriza i nesigurnost

Budu─çi da je kod nas stopa ra─Ĺanja prvog djeteta nakon 35. godine jo┼í razmjerno niska, dodaje, nije nerealno o─Źekivati da ─çe se udio ┼żena koje uop─çe ne─çe roditi bitno pove─çati, odnosno udvostru─Źiti.

Sada je postotak ┼żena koje nisu rodile, a iza┼íle su iz fertilne dobi, desetak posto, ┼íto je ni┼że od europskog prosjeka – ka┼że dr. ─ćipin. Ovakav porazni trend pada roditeljstva, dodaje, obja┼ínjava ─Źinjenica da su te ┼żene u fertilnu dob zakora─Źile u ratu, a u nekakvoj o─Źekivanoj dobi za ra─Ĺanje pogodila ih je kriza i materijalna nesigurnost, koja se odra┼żava i na broju novoro─Ĺenih.

Osim ┼íto iznena─Ĺuju─çe veliki broj ┼żena vjerojatno uop─çe ne─çe roditi, one koje ra─Ĺaju odlu─Źuju se na manji broj djece.

Samo jedno dijete

Kroz posljednjih nekoliko popisa udio obitelji sa samo jednim djetetom bio je stabilan i kretao se oko 20 posto. U ovom je pak popisu njihov udio sko─Źio za ─Źetvrtinu, na 25 posto, ┼íto je tako─Ĺer zabrinjavaju─çi podatak – ka┼że dr. ─ćipin. Op─çenito je udio obitelji s maloljetnom djecom u ukupnom broju obitelji pao, s 59 na na 54 posto.

No, nije se dogodila zna─Źajnija promjena u strukturi obitelji u kojima rastu maloljetna djeca: ona i dalje naj─Źe┼í─çe rastu uz oba roditelja. Prema posljednjim popisnim podacima, 84,8 posto maloljetne djece ┼żivi s mamom i tatom koji su u braku, jo┼í 4 posto s nevjen─Źanim roditeljima, 9,66 % ┼żivi samo s majkom, a 1,61 posto samo s ocem.
 
(jutarnji.hr/uredio: nsp)

Filed under: GLOBALNA KRIZA · Tags: , , , , , , , , , , , ,