HRVATI U EU GLASALI ZA ŠPIJUNIRANJE: Što trebate napraviti da postanete meta tajnih službi?

Tajne službe u SAD-u i Velikoj Britaniji prikupljaju ogromne količine podataka kako bi ušle u trag teroristima. I nisu nepogrešive: nedužni građani mogu im zapasti za oko i onda biti proglašeni “opasnima”.

Otkrića o američkom programu za uhođenje PRISM-u već tjedan dana uzrokuju komešanje u javnosti. Američki predsjednik Barack Obama je štetu pokušao popraviti uvjeravanjem građana da u američkoj tajnoj službi NSA-u (Nacionalan sigurnosna agencija) rade “Izuzetni profesionalci, kojima je zadaća čuvati sigurnost američkog naroda”, kako je izjavio u jednom televizijskom intervjuu. Obrada podataka koji preko PRISM-a pristižu u NSA međutim manje obavljaju djelatnici tajnih službi, već to puno više rade računala. I tako na popise sumnjivih osoba stižu ne samo teroristi nego i nedužni građani.

Da biste zapeli za oko tajnoj službi dovoljan je i susjed koji se bavi sumnjivim aktivnostima, kaže stručnjak za internet s portala netpolitik.org Markus Beckendhal. “Vaš mobitel se sigurno može često locirati u blizini vašeg susjeda, i tako automatski upadate u mrežu i sami postajete sumnjivi”. Čak i poklapanje određenih profila je sumnjivo. Na primjer: “Ako postoji negdje neki terorist koji je slučajno naručio iste knjige kao vi i ako je posjećivao iste internetske stranice”, objašnjava Beckedahl.

Više se ne prate ključne riječi nego međusobni odnosi i veze

Nakon napada od 11. rujna 2001. posebno su često pogrešno sumnjičeni znanstvenici koji su zbog posla redovito tražili informacije o arapskom svijetu. Od tada se nije samo izuzetno proširilo djelovanje tajnih službi, nego i njihove istražne metode. “Ljudi koji uistinu pripremaju neki teroristički napad, neće navoditi nikakva imena, baš kao ni ciljeve napada ili pojedine organizacije. Zbog toga istražitelji danas više ne prate tako intenzivno sadržaje, dakle što kaže osoba A osobi B. Oni više prate model komunikacije”, kaže stručnjak za tajne službe Wolfgang Krieger. Njihov su cilj isključivo veze između ljudi, na društvenim mrežama, preko bankovnih transfera ili mobitelima.

Dovoljno je da vas GPS otkrije u blizini osumnjičenih i onda i sami upadate u mrežu prisluškivanja.

U međuvremenu su NSA i britanska tajna služba GCHQ navodno uspjele obraditi velike količine podataka koje se mjere u eksabajtima. Jedan eksabajt je ekvivalent za milijardu gigabajta. Budući da pohranjivanje podatka postaje sve jeftinije, stručnjak za internet Markus Beckedahl polazi od toga da će dugoročno biti pohranjene ogromne količine podataka. A s rastom količine pohranjenih podataka raste i opasnost da će za pojedine osobe biti ustanovljene poveznice zbog kojih bi one mogle odgovarati sumnjivom profilu.

Zabrana ulaska u zemlju – SAD nije jedini

“No to primijetite tek kad više ne dobijete određenu tarifu za vaš mobitel, jer vas preko tog ponuđača ne mogu dobro prisluškivati, ili kad vam na primjer odbiju vizu za put u SAD, jer se nalazite na popisu onih kojima je ulaz u zemlju zabranjen, objašnjava Beckedahl. Svako malo se zrakoplovima kojima je cilj SAD odbija dozvola za slijetanje zbog toga što se jedan od putnika nalazi na popisu “No-fly-list”. Jedan od najpoznatijih takvih primjera je britanski pjevač Cat Stevens koji je prije više godina bio prešao na islam i preuzeo ime Yusuf Islam.

Ali i u Europi se događa da putnici na granici imaju neugodna iskustva, a da uopće ne znaju da su na nekom popisu sumnjivih osoba. “Poznajem ljude koji su u Njemačkoj sudjelovali u prosvjedima protiv transporta nuklearnog otpada i koje svaki put kad putuju u Englesku, na granici temeljito pregledavaju”, priča Markus Beckedahl. U ovom konkretnom slučaju razlog je taj što prosvjedi za zaštitu prirode u Velikoj Britaniji imaju gotovo status terorizma pa stoga postoji i međunarodna razmjena informacija o takvim aktivistima.

I Francuzi špijuniraju, zar ne?

Nakon Amerikanaca i Britanaca, i Francuzi su dobili svoj skandal sa prisluškivanjem. Ugledni list Le Monde izvještava kako francuska obavještajna služba koristi program za sveobuhvatan nadzor elektronskih komunikacija.

Francuska obavještajna služba za inostranstvo DGSE sistematski snima sve podatke o telefonskim razgovorima, upućenim e-mailovima i SMS porukama. Snimaju se i godinama čuvaju čak i podaci o vijestima i porukama na Facebooku i na Twitteru. U Francuskoj se podigla velika prašina zbog izvještaja o tome koji je objavljen u listu Le Monde.

Francuzi zapanjeni izvještajem lista Le Monde

Nakon skandala u SAD-u i u Velikoj Britaniji, čini se da se slične aktivnosti odvijaju i u ovoj zemlji. Le Monde tvrdi kako DGSE ima “pregled nad svim komunikacijama u Francuskoj”. Za razliku od slučaja sa britanskim špijunskim programom “Tempora”, nagledanje u Francuskoj se odvija bez ikakve pravne kontrole. Iz kabineta premijera Jean-Marca Ayraulta za sada nema nikakve reakcije na izvještaj Le Monda.

Poslanik vladajućih socijalista Jean-Jacques Urvoas, koji je inače u parlamentu zadužen za pitanja obavještajnih službi, izrazio je sumnju u istinitost izvještaja uglednog lista. On je rekao kako “fantazija i neistine” teško mogu da se spoje sa istinskim aktivnostima obavještajnih službi. Dodao je kako, prema njegovim saznanjima, tvrdnja kako se “snima sve” ne odgovara stvarnosti. Nema govora o tome da su Francuzi izloženi masivnom i trajnom nadgledanju koje se nalazi izvan svake kontrole.

Serveri u podrumu centrale DGSE-a

Novinari Le Monda se pozivaju na vlastite izvore u obavještajnoj službi, te na zvanične izvještaje predstavnika u organima vlasti. Oni tvrde da se snimaju svi podaci sa kompjutera u Francuskoj, kao i prenos podataka ka kompjuterima u inostranstvu. Uređaji i komjuteri koji služe za snimanje se nalaze u podrumu sjedišta obavještajne službe DGSE u Parizu. Ostali organi vlasti, poput službe za unutrašnju sigurnost DCRI ili carinske kontrole, mogu svaki dan da pogledaju šta je od snimljenih podataka relevantno za, naprimjer, borbu protiv organizovanog kriminala ili pranja novca.

Inače, otkriće američkog špijunskog programa “Prism”, a posebno izvještaji o prusluškivanju institucija EU i nacionalnih ambasada u Vašingtonu, izazvali su u Francuskoj talas nezadovoljstva građana. Predsjednik Francois Hollande je čak razmatrao odgađanje početka pregovora o slobodnoj trgovini između SAD i EU, ukoliko se ne dobiju garancije iz Vašingtona da će sve akcije prisluškivanja biti obustavljene.

Europarlament izglasao rezoluciju kojom pozivaju SAD na red zbog špijunaže, klub Ruže Tomašić glasao protiv. Hrvati su za špijuniranje u Europi.

‘Kada se nešto tiče Hrvatske, ja imam samo svoje mišljenje i glasujem samostalno, kada se ne spominje Hrvatska dogovor je da glasamo kao klub.’

Glasujući u Europskom parlamentu o pitanju koje posljednjih mjesec dana potresa svijet, američkom prisluškivanju europskih građana i institucija, Ruža Tomašić je jedina bila protiv rezolucije kojom se proziva Amerikance za nelegalnosti.

U razgovoru za Dnevno.hr pojasnila je takav svoj stav: ‘Kada se nešto tiče Hrvatske, ja imam samo svoje mišljenje i glasujem samostalno, kada se ne spominje Hrvatska dogovor je da glasamo kao klub.’

Podsjetimo, nedavno je Snowden dao dokaze da je američka tajna služba NSA dugo vremena prisluškivala europske državljane i institucije, najviše Njemačku ( u samo jednom danu provjeravano je 60 milijuna njemačkih poziva). Sve europske institucije su žestoko reagirale, a Europska Komisija čak je prijetila prekidom trgovinskih pregovora sa SAD-om .

Zbog toga, Europski Parlament odnosno nekoliko klubova u njemu, zatražili su da se izglasa Rezolucija kojom bi se od Amerikanaca tražilo objašnjenje za špijunažu, ali i potaknulo europske institucije da bolje srede zakone i uredbe koje se tiču obavještajnog nadzora.
 

 
 
(dw.de, dnevno.hr/uredio: nsp)
 
 
[button_icon icon="asterisk" url="http://www.novi-svjetski-poredak.com/?p=14573"] PRETHODNI ČLANAK [/button_icon]
[facebook]