Articles Comments

Novi Svjetski Poredak » TEHNOLOGIJA I ZNANOST » HAKERI: Koliko smo sigurni na globalnoj mreži?

HAKERI: Koliko smo sigurni na globalnoj mreži?

hakeri-PC-kompjuteriSiguran život u računalnom svijetu je vrlo zahtjevan posao. Nedavno je BBC objavio kako je web u pet dana prošloga tjedna proživio najteži hakerski napad u povijesti. Za dnevni magazin ‘Nešto između’ je – o velikim kompanijama, medijskim kućama i mogućnostima da budemo promatrani u vlastitom domu.

‘Ono čega ljudi nisu svjesni je da je danas naš život apsolutno kontroliran elektronskim medijima, internetom i računalnim tehnologijama. Sve oko nas je upravljano računalnim sustavima. Tko uspije zadobiti kontrolu nad računalnim sustavima, na neki način kontrolira današnji život i civilizaciju’, rekao je Ivica Ostojić pri samom početku razgovora za ‘Nešto između’, komentirajući hakerske napade na internet, sve učestalije posljednjih dana. BBC je objavio kako je globalna mreža pet dana proživljavala najteži hakerski napad u povijesti. Usporedbe radi, najgori napadi na bankarske sustave šesterostruko su slabiji od ovoga što se trenutno događa. Zašto je tome tako? Koji su razlozi sve većeg broja hakera koji ugrožavaju sigurnost weba?

Sve više se ide u sferu ekonomske koristi. Sve manji broj za salvu, a sve veći za stjecanje ekonomske koristi.

Koliko je – u današnje vrijeme – siguran način plaćanja računa elektroničkim putem?

- Apsolutna sigurnost ne postoji. Međutim, kad pogledate kakvo je opće stanje u društvu, postoji šansa da vas opljačkaju baš onog trena kad ste došli na šalter banke. Osobno, najurednije plaćam elektronskim putem, jer su po meni sustavi unutar Republike Hrvatske na relativno visokom siguronosnom nivou.

Hakerski napadi se izvode gotovo svakog sata

Koliko su učestali ovakvi hakerski napadi?

- Oni zapravo traju cijelo vrijeme. Zato meni ovaj napad – koji je kroz medije dignut na relativno visoku razinu – u principu nije ništa poseban. To su stvari koje se događaju na dnevnoj bazi, pa i unutar Hrvatske. O tim stvarima se šuti, jer ih tvrtke ne žele prijavljivati. S druge strane, forenzički procesi unutar incidenta su dosta kompleksni i zahtijevaju izuzetno velike resurse tako da je preventiva zapravo najbolji način.

Kako se zaštiti od hakerskog napada?

- Kako preventivno djelovati je jako teško pitanje. Veće tvrtke imaju rezona ulagati u osiguranje svojih informatičkih resursa. Jer, premda to mnogi neće priznati, svima je danas više-manje informatika core business. Isključite kompjutore u bilo kojoj tvrtki i vidjet ćete da je sve stalo. Treba biti svjestan realnosti, a to je da je statistika protiv vas. Morate se obraniti od svakog napada, a oni se razvijaju gotovo svakoga sata. Ono što sada izgleda osigurano kao Fort Knox – u slijedećem satu postaje švicarski sir. Zato treba velika količina znanja i velika količina resursa. Jer, život sa sigurnosti u računalnom svijetu je vrlo intenzivan posao. U principu, to ne može biti posao, mora biti način života. Ukratko rečeno, ukoliko vas netko hoće, nemate se šanse zaštititi na adekvatnom nivou. Ne onako kako bi to željeli.

Cyberspace kao prostor ispoljavanja frustracije

Više su pod napadima velike kompanije i medijske kuće negoli građani pojedinačno.

- Da. Kriza je trenutno profilirala određene mete. To je, prije svega, financijski sustav. Iza toga globalno dolazi javni sektor, institucije kao što su Vlada, država, ministarstva obrana i unutarnjih poslova. A potom medijske kuće. To je direktan produkt ove ekonomske krize gdje imate enormno velik broj nezaposlenih u mlađoj populaciji. I to populaciji koja je, bez obzira kakav fakultet ili školu završili, informatički obrazovana, koja je bez posla i ima jako puno vremena. Frustracija i tenzija rastu i, zapravo, cyber-space je logičan prostor u kojemu se ta frustracija počinje ispoljavati. Ovi napadi koji su danas proglašeni najvećima u povijesti interneta, ja vas uvjeravam da  je to tek početak. Samo malo monitoring bacite i vidjet ćete što će se događati slijedećih mjeseci i godna.

Kako objašnjavate napade na medijske kuće? Što haker može dobiti od CNN-a, BBC-ja ili koje bilo medijske kompanije?

- Udari na medijske kuće su udari motivirani odmazdom. Jer, medijske kuće u svijetu u tom podzemlju interneta su prihvaćene i shvaćene kao glasnogovornici svjetskih elita. Ako ste malo pratili pokrete kao što su Anonymous i Occupy movement, vidjeli ste kako su unutar pokreta Anonymus hakerske grupe su bile vrlo izolirane. Ući u hakersku grupu je bio problem. Danas se situacija izmjenila, sve te hakerske grupe su ušle pod jednu ideju, a to je ideja stvorena oko toga pokreta. Mediji često govore kako se radi o grupi. Međutim, grupa ima definiranu hijerarhiju, broj, jako teško je ući unutra i tako dalje. Pokret je, na neki način, prljav. Nema kontrole ulaza i izlaza ljudi, svatko tko podržava ideju može ući. Anonymus je, na neki način, vojska duhova. Pratite li twitter, uočit ćete da postoji Anonymous Croatia, Bosna i Srbija. Cijeli svijet ima svoje ogranke Anonymusa i upravo kroz društvene medije – primarno Twitter – se počinju generirati napadi. Tako su i medijske kuće došle pod udar. Vidite to na primjeru Cipra i Grčke. Kada su se počeli opravdavati potezi vlada i Europske komisije, krenuli su udari Anonymusa na institucije države, financijske institucije i medije. Jer, mediji pojašnjavaju da izlaza iz krize, zapravo, nema već se moraju prihvatiti rješenja koja nude vlade i financijske institucije. 

Teško je primijetiti kada smo hakirani

Kako prepoznati da smo hakirani?

- To je jako teško reći, ovisi koji je motiv. Vi ćete na osobnom računalu to vrlo vrlo teško primjetiti. Kad uzmete u obzir da svi laptopi danas više-manje imaju kamere, zvučnike, mikrofone, onda će malo frapantno zvučati kako je ideja hakera da uđu unutra, gledaju što radite preko vaše kamere, slušaju što pričate u kući i to je jedan oblik voajerizma. Ukoliko ima podataka poput kreditnih kartica ili nekakvih dokumenata koji bi na tržištu mogli imati vrijednost, taj dio će se prodati. U nekim slučajevima se to iskorištava tako da se ljudima napravi spačka u životu. Uzme se, recimo, pedofilski materijal i ostavi na vaše računalo. Vaša IP adresa je zabilježena, vama dolazi policija, kod vas je nađen inkriminirajući materijal, a vi dalje objašnjavajte da s tim nemate veze kako god znate.
 
(radio.hrt.hr/uredio: nsp)

I MI GA "VOLIMO": 11 stvari koje McDonald´s ne želi da znate
UJEDINJENI NARODI RAZOTKRIVENI: Tko je zapravo osnovao i kontrolira UN?

Filed under: TEHNOLOGIJA I ZNANOST · Tags: , , , , , , , , , , ,

 
reklama