Articles Comments

Novi Svjetski Poredak » GLOBALNA KRIZA » KRIZA U EUROPI: Hoće li Nezaposlenost Zaiskriti Povratak Fašizma?

KRIZA U EUROPI: Hoće li Nezaposlenost Zaiskriti Povratak Fašizma?

fašizam-Europa-nezaposlenost-hitlerFašizam je imao svoje korijene u Europi, tijekom 1920-ih i 1930-ih, u ogromnim gospodarskim neuspjesima u kojima financijska elita nije uspijela prepoznati političke posljedice nezaposlenosti.

Dok se povijest ne može ponoviti tako uredno i identično, pojava novih političkih stranaka koji govore za nezaposlene i siromašne, moglo bi dovesti do vlade koja će obuhvatiti svoje gospodarstvo svijeta i upravljati kroz direktive i manipulacije.

Globalna financijska kriza 2008. polako prelazi i u globalnu krizu nezaposlenosti. Ova kriza nezaposlenosti će, prilično brzo, dati put do političke krize. Kriza uključuje sva tri glavna stupa globalnog sustava – Europa, Kina i Sjedinjene Države. Stupanj intenziteta se razlikuje, politički odgovor razlikuje i odnos prema financijskoj krizi se razlikuje. No, tu je zajednički element, a to je da nezaposlenost koju sve više zamjenjuje financije kao središnji problem u financijskom sustavu.

Europa je žarište ove krize. Prošli tjedan su u Italiji održamo izbore, a stranka koja je osvojila najviše glasova – oko četvrtinu od ukupnog broja glasova – bila je potpuno nova grupa pod nazivom pokret Five Star (pet zvijezda) koju je vodio profesionalni komičar. Dvije su stvari od interesa u ovom pokretu. Prvo, jedna od njegovih središnjih stupova politike je poziv na neispunjavanje dijela dugova kao jedno od manjih zala. Druga je da je Italija, sa 11,2 posto nezaposlenih, daleko u najgoroj poziciji nezaposlenosti u Europskoj uniji. Ipak, Italija uzgaja radikalne stranke koje se duboko protive strogoj politici koja je trenutno na vlasti.

Jezgra svih rasprava u Europi je kako riješiti suverenu dužničku krizu i rezultate prijetnji Europskim bankama. Pitanje je tko će snositi teret stabilizacije sustava. Argument koji je osvojio dan, osobito među europskoj eliti, bilo je onaj da je Europi potrebna strogoća, da bi državna potrošnja morala biti dramatično suzdržana i smanjena, tako da se državni dug – ipak može restrukturirati – a ne da je on predodređen i zadan.

Jedna od posljedica štednje je recesija. Gospodarstva u mnogim europskim zemljama, osobito u eurozoni, sada se stežu, jer štednja očito znači da če manje novca biti dostupno za kupnju roba i usluga. Ako je primarni cilj stabilizirati financijski sustav, to ima smisla. No, da li financijska stabilnost može ostati primarni cilj, ovisi o konsenzusu koji uključuje široki spektar sektora društva.

Kada nezaposlenost izbije na površinu, konsenzus se mijenja i pomiče fokus na nju. Kada nezaposlenost postaje intenzivnija, onda se cijeli politički sustav može pomaknuti. Iz naše točke gledišta, talijanski izbor bio početak, ali očekujte, talasanje.

Uzorak koji se pojavljuje u Europi

Razmotrite geografiju nezaposlenosti. Samo četiri zemlje u Europi su na ili ispod 6 % posto nezaposlenosti: na geografski susjedne zemlje – Njemačka, Austrija, Nizozemska i Luksemburg. Neposredna periferija Europe ima puno veću nezaposlenost, Danska, je na 7,4 % posto, Velika Britanija, na 7,7 % posto, Francuska, na 10,6 % posto, i Poljska, na 10,6 % posto. Na krajnjem rubu, Italija je na 11,7 % posto, Litva je na 13,3 % posto, Irska je na 14,7 % posto, Portugal je na 17,6 % posto, Hrvatske je na 22% (službeno) ili 35% (neslužbeno), Španjolska je na 26,2 % posto, a Grčka je na 27 % posto.

fašizam-Europa-nezaposlenostNjemačka, koja čini u svijetu četvrto po veličini gospodarstvo, je u središtu gravitacije Europe. Izvoz roba i usluga su ekvivalent od 51 % posto njemačkog bruto domaćeg proizvoda, a više od polovice njemačkog izvoza ide u druge europske zemlje.

Njemačka vidi Europsku Uniju kao zonu slobodne trgovine, bitnu za njen opstanak. Bez slobodnog pristupa tim tržištima, njezin izvoz bi dramatično pao, a nezaposlenost bi porasla. Euro je alat koji Njemačka, sa svojim pretjerano velikim utjecajem, koristi za upravljanje svojim trgovinskim odnosima – a to upravljanje stavlja druge članove eurozone u nepovoljniji položaj. Zemlje s relativno niskim plaćama trebaju imati konkurentsku prednost u odnosu na njemački izvoz. Međutim, mnogi imaju negativan saldo u trgovini. Dakle, kad je financijska kriza udarila, njihova sposobnost upravljanja je bila nedovoljna i dovela je do suverenih dužničkih kriza, što je pak dodatno potkopalo njihovu poziciju preko mjera štednje, pogotovo jer im njihovo članstvo u eurozoni ne dopušta da se provode svoju monetarnu politiku.

To ne znači da oni nisu bili rasipni u svojoj socijalnoj potrošnji, ali temeljni uzrok njihovog neuspjeha je puno složeniji. U konačnici to je ukorijenjeno u rijetkim slučajevima zone slobodne trgovine koja se gradi oko velikih gospodarstva koje ovisio o izvozu. (Njemačka je treći najveći izvoznik na svijetu, rangirana nakon Kine i SAD-a). Sjevernoamerički sporazum o slobodnoj trgovini je izgrađen oko povezanih uvoznika. Britanija je mrežni uvoznik. Njemačka snaga je donijela disbalans cijelom sustavu. Usporedimo stopu nezaposlenosti njemačkog bloka s onim u južnoj Europi, teško je zamisliti da su te zemlje članice iste trgovinske grupacije.

Čak i Francuska, koja ima relativno nisku stopu nezaposlenosti, ima složeniju priču. Nezaposlenost u Francuskoj je koncentrirana na dva glavna pola – na sjeveru i jugu. Dakle, ako pogledate na karti, južnu Europu koja je pogođena sa iznimno teškom nezaposlenošću i Istočnu Europu koja nije tako sasvim loša, ali Njemačka, Austrija, Nizozemska i Luksemburg su ostale relativno neozlijeđene. Koliko dugo će to trajati, s obzirom na recesiju u Njemačkoj, je druga stvar, ali kontrast nam govori mnogo o nastajanju geopolitike  u regiji.

Portugal, Španjolska i Grčka su u depresiji. Njihova stopa nezaposlenosti je otprilike kao u Sjedinjenim Državama u jeku Velike depresije. Pravilo koje se koristi je da za svaku nezaposlenu osobu, još dodatne tri osobe su pogođene,  bili to supružnici, djeca ili tko drugi. To znači da kada nezaposlenost bude 25 % posto, gotovo je svatko zahvaćen. Na 11 % posto nezaposlenih oko 44 % posto je pogođeno.

Može se reći da ti brojevi nisu sasvim tako loši kao što se čini, jer ima sosta ljudi koji rade u neslužbenom gospodarstvu. To može biti istina, ali u Grčkoj, primjerice, opskrbljivači lijekovima su sada kratki sa opskrbom jer je novac za uvoz robe presušio. Španjolska lokalne samouprava planira otpustiti dosta zaposlenika. Te su zemlje dostigle kritičnu točku iz koje je teško zamisliti oporavak. U ostatku periferije Europe, kriza nezaposlenosti se intenzivira. Točne brojke znače daleko manje od poljuljanog vidljivog utjecaja na društvo.

Politička posljedica visoke nezaposlenosti

Važno je razumjeti posljedice ovakve vrste nezaposlenosti. Tu je dugotrajna nezaposlenost potklase. Ovaj val nezaposlenosti će pogoditi srednji i gornji sloj srednje klase radnika. Uzmite tu u obzir i arhitekta koji živi u Španjolskoj koji je izgubio posao. Oženjen, ima djecu, on je bio nezaposlen tako dugo da je umočen u sasvim različit i neočekivani stil života. Siromaštvom je teško upravljati, ali kada je ista također povezana s gubitkom statusa, bol je složenija i iz toga proizlaze nove političke snage.

Ideja da će Njemački režim štednje biti u mogućnosti politički opstati je teško zamisliti. U Italiji, sa “samo” 11,7 %posto nezaposlenih, uspjeh Five Star pokreta predstavlja neizbježan odgovor na krizu. Do nedavno, primarni strah Europljana je bio barem od financijske, političke i novinarske elite. Oni su prešli dug put prema rješavanju problema bankarstva. No, oni su to učinili stvaranjem goleme socijalne krize. Ta socijalna kriza stvara političku reakciju koja će spriječiti njemačku strategiju koja se provodi.

Za južnu Europu, gdje će socijalna kriza ostati dugoročno, kao i za istočnu Europu, nije jasno kako će isplatiti svoje dugove. Oni mogu zamrznuti tržišta kapitala, ali cijena ostajanja u krizi je nejednako dijeljenje, tako da se politička baza počela topiti u korist štednje.

Ta složenost produbljivanje neprijateljstvo prema Njemačkoj. Njemačka sebe vidi kao čestitu što se tiče štedljivosti. Drugi ju vide kao pohlepnu u svom agresivnom izvozu, a najvažnije je da Njemačka ne izvozi nezaposlenost. Činjenica da vidimo sve veću razliku između njemačkog bloka i ostatka Europe, jedan je od najznačajnijih zbivanja od kada je kriza počela.

fašizam-Europa-nezaposlenost-1Rastuća napetost između Francuske i Njemačke je osobito važna. Francusko-njemački odnosi nisu bili samo jedan od temeljnih principa Europske unije, već i jedan od razloga zbog kojih postoji EU. Nakon dva svjetska rata, svaćeno je da mir u Europi ovisi o jedinstvu između Francuske i Njemačke. Odnos je daleko od razbijenog, ali je napet. Njemačka želi vidjeti Europsku središnju banku kako nastavlja svoju politiku s naglaskom na kontrolu inflacije. To je u njemačkom interesu. Francuska, s gotovo 11 % posto nezaposlenosti, treba Europsku središnju banku za poticanje europskog gospodarstva, kako bi smanjila nezaposlenost.

Ovo nije komplicirana rasprava. To je rasprava oko toga tko kontrolira Europsku središnju banku, što su prioriteti u Europi, i u konačnici, kako Europa može postojati s takvim ogromnim razlikama u nezaposlenosti.

Jedan odgovor može biti da će njemačka stopa nezaposlenosti se povećati. To bi moglo ublažiti anti-njemački osjećaj, ali to neće riješiti problem. Nezaposlenosti na razini mnogih zemalja dosežu, čini se da je preostalo potkopati političku moć vlade koja nastavlja politiku potrebnu za upravljanjem financijskim sustavom. Argumenti pokreta Pet Zvjezdica argument o ne vraćanju duga, ne dolazi iz najnižoj marginalne stranke. Elita može držati taj pokret u preziru, ali on je osvojio 25 % posto glasova. I prisjetite se da je junak Eurofila, Mario Monti, jedva je osvojio 10 % posto glasova, samo godinu dana nakon što ga je Europa proslavila.

Fašizam je imao svoje korijene u Europi u ogromnim gospodarskim neuspjesima u kojima financijska elita nije uspjela prepoznati političke posljedice nezaposlenosti. Smijali su se čelnicima stranaka bili skitnice koje su prodavale razglednice na ulici i obećavali gospodarska čuda ako samo oni koji su odgovorni za bijedu u zemlji budu očišćeni. Muškarci i žene, zaronjeni u udobni život sitne burzoazije, nisu se smijali.

To je ono što se dogodilo nakon Prvog svjetskog rata. To se nije dogodilo nakon Drugog svjetskog rata, jer Europa je bila okupirana. No, kada pogledamo stope nezaposlenosti danas, razlike između regija, činjenica da ne postoje obećanja poboljšanja i da se srednja klasa bacila u redovo iseljavanje, možemo vidjeti iste obrasce koji se formiraju.

Povijest se ne ponavlja tako uredno. Fašizam u smislu 1920 i 1930-ih godina je mrtav. Ali pojava novih političkih stranaka koje govore za nezaposlene i novo siromašne je nešto što je teško zamisliti da se ne događa. Bilo stranka Zlatna Zora u Grčkoj ili katalonski neovisni pokret, rast stranaka koje žele redefinirati sustav koji se nagnuo protiv srednje klase, je neizbježan. Italija jednostavno, opet, mora ga isprobati.

Kriza nezaposlenosti je politička kriza, i politička kriza će potkopati sve institucije Europe koja je radila tako teško da to sve utemelji. Tijekom 17 godina Europa je napredovala, ali to je bilo tijekom jednog od najprosperitetnijih vremena u povijesti. Sada je naišla na jednu od noćnih mora, svih zemalja, stara i duboka Europska noćna mora. Nezaposlenosti u masovnoj mjeri. Test Europe nije suvereni dug. Na kraju, ipak, mogu li se izbjeći stare i loše navike ukorijenjene u nezaposlenosti.

 
(by George Friedman, infowars.com/ uredio: nsp)

SCENARIJ ZA PREŽIVLJAVANJE: Zadnje 3 minute !
Globalna Policijska Država: Kombinacijom Zagađene Vode i Hrane Steriliziraju Populaciju Planete

Filed under: GLOBALNA KRIZA · Tags: , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , ,

 
reklama